Uvođenje eura jedan je od najvećih izazova s kojima se gospodarstvo susreće u novijem dobu, a najveći teret konverzije kune u euro past će upravo na trgovce koji će morati ne samo prilagoditi svoje procese, već će imati i ulogu svojevrsne mjenjačnice, naglašava Denis Čupić, predsjednik Udruge trgovine i logistike (UTIL).
Razgovarao: Goran Pavlović, goran@jatrgovac.hr
Trgovce očekuju promjene ne samo u isticanju cijena na policama. Implementacija eura je kompletna prilagodba poslovanja: od računovodstvenih i financijskih sustava, dvostrukog izvještavanja plaća, edukacije zaposlenika, novih tehnoloških rješenja i prilagodbe blagajni i slično pa do drugačijeg prikaza cijena na policama, u katalozima i drugim promotivnim materijalima. Trgovce očekuje, zaista, enorman posao, upozorava Čupić.
Možete li nam predstaviti Udrugu trgovine i logistike? Kada je osnovana te koje su sve tvrtke uključene u članstvo?
Sektor trgovine je u kontekstu hrvatskog gospodarstva prvi sektor po prihodu, a ujedno smo i drugi sektor po udjelu u BDP-u, zapošljavamo 15 posto ukupne radne snage, odnosno oko 22 posto ukupno zaposlenih u realnom sektoru – a istovremeno sektor trgovine, za razliku od turizma, bankarstva, građevinara i brojnih drugih sektora nema neovisnog predstavnika.
Trgovina i logistika povezane su djelatnosti, jedno bez drugog nema svrhe, tako da je krajem prošle godine 12 trgovaca i logističara udružilo snage i osnovalo Udrugu trgovine i logistike. Osnivačice Udruge trgovine i logistike ostvaruju više od 30 milijardi kuna prihoda, zapošljavaju približno 17.000 zaposlenika i godišnje plaćaju više od 10 milijardi kuna poreza i drugih poreznih davanja. To nam, vjerujem, dopušta da budemo aktivan sudionik u procesima vezanim uz cijeli sektor. Od osnivanja do danas brojimo više od 30 članica, a spomenuo bih da su među članicama Konzum plus, Orbico, iNovine, Tisak, Roto, Polleo Sport, Emmezeta i druge renomirane kompanije.
Koji je glavni razlog osnivanja Udruge, imajući u vidu da odranije postoje granske udruge koje djeluju u sklopu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP)?
Prije svega želim reći da je glavni motiv osnivanja UTIL-a suočavanje s rastućim izazovima i rješavanje problema s kojima se industrija trgovine i logistike svakodnevno bori, a za koje naši članovi smatraju da ih se treba efikasnije i drugačije rješavati. Do osnivanja Udruge trgovine i logistike, nažalost, nije postojala neovisna udruga trgovine – dakle udruga koja svoja stajališta i ono što zagovara ne mora usklađivati s interesima poduzetnika u drugim sektorima. Trgovina, zajedno s logistikom, prevažan je i prevelik kolač u hrvatskom gospodarstvu da ne bi imala vlastitog predstavnika u socijalnom dijalogu s institucijama i vladom.
To ne znači da smo mi protiv ijedne druge organizacije poslodavaca (ne samo HUP-a, op.a.), apsolutno podržavamo sve inicijative koje će doprinijeti jačanju sektora trgovine i razvoju trgovaca. Uostalom, brojni naši članovi su istovremeno, više ili manje, aktivni i u drugim poduzetničkim asocijacijama. Za rješavanje aktualnih izazova i problema pomoć svakog poslodavca i organizacija bit će više nego dobrodošla.
Od osnivanja Udruge trgovine i logistike u listopadu prošle godine brojne okolnosti na globalnom tržištu su se stubokom promijenile. Kako je to utjecalo na ciljeve vaše Udruge?
Događaji ove godine – od rastuće inflacije, enormnog rasta cijena energenata, procesa uvođenja eura, novog zakona o zaštiti potrošača – sve to smo predvidjeli još prošle godine, i upravo su nam ti događaji pokazali da je važna veća uključenost poduzetnika iz sektora trgovine i logistike u procese odlučivanja.
Ciljevi naše Udruge su od početka isti: povećati konkurentnost tvrtki u lancu opskrbe te omogućiti uspješniji rast industrije koja po svojim godišnjim prihodima, broju zaposlenika i doprinosu u državni proračun predstavlja jednu od najvažnijih gospodarskih grana u Hrvatskoj. UTIL podjednakim snagama radi na edukaciji i razvoju svojih članica organizirajući konferencije, edukacije i redovnim brifingom članica o stanju u sektoru te najavi i procesu zakonskih promjena kao i na eksternim aktivnostima poput aktivnog zagovaranja prilagodbe i implementacije pozitivnih propisa sukladno interesima članica, održavanju odnosa s tijelima javne vlasti i institucijama, promocijom ugleda struke i otvaranjem tema u javnosti koje su u interesu članica.
Osim što održavamo kontakt s institucijama Republike Hrvatske te na našem webu i članovima redovito objavljujemo važne novosti koje se odnose na njihovo poslovanje, krajem lipnja organizirali smo veliku konferenciju kojoj je prisustvovalo više od 150 trgovaca, naših članova i drugih trgovaca, a u sklopu koje smo, u suradnji s ključnim institucijama, trgovcima predstavili najvažnije informacije i upute oko implementacije eura. Ovim putem bih se zahvalio i Državnom inspektoratu, Ministarstvu financija, Hrvatskoj narodnoj banci te posebnom savjetniku predsjednika Vlade RH, Zvonimiru Saviću, na sjajnim i zaista informativnim panelima koje su održali u sklopu naše konferencije.
Što vam je u ovome trenutku u fokusu?
Kao Udruga imamo više ciljeva, međutim nekoliko tema nam je ključno: implementacija eura što je iznimno zahtjevan proces, zatim implementacija Zakona o zaštiti potrošača koja zajedno s uvođenjem eura donosi nova pravila o isticanju cijena što iznimno komplicira iskazivanje cijena i popuste, Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi i svakim danom sve teža problematika cijena energije. Tema i izazova je mnogo, prvenstveno zato što interese trgovaca do sada nitko nije kvalitetno zastupao. Istovremeno aktivno surađujemo s institucijama, radimo i na jačanju znanja i kvalitete naših članova, radimo i na zakonskim rješenjima. Od prvog dana osnivanja udruge izrazito smo aktivni i pokušavamo biti sveprisutni. Naša Udruga je tu radi članova, mi smo tu da rješavamo njihove probleme.
Spomenuli ste izuzetno dobro posjećenu konferenciju o implementaciji eura. Građani toga možda još uvijek nisu svjesni, ali trgovci vrijedno rade na uvođenju svih potrebnih rješenja i preduvjeta kako bi se taj proces proveo sukladno očekivanjima. Osim već spomenutih, koji su najveći izazovi s kojima ste se dosad susreli?
Uvođenje eura jedan je od najvećih izazova s kojima se gospodarstvo susreće u novijem dobu, a najveći teret konverzije kune u euro past će upravo na trgovce koji će morati ne samo prilagoditi svoje procese, već će imati i ulogu svojevrsne mjenjačnice.
Može se reći da u Hrvatskoj posluju tri tipa trgovaca: međunarodni trgovci koji ionako u drugim zemljama posluju s eurom pa će im ova konverzija zapravo olakšati posao, veliki domaći trgovci, te mikro i mali trgovci koji imaju jednu ili tek nekoliko trgovina. Upravo ovih potonjih je u Hrvatskoj najviše; uostalom – brojni međunarodno poznati brendovi su u Hrvatskoj tek franšize čiji su vlasnici manje tvrtke. Međunarodni i veliki trgovci se već godinu dana pripremaju za dolazak eura, dok su se mali trgovci uglavnom počeli pripremati javnom objavom smjernica za prilagodbu gospodarstva, a što je početkom godine objavila Vlada. No, kako saznajem od kolega trgovaca, ni jedni još uvijek nisu spremni.
Uvođenje eura nije samo mijenjanje cijene u blagajni, to je kompletna prilagodba poslovanja, od računovodstvenih, financijskih sustava, izvještavanja plaća, edukacije zaposlenika i slično pa do drugačijeg prikaza cijena na policama, u katalozima i drugim promotivnim materijalima. Jedan od najvažnijih aspekata je upravo edukacija osoblja jer će oni biti u kontaktu s kupcima i vjerujemo da će biti izloženi brojnim pitanjima na koja će odgovore morati dati odmah. Neki trgovci su već sada počeli s edukacijom svojeg osoblja i, kako nam kažu, najveći problem predstavlja pojašnjavanje kako isti račun naplatiti, i vratiti ostatak, istovremeno u dvije valute. Kada radite na blagajni i imate red kupaca koji čekaju da ih poslužite, teško je za isti račun baratati s dvije valute. Nažalost, upravo to se očekuje od nas trgovaca. Tako da, kada kažemo da ćemo biti svojevrsna mjenjačnica, to zaista i mislimo.
Osim toga, što nas još čeka od 5. rujna do kraja godine? Kako će to izgledati u poslovnoj praksi?
Iz kuta trgovaca, jako složeno i s mnogo detalja na koje treba paziti. Već sada, kako mi trgovci ulazimo dublje u materiju, otvara se sve više i više pitanja. Početkom rujna trgovci bi trebali prikazivati cijene u eurima i kunama, međutim to je mnogo dublje pitanje nego samo prikazivanje cijena na policama pa se bojim da će dio trgovaca, nažalost, i nakon 5. rujna trebati pomoć. Zato je važno da u prvim tjednima prilagodbe institucije budu imale razumijevanja za eventualne nedostatke i da represija prema trgovcima ne krene doslovce od prvog dana isticanja ili od prvog dana primjene nove valute. Nažalost, trgovce očekuju promjene ne samo u isticanju cijena na policama. Implementacija eura je kompletna prilagodba poslovanja: od računovodstvenih i financijskih sustava, dvostrukog izvještavanja plaća, edukacije zaposlenika, novih tehnoloških rješenja i prilagodbe blagajni i slično pa do drugačijeg prikaza cijena na policama, u katalozima i drugim promotivnim materijalima. Trgovce očekuje, zaista, enorman posao.
Kako će se sve to odraziti na poslovanje trgovaca u ovoj i idućim godinama?
Svakodnevno sam u kontaktu s trgovcima, ali još nisam dobio informaciju da je ijedan trgovac spreman. No, svi se ozbiljno pripremaju i uvjeren sam da će do početka rujna velika većina njih biti spremna. Trgovci moraju uložiti izniman napor u ovaj proces jer, osim tehničke i poslovne prilagodbe, trebamo educirati i naše zaposlenike. Upravo će zaposlenici trgovina biti na prvoj liniji konverzije kune u euro.
O svemu što je potrebno sam već govorio, a reperkusije ovog procesa ćemo, vjerujem, osjetiti još dugo. Investicije trgovaca u implementaciju eura su ogromne i trebat će neko vrijeme da se isplate. Opet, s druge strane, međunarodnim će trgovcima biti lakše jer više nema valutnog rizika, domaćim trgovcima koji budu nastupali prema vanjskim tržištima također, a trgovcima koji su prisutni samo u Hrvatskoj će biti lakše zaduživanje i investiranje. Sveukupno gledano, implementacija eura je pozitivna stvar za hrvatske trgovce i poslodavce!
Kako ste u tom pogledu zadovoljni suradnjom s nadležnim institucijama?
Institucije, zasad, kvalitetno komuniciraju i na raspolaganju su trgovcima, ali i dalje ima i bit će nejasnoća, naročito kada proces uistinu krene početkom rujna. Uostalom, pa i zakon o implementaciji eura, a koji je jedina obvezna “uputa”, je u Saboru donesen pred tek nekoliko tjedana, a izdane Smjernice se svako malo ažuriraju. Kako trgovci dublje ulaze u materiju i operativni aspekt implementacije eura, tako se i nova pitanja javljaju.
Važno je pojačati angažman institucija i povećati dostupnost trgovcima, recimo, kroz osnivanje jednog tijela ili takozvanog hot spota za sva pitanja. Također je važno da institucije u prvom razdoblju od implementacije i dvostrukog prikazivanja cijena i potpunog prelaska na euro pokažu razumijevanje prema trgovcima i ne djeluju odmah represivno, već da se proaktivno angažiraju i pomognu trgovcima u slučaju bilo kakve neusklađenosti s propisima.
Drago mi je da su našoj konferenciji o implementaciji eura sudjelovali i predstavnici Državnog inspektorata koji su jasno iskazali što će se “tolerirati”, a što ne. Još jednom bih se zahvalio Ministarstvu financija, Hrvatskoj narodnoj banci, Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja i Vladi Republike Hrvatske što su nam, do sada, zaista pružili iznimnu podršku i tu su za sva naša pitanja. Ovakav odnos bi trebali zadržati tijekom ne samo cijelog procesa implementacije eura, već i za sva buduća pitanja koja se budu javljala.
Posla je pred nama mnogo, a Udruga trgovine i logistike spremna je biti nositelj operativnih aktivnosti i procesa implementacije eura djelujući kao posrednik između trgovaca i institucija.
