Za 40-tak godina na svijetu će biti 9 milijardi ljudi što znači da proizvodnju hrane treba povećati za 70 posto
Prehrambena industrija i maloprodaja dva su strateška i neodvojiva sektora koji su se u proteklih dvadesetak godina pokazali kao jedni od najvitalnijih sastavnica primarnog gospodarstva.
Upravo je to bio naglasak druge FMCG & Retail Arene koja je, u organizaciji Infoarena grupe i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) te pod medijskim pokroviteljstvom magazina i portala Ja TRGOVAC, održana 18. listopada 2011. godine u Zagrebu okupivši oko 200 sudionika iz 12 zemalja.
Konferencija je donijela brojne analize i nove poglede na razvoj sektora u budućnosti, posebice u svjetlu pristupanja Hrvatske u članstvo Europske unije, ukazala na značaj hrane kao resursa u svjetskim okvirima, ali i na tržištima pojedinih zemalja u okruženju, a nije nedostajalo niti zanimljivih i duhovitih izlaganja.
(NE)PRODUKTIVNOST POLJOPRIVREDE
Konferencija je započela okruglim stolom pod temom “Budućnost primarne poljoprivrede”. Ravnatelj Uprave za poljoprivrednu politiku i međunarodnu suradnju u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH, Miroslav Božić, u uvodnom je dijelu naglasio kako se ulaskom Hrvatske u EU može očekivati 700 milijuna eura potpore za poljoprivrednu proizvodnju.
Prehrambena industrija koja zapošljava oko 44.000 ljudi najvitalniji je dio hrvatske ekonomije, a zajedno s oko 150.000 gospodarstava u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji predstavlja golemu snagu.
No, prema produktivnosti u poljoprivrednoj proizvodnji Hrvatska je sa svojih 22.000 eura dodane vrijednosti po jedinici rada tek na trećini produktivnosti starih članica Europske unije.
Dvaput manje je produktivna u odnosu na poljoprivredne površine kojima raspolaže, što znači da postoji velik prostor za rast produktivnosti. Božić je kazao i da ga najviše zabrinjava činjenica što unatoč porastu površina pod eko-poljoprivredom Hrvatska tu čak četiri puta zaostaje za primjerice Estonijom, te upozorio da organiziranje ove proizvodnje može biti “vrlo zanimljivo”. Osvrćući se na svjetske prilike, Božić je podsjetio da danas skoro milijardu ljudi u svijetu trpi od nestašice hrane.
“Za 40-tak godina na svijetu će biti 9 milijardi ljudi što znači da proizvodnju hrane treba povećati za 70 posto. To predstavlja rizik za resurs poljoprivrednog zemljišta, kojeg je iz godine u godinu sve manje i čije uništenje civilizacija ne bi mogla preživjeti, za razliku od nestanka nafte. Istodobno, poljoprivreda je glavni onečišćivač voda”, podsjetio je Božić.
HRANA – BLUE CHIP DIONICA
Sudionici okruglog stola, koji je moderirala EBRD-ova viša bankarica Vedrana Jelušić-Kašić, otvorili su vrlo relevantne teme poput budućnosti poljoprivrede iz perspektive ulaska RH u EU, GMO proizvodnji, biogorivu, ponudivši pritom mnoge konstruktivne odgovore iz prakse te zanimljiva razmišljanja.
Rastuća potražnja za hranom uvjetovat će rast cijena te stvoriti golemo tržište i bila bi šteta to ne iskoristiti, istaknula je Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica Agrokora, otvarajući svojim izlaganjem raspravu na okruglom stolu. “Zato Hrvatska što prije treba napraviti strategiju korištenja sredstava iz EU fondova namijenjenih ruralnom razvoju”, kazala je Puljić.
Zoran Mitrović, predsjednik uprave i suvlasnik srbijanske Victoria grupe, kazao je kako se njihova strategija razvoja zasniva na investicijama u finalizaciju proizvoda iz portfelja. Tako su 60 milijuna eura uložili u pogone za proizvodnju proizvoda od soje koja nije GMO i s kojima su već prisutni na tržištu EU. Umjesto izvoza kukuruza, njihov je sljedeći iskorak proizvodnja škroba od kukuruza, za što kažu da neće biti teško pronaći kupca.
Miodrag Kostić, predsjednik uprave i vlasnik MK grupe iz Srbije, kazao je kako proizvođačima hrane kriza ide na ruku ako budu investirali, te svima sugerirao ulaganje u dionice poljoprivredno-prehrambenih tvrtki.
Na njegovo izlaganje nadovezao se direktor međunarodnog razvoja u francuskoj kompaniji Axereal, Stephane Michel, koji je istaknuo važnost smanjivanja troškova proizvodnje u poljoprivredi da bi se zadržala konkurentnost na tržištu, dok Ilija Studen, predsjednik austrijske Studen&Co grupe, smatra da nije opravdano pretvaranje hrane u biogoriva, odnosno energiju s obzirom na porast broja stanovnika na zemlji. “Ima dovoljno drugih mogućnosti i izvora energije”, kazao je Studen.
Svi sudionici okruglog stola složili su se oko zaključka kako su vizija i ljudi dvije najvažnije pretpostavke uspješnog poslovanja.
TRENDOVI BRENDOVA
U nastavku konferencije govorilo se o trendovima brendova u prehrambenom sektoru o kojima su razgovarali Frederico Caruncho, generalni direktor Doruk Grupe iz Turske, Tamas Eder, direktor odnosa s javnošću pri Bonafarm Group iz Mađarske, Buff Greebe, direktor za hranu regije Dunav tvrtke Bunge iz Mađarske, Anton Gubkin, generalni direktor tvrtke Hlebprom iz Rusije, Tomislav Ljutić, član Uprave Kraša, te Marco Travaglia, predsjednik Uprave Nestlé Adriatica. Panel je moderirao Slaven Đuroković, član Uprave i partner u konzultantskoj kući Ernst&Young Hrvatska.
Uspjeh kompanija u prehrambenom sektoru usko je povezan s njihovom sposobnošću da upravljaju vlastitim brendovima, poručeno je s panel diskusije.
U tom smislu Đuroković je za primjer naveo švicarski Nestlé s portfeljom od čak 28 brendova koji svaki pojedinačno generiraju više od milijardu franaka prodaje na godišnjoj razini.
Dodatni izazov za brendove otkrilo je i istraživanje Datamonitora prema kojemu u 20 najvećih zemalja svijeta privatne robne marke zauzimaju oko 18% tržišnog udjela, pri čemu čak 45% tamošnjih potrošača ističe kako ove godine kupuje više proizvoda privatnih marki nego je to činilo u godini ranije.
Nadalje, 88% potrošača u tim zemljama navodi kako će nastaviti kupovati privatne robne marke i nakon što kriza prođe. To zapravo dokazuje kako pojava private labela nije samo efekt globalne krize, već realna konkurencija etabliranim brendovima koja ima svoju stabilnu potrošačku bazu.
Na panelu je također istaknuta i promjena odnosa koji potrošači imaju naspram prehrambenih proizvoda, a što je sve uzrokovano rapidnim razvojem tehnologije i obiljem informacija kojim su kupci doslovce svakodnevno zasuti. To sve utječe i na “instore” donošenje odluka o kupnji, ali i prilikom same konzumacije proizvoda.
Trendovi u potrošnji, poruka koja se vezuje uz određeni brend, informacije i tehnologija, sve se to integrira u svijesti potrošača što u konačnici rezultira odlukom za kupnju nekog proizvoda, rečeno je na panelu.
Također, u upravljanu brendom pažnja se mora posvetiti i sljedivosti proizvoda. To pred brend menadžere postavlja nove izazove koji zahtijevaju brzu reakciju na stavove i preferencije potrošača. Brzina reakcije mora ići u korak s brzim promjenama u tehnološkim standardima te još bržim promjenama potreba i stavova potrošača, zaključeno je.
TRENDOVI U MALOPRODAJI
Poslijepodnevni dio konferencije započeo je panelom na temu trendova u maloprodaji. Govorilo se o tendencijama razvoja internetske trgovine u zemljama regije i svijetu te kolika je važnost i općenito uloga tehnologije u unaprjeđenju odnosa s potrošačima.
Moderator panela bio je Tomislav Čorak, Principal u A.T. Kearney Hrvatska, a sudjelovali su: Jerzy Glinka, komercijalni direktor za središnju Europu trgovačkog lanca Tesco, Tomislav Bagić, direktor maloprodaje u Mercator Hrvatska, Darko Knez, predsjednik Uprave Konzuma, Ljiljana Kunosić, izvršna direktorica trgovačkog lanca Bingo iz Bosne i Hercegovine, te Iva Kutle, predsjednica Uprave i direktorica marketinške agencije Digitel.
Hrvatska i regija tek su u početnoj fazi prodaje potrošačkih namirnica putem interneta, no budućnost maloprodaje leži upravo u online trgovini koja će do 2030. činiti čak polovicu kupnje u maloprodaji, pokazala je analiza AT Kearneya koju je u uvodnom dijelu panela predstavio Tomislav Čorak.
Danas više od 80 posto online kupnje u svijetu čini glazba i knjige, oko 10 posto otpada na tekstil, dok se manje od 2 posto online kupnje odnosi na potrošačke namirnice.
S druge strane čak petina ukupnih izdataka građana čine namirnice, te će se taj udio sve do 2030. održati na istoj razini. Upravo zato ovaj segment A.T.Kearneyevi stručnjaci smatraju jako važnim za daljnji razvoj maloprodaje u Hrvatskoj i regiji, gdje online trgovina danas iznosi manje od 0,1 posto ukupne vrijednosti prodaje potrošačkih namirnica.
Navike potrošača su se promijenile u zadnjih 20 godina, s jedne strane došlo je do starenja stanovništva, rasta multi-kulturnih društava te velikih razlika u kupovnoj moći. S druge strane, polarizacija potrošača uzrokovala je velike razlike u njihovim potrebama, što se reflektira u raznim načinima kupnje.
Online trgovina u svijetu još uvijek je u ranoj fazi, no ostvaruje sve veći rast. Može se očekivati da će se nastaviti trend rasta gdje prema online prodaji idu klasični trgovački lanci, ali i posve novi igrači koji se u potpunosti fokusiraju na online prodaju, rekao je Čorak.
Prisutne je svojim govorom posebice oduševila i nasmijala Ljiljana Kunosić koja je na pitanje o internetskoj trgovini u Bosni i Hercegovini rekla: “Toga kod nas nema i neće tako skoro niti biti. Naši potrošači nisu se još navikli na kupnju putem kartica, a kamoli da bi vjerovali internetu. Oni još uvijek vjeruju samo onome što mogu opipati, dodirnuti, provjeriti.”
I ostali sudionici panela naglasili su važnost online kanala prodaje koja će u budućnosti sve više rasti, unatoč činjenici da je danas na vrlo niskim granama.
FINANCIRANJE PROJEKATA
Financijski sektor je neizostavan kada se gleda širi kontekst poljoprivrede i maloprodaje, a upravo o tome bilo je riječi na zaključnom panelu “Financijski sektor” koji je moderirao Miljan Zdrale iz EBRD-ovog Agribusiness teama.
Na panelu su sudjelovali Robert Knorr iz Mid Europa Partnersa, Marko Lešić, predsjednik Uprave Nexus Private Equity Partnera, Bojan Radun, vlasnik i izvršni direktor srbijanskog Nectara, Philip Spencer, viši analitičar kreditnih istraživanja u banci BNP Paribas, i Zoran Stanković, potpredsjednik za financije Atlantic Grupe. U dinamičnoj atmosferi prisutni su mogli iz prve ruke doznati na koji način su se odvijala dva ponajveća preuzimanja u regionalnom sektoru prehrambene industrije: Droga Kolinske od strane Atlantica i Fructala od strane Nectara.
Stanković je istaknuo kako je postojalo nepovjerenje da je Atlantic Grupa uopće u stanju ostvariti transakciju preuzimanja Droge Kolinske koja je po mnogim parametrima bila veća kompanija od samog Atlantica. “No, od konca ožujka pa do 30. lipnja 2010., kada je transakcija formalno zaključena, uspjeli smo riješiti strukturu financiranja, a sami pregovori o kupoprodajnom ugovoru uspješno su odrađeni u posljednja dva tjedna, što je rekordan rok. No, sve se to isplatilo i mogu reći da smo iznimno zadovoljni stupnjem integracije dvaju kompanija i ostvarenim sinergijama”, kazao je Stanković.
Akviziciju Fructala Nectar će formalno zaključiti do kraja mjeseca studenog, rekao je Bojan Radun dodajući kako je najveći problem u cijeloj transakciji predstavljalo osiguranje potrebnog kapitala kod komercijalnih banaka. “Moram priznati da je za mene predstavljalo nemalo razočaranje činjenica, i pritom mislim na cijelu našu regiju, što vrlo malo bankara razumije M&A proces i posjeduje razumijevanje koje su sve kritične točke procesa na kojima se jednostavno ne smije napraviti pogreška. Moj je savjet svima koji imaju namjeru ići u proces preuzimanja da od prvog dana aktivno krenu u realizaciju financijske konstrukcije jer se može dogoditi da vaša ponuda i bude najbolja, ali zbog kratkog vremena i sporosti banaka ne uspijete zaključiti transakciju”, istaknuo je Radun.
Zaključno, može se istaknuti kako se 2nd FMCG & Retail Arena još jednom pokazala kao profesionalno okupljanje neophodno u prehrambenoj industriji što su svojim sudjelovanjem i potvrdili svi sudionici vodećih kompanija iz regije.
