Ekološke površine u Hrvatskoj zauzimaju 7,21 posto udjela u ukupnim poljoprivrednim površinama, a s obzirom na to da je jedan od glavnih ciljeva Zelenog plana u Strategiji “Od polja do stola” da se udjel organskog uzgoja do 2030. godine poveća do 25 posto poljoprivrednih površina, Hrvatska je pred velikim izazovom kako dosegnuti taj cilj.

Kako bi se postigao ambiciozni cilj od 25 posto poljoprivrednih površina pod ekološkom poljoprivredom, u strategijama Europske unije organskom je sektoru potrebno osigurati alate koji će stvoriti uvjete koji mogu potaknuti promjenu u poljoprivredi, prema visokim standardima kvalitete koju cijene EU potrošači. Cilj ekološke poljoprivrede značajno će pridonijeti postizanju drugih ciljeva predviđenih Strategijom bioraznolikosti i strategijom “Od polja do stola”, kao što su smanjenje pesticida i smanjenje viška hranjivih tvari, istovremeno pridonoseći upravljanju EU-a prema ambiciji da postane prvi klimatski neutralni kontinent do 2050. godine.

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) Europske unije, koja sve obilnije nagrađuje ekološku proizvodnju, doprinijela je povećanju broja poljoprivrednih proizvođača, ali i rastu ekoloških poljoprivrednih površina u Hrvatskoj. ZPP će i dalje biti ključan alat za potporu u prelasku na ekološku poljoprivredu i rast ekoloških proizvoda na tržištu. Snažan zamah ekološkoj proizvodnji daje i sve veća potrošnja ekoloških proizvoda koja potiče poljoprivrednike na prelazak na ekološku poljoprivredu, a tako se povećava i njihova profitabilnost i otpornost.

Ekološka proizvodnja je obuhvatni sustav upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima i proizvodnjom hrane koji ujedinjuje najbolju praksu zaštite okoliša, visoku razinu biološke raznolikosti, očuvanje prirodnih resursa, primjenu visokih standarda za dobrobit životinja i proizvodne metode koje su prikladne. To znači da ekološka proizvodnja nije samo proizvodnja hrane bez primjene mineralnih gnojiva, hormona, pesticida, nego predstavlja značajno širi koncept upravljanja poljoprivrednom proizvodnjom. Ekološka proizvodnja ima brojne prednosti: površine pod eko usjevima odlikuju se s 30 posto više bioraznolikosti, uzgojene životinje uživaju viši stupanj dobrobiti i primaju manje antibiotika, dok ekološki poljoprivrednici imaju veće prihode i otporniji su. S druge strane, potrošači točno znaju što kupuju jer je ekološka proizvodnja certificirana i proizvodi koji nose službene oznake daju sigurnost kupljenih proizvoda.

RAST EKO-POLJOPRIVREDE
Podaci o ekološkoj proizvodnji pokazuju da raste broj proizvođača, dok broj ekoloških prerađivača stagnira. Tako je u 2020. godini bilo 5.548 ekoloških poljoprivrednih proizvođača, što je rast od 245 posto od ulaska Hrvatske u EU. Od 2013. godine rast broja ekoloških proizvođača je konstantan. Za razliku od toga, broj prerađivača je u 2020. godini bio 389, što je rast od 115 posto u odnosu na 2013. godinu. Primjetno je da taj broj zadnje tri godine stagnira.

U razdoblju od 2013. do 2020. godine zabilježen je rast površina pod eko-proizvodnjom za 67.999 ha. Na početku promatranog razdoblja 17.319 ha bilo je u punoj ekološkoj proizvodnji, a 23.341 ha u prijelazu na ovu proizvodnju. Površine su u 2020. godini narasle na 79.231 ha u punoj ekološkoj proizvodnji i 29.428 ha u prijelazu na ekološku proizvodnju. Tako je u 2020. godini ukupno bilo 108.659 ha u ekološkoj proizvodnji, što je rast od čak 167 posto u odnosu na 2013. U ukupnim poljoprivrednim površinama, koje prema podacima DZS-a iznose 1.506.205 ha, ekološke površine čine udjel od 7,21 posto.

Od preko 100.000 ha u eko proizvodnji 46,2 posto su oranice, 39 posto pašnjaci, a ostalo (14,8 posto) pokrivaju trajni nasadi (voćnjaci, vinogradi i maslinici). U ukupnoj površini eko oraničnih usjeva najzastupljenije su žitarice s 14.124 ha, industrijsko bilje s 15.237 ha, uljarice s 11.043 ha te aromatsko, ljekovito i začinsko bilje s 4.194 ha.

Kada je riječ o trajnim nasadima, od 16.125 ha, najzastupljeniji su voćnjaci s 13.050 ha, zatim maslinici s 1.940 ha te vinogradi s 1.067 ha. Trend je kontinuiranog rasta trajnih nasada u ekološkoj proizvodnji. Kod voćnjaka su i dalje najviše prisutni voćnjaci orašastog voća s 9.352 ha koji i dalje rastu, zatim slijede površine pod bobičastim voćem isključujući jagode (940 ha) te voćnjaci šljiva – 923 ha. Interesantno je da su površine tog voća veće nego kod našeg najzastupljenijeg voća jabuka, a kod mandarina je proizvodnja u ekološkom uzgoju neznatna. Ekološki uzgoj svježeg povrća (uključujući dinje) odvija se na samo 216 ha. Nažalost, podaci pokazuju da površine na kojima se odvija ekološka proizvodnja povrća zadnje tri godine značajno padaju. U 2018. godini ekološki uzgoj svježeg povrća (uključujući dinje) bio je na tek 415,62 ha.

U stočarskoj proizvodnji, pak, značajno raste broj stoke u ekološkom uzgoju. Od 2013. godine kad je bilo 6.540 goveda u eko uzgoju, u 2020. godini taj je broj narastao na 22.302 grla. Broj ovaca je s 19.411 porastao na 61.382. Raste i broj koza te peradi, ali se znatno smanjuje broj svinja te broj pčelinjih zajednica. U ekološkom uzgoju stoke prednjači Osječko-baranjska županija. Kod ekoloških proizvoda životinjskog podrijetla imamo zapravo zanemarive količine ako ih stavimo u usporedbu s ukupno proizvedenim količinama govedine ili mlijeka, a eko proizvodnja iznosi tek 1.857 tona govedine i teletine i 1.555 tona kravljeg mlijeka. Broj konzumnih jaja u organskom uzgoju narastao je s 12.000 komada u 2013. godini, na 615.340 komada u 2020. godini.

Najviše ekoloških površina nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji (19.107 ha), Ličko-senjskoj županiji (17.746 ha) te Virovitičko-podravskoj županiji (11.021 ha). Kretanje površina pod ekološkom proizvodnjom po županijama pokazuje velike razlike. U razdoblju od 2014. do 2020. godine površine u Splitsko-dalmatinskoj županiji su se snažno smanjile i pale su s 9.449 ha na 1.355 ha. Istovremeno, u Zadarskoj županiji rastu ekološke površine s 4.648 ha na 8.492 ha. Kod svih ostalih županija površine su ili stabilne ili bilježe blagi rast. I u Gradu Zagrebu padaju ekološke površine poljoprivrednog zemljišta.

EKOLOŠKO (NE)POVJERENJE
Iako Hrvatska ima povećanje ekološke poljoprivrede, ipak moramo biti realni i priznati da rast ekoloških površina ne prati adekvatna proizvodnja takvih proizvoda, posebice onih s dodanom vrijednošću. Što se tiče potrošnje ekoloških proizvoda, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, godišnja vrijednost hrvatskog tržišta ekoloških proizvoda iznosi oko 99 milijuna eura, odnosno prosječno oko 23,6 eura po stanovniku, a udio potrošnje ekoloških proizvoda u ukupnoj potrošnji iznosi 2,2 posto u 2019. godini.

Prošle je godine provedena manja anketa u sklopu jednog stručnog diplomskog rada, koja je pokazala očekivane rezultate. Naime, 65,2 posto ispitanika izjavilo je da najčešće kupuju ili bi kupili ekološki proizvedeno svježe voće i povrće. Ekološki uzgojeno meso najčešće kupuje 9,8 posto ispitanika, 8,1 posto ispitanika kupuje žitarice/mahunarke, 6,2 posto ispitanika ulje (maslinovo ulje), 4,8 posto ispitanika čajeve i ljekovito bilje. Mliječne proizvode najčešće kupuje 4,2 posto ispitanika. Najmanje ispitanika kupuje ribu (1,1 posto) i pekarske proizvode (0,6 posto).

Najviše ispitanika ne kupuje ekološke proizvode zbog visoke cijene (39,6 posto), dok ih 29,7 posto ne kupuje iz nekih drugih razloga. Čak 13,4 posto ispitanika ne kupuje ekološke proizvode zbog nepovjerenja u ekološke proizvođače, 10,4 posto ispitanika zbog nedostupnosti proizvoda, a 6,9 posto ispitanika nije zainteresirano za ove proizvode. Evidentno je da potrošači od svih kategorija ekoloških proizvoda najviše traže voće i povrće koji su u proizvodnji ekoloških proizvoda u Republici Hrvatskoj najslabije zastupljeni, zatim slijede mesni proizvodi kojih gotovo da nema u ponudi većine naših prodajnih mjesta, a i u proizvodnji su izuzetno slabo zastupljeni.

Kod ekološke proizvodnje jako je bitno i pitanje povjerenja – da su proizvodi koji se nalaze na tržištu i označeni kao ekološki, zaista i proizvedeni po zahtjevima ekološke proizvodnje. I tu možemo vidjeti da postoji određena skepsa jesu li svi proizvodi zaista i ekološki. Na toj vrsti informiranja, ali i podizanju povjerenja u proizvođače i institucije koje kontroliraju proizvode na tržištu, certifikacijske kuće i svi sudionici trebaju uložiti mnogo rada i truda jer su diljem Europske unije zabilježeni slučajevi prijevara.

KRETANJA U EUROPSKOJ UNIJI
Površine pod eko proizvodnjom u EU-u iz godine u godinu rastu, a u posljednjih su 10 godina značajno povećane. Udio vrijednosti maloprodaje ekoloških proizvoda u ukupnoj maloprodaji prehrambenih proizvoda u EU-u se procjenjuje na oko 5 posto, uz prisutan trend rasta. Ekološka poljoprivredna gospodarstva u prosjeku su veća od konvencionalnih, gotovo dvostruko.

Površina pod ekološkom poljoprivredom povećana je za gotovo 66 posto u posljednjih 10 godina – s 8,3 milijuna hektara u 2009. na 13,8 milijuna hektara u 2019. Trenutno čine 8,5 posto ukupne poljoprivredne površine u Europskoj uniji. Povećanje površina pratio je rast prodaje eko proizvoda pa se njihova vrijednost udvostručila u zadnjih 10 godina, s približno 18 milijardi eura u 2010. na više od 41 milijardu eura u 2019. godini.

Iako ekološki proizvođači, u pravilu, ostvaruju niže prinose u odnosnu na konvencionalne poljoprivredne proizvođače (prinosi na eko površinama mogu biti manji od 40 posto do 85 posto), njihovi proizvodi postižu veće cijene na tržištu (i do 150 posto prema cijenama konvencionalnih proizvoda). Operativne potpore i potpore za investicije kroz politike EU-a glavni su razlozi koji privlače sve više primarnih poljoprivrednih proizvođača u sustav certificirane ekološke proizvodnje u EU-u.

U 2020. godini EU je uvezla 2,79 milijuna tona eko proizvoda, što je pad od 1,9 posto u usporedbi s 2,85 milijuna tona iz 2019. godine. Žitarice, biljna ulja i uljarice, šećer, mlijeko u prahu i maslac, kava i kakao predstavlja 48 posto uvoza ekoloških proizvoda u 2020. godini po količini te 29 posto u vrijednosti. Što se tiče ostalih primarnih proizvoda (uključujući mesne prerađevine, voće, povrće, mliječni jogurt i med), oni su količinski činili 42 posto uvoza, a vrijednosno 53 posto.

Glavni trgovinski partneri u pogledu uvoza organskih proizvoda u Europsku uniju su Ekvador (12 posto), Dominikanska Republika (9 posto), Kina (8 posto) i Ukrajina (8 posto). Deset najvećih zemalja izvoza organskih proizvoda predstavljalo je 64 posto ekološkog uvoza u 2020. godini u EU-u.

Što se tiče kategorija proizvoda, daleko najveća su tropsko voće, orašasti plodovi i začini koji predstavljaju 30 posto uvoza ili 0,84 milijuna tona, zatim uljne pogače 8 posto, šećer od repe i šećerne trske 7 posto te povrće 5 posto.

Svaki Europljanin u prosjeku troši oko 84 eura godišnje na organske proizvode. No, godišnja potrošnja organskih proizvoda po glavi stanovnika prilično se razlikuje među državama članicama i kreće se u rasponu od 1 do 344 eura. Osim razlika u kupovnoj moći, godišnja potrošnja organskih proizvoda se razlikuje jer je to još uvijek novo tržište u određenim regijama. Problem je i nedostatak odgovarajućih lanaca opskrbe u mnogim područjima i nedovoljno znanje potrošača o logotipu i prednostima organske proizvodnje.

TREND POTRAŽNJE
Željeni rast površina pod ekološkom poljoprivredom neće biti ostvaren bez povećanja potražnje za ekološkim proizvodima. U tom smislu planiraju se brojne aktivnosti na promociji potrošnje ekoloških proizvoda povećanjem svijesti o njihovim prednostima te izgradnje povjerenja potrošača u proizvode s ekološkim znakom. Kroz godine će se izdvajati sve više sredstava za promociju ekoloških proizvoda proizvedenih u EU-u. Posebno će se raditi na poticanju korištenja ekoloških proizvoda u prehrani za javne namjene kao što su škole, vrtići, bolnice i slično. Tu posebnu ulogu imaju lokalne vlasti. Takva zelena javna nabava za gradove mogla bi bitno utjecati na povećanje organske poljoprivredne proizvodnje u prigradskim područjima.
Poboljšanje sljedivosti jedan je od najvažnijih preduvjeta za povećanje potrošnje ekoloških proizvoda.

Digitalne tehnologije mogu pomoći u označavanju, praćenju, lokalizaciji i dijeljenju podataka povezanih s proizvodima. Ekološki sektor mogao bi imati koristi od korištenja novih tehnologija, posebice jer ga karakteriziraju sve složeniji lanci vrijednosti i potreba za transparentnošću. Umjetna inteligencija, blockchain i slične tehnologije mogu pomoći u jačanju organske certifikacije, posebice osiguravanjem transparentnosti duž opskrbnog lanca i sljedivosti proizvoda koji pridonose povjerenju potrošača.

Ulogu u promicanju organskih proizvoda imat će i trgovci na malo, ugostiteljske usluge, restorani i usluge dostave. Oni će kroz svoju ponudu moći osigurati dovoljnu i pristupačnu ponudu organskih proizvoda u trgovinama s hranom, supermarketima i online trgovinama te organske jelovnike u restoranima i ugostiteljskim uslugama. Ove radnje mogu se kombinirati s objašnjenjem ekonomskih, ekoloških i društvenih koristi organske proizvodnje.

Programi ruralnog razvoja ZPP-a omogućili su financijsku potporu poljoprivrednicima da pređu iz konvencionalne proizvodnje u organsku proizvodnju i njihovo održavanje. Ova se potpora pokazala ključnom u poticanju poljoprivrednika da prijeđu na ekološku poljoprivredu. To je glavni čimbenik povećanja površina pod organskom proizvodnjom.

Za buduću Zajedničku poljoprivrednu politiku države članice imat će fleksibilnost potpore ekološkim subjektima na prilagođen način u okviru fondova za ruralni razvoj i ciljanih eko-programa za izravnu potporu dohotku. Proračun za mjere potpore ekološkoj pretvorbi i održavanju, kao i za potporu ulaganja u strateške planove Zajedničke poljoprivredne politike trebao bi biti usklađen s nacionalnom ambicijom za povećanjem ekološke proizvodnje.

U novim strateškim planovima Zajedničke poljoprivredne politike, koje zemlje članice ove godine usklađuju s EK, zadan je cilj da iz sredstava prvog stupa za izravna plaćanja moraju osigurati najmanje 25 posto sredstava za tzv. eko sheme, dok se čak 35 posto sredstava iz drugog stupa Ruralnog razvoja, također, mora usmjeriti na intervencije prema organskoj proizvodnji te koje su usmjerene na zaštitu klime i okoliša.

I Hrvatska ima takve ambiciozne ciljeve, ali kao i nebrojeno puta dosad moramo upozoriti da sve to nećemo moći postići bez snažne potpore poljoprivrednicima od strane savjetodavnih službi, jačanjem njihovog znanja od poljoprivrednih praksi do tržišta poljoprivrednih proizvoda te upravljanja poslovanjem. Također, bez udruživanja teško će proizvođači doći do tržišta organskih proizvoda, osim u vrlo kratkim lancima opskrbe. Pa čak i za lokalnu zelenu javnu nabavu trebat će dostatne količine proizvoda sa svom potrebnom logističkom podrškom.

Hrvatska ima šansu u daljnjem jačanju svoje ekološke proizvodnje kroz proizvodnju ekološkog industrijskog bilja, suncokreta, soje, uljane repice za koje vidimo da proizvodnja raste, a postoji i snažna tržišna potreba na nivou Europske unije. Također, trebalo bi bitno unaprijediti proizvodnju voća i povrća u organskom uzgoju pogotovo ako se zna da imamo značajne površine pod orašastim plodovima, a i potražnja je snažna na globalnoj razini. No, kod nas, kao što je vidljivo iz podataka, površine postoje, no nažalost proizvoda nema u mjeri koliko bi to trebalo biti.

Eko proizvodi – Izjave

Biovega – Jadranka Boban Pejić, direktorica
Pri uzgoju, čuvanju, pakiranju i ostalim koracima nastanka proizvoda s ekološkim certifikatom ne koriste se sintetski pesticidi ili genetski modificirani organizmi, a cijeli je proces pod stalnim nadzorom neovisnih tijela. Odabirom takvih proizvoda potrošač može biti siguran da izbjegava konzumiranje sintetskih kemikalija kojih se čak 750 koristi u konvencionalnom uzgoju hrane. Također, istraživanja su pokazala da je veći sadržaj vitamina i minerala u svježim namirnicama iz organskog uzgoja te da su one punijeg okusa.

Trgovine bio&bio u svom asortimanu od oko 4.000 proizvoda nude isključivo organski certificiranu hranu. Novitet su pakiranja bez plastike u kućnoj marki bio&bio koja broji 200-tinjak proizvoda čiju se ambalažu može odložiti u bio otpad. Naši su kupci sve osvješteniji i znaju prepoznati visoko kvalitetan eko proizvod. Imajući u vidu stanje u kojem se nalazi okoliš, a pogotovo s obzirom na činjenicu da plodno tlo degradira ogromnom brzinom upravo kao posljedica kemijskog uzgoja hrane (UN upozorava da nam prijeti nestanak plodnog tla u potpunosti za nekih 60-ak godina), izuzetno je važno da ljudi osvijeste da kupnjom organskih proizvoda utječu ne samo na svoje, već i na zdravlje okoliša. Organski uzgoj čuva tlo i pitku vodu, a bez njih nema života na planetu.

Bogadi – Boris Bogadi, suvlasnik
Cjelokupni proces proizvodnje ekoloških proizvoda prati neovisno kontrolno tijelo, a oni su ujedno i zdraviji i ukusniji. Također, dokazano je da voće i povrće iz organskog uzgoja sadrži 20 do 40% više antioksidansa nego voće i povrće iz konvencionalnog uzgoja. Nije na odmet spomenuti da konvencionalna poljoprivreda koristi široku lepezu pesticida i herbicida radi što većeg profita, čime se često prelazi granica tolerantnog za ljude i prirodu. Bogadi se bavi uzgojem bobičastog voća, a u sezoni u ponudi imamo svježu borovnicu, aroniju i malinu.

Tijekom cijele godine pod vlastitom robnom markom nudimo eko sokove od borovnice, aronije i brusnice, pekmeze od borovnica, malina i aronije, tjestenine od heljde i konoplje, a za privatne robne marke radimo superfood prahove od zelene pšenice, šipka i aronije. Ujedno, neprekidno radimo na razvoju novih proizvoda te se nadam da ćemo kraj ove godine dočekati s pet novih premium eko proizvoda. Konzumacija eko proizvoda u Hrvatskoj je u porastu budući da je sve više osviještenih potrošača koji ih biraju. Na nama proizvođačima je da ih proizvedemo, a na trgovačkim lancima da ih ponude potrošačima. S obzirom na to da su u trgovinama još uvijek više zastupljeni konvencionalni proizvodi, smatram da je te pozicije potrebno mijenjati ili barem izjednačiti zastupljenost eko i konvencionalnih proizvoda.

Hermes International – Neb Chupin, vlasnik
Proizvodi iz našeg asortimana su ekološki i prirodni, bez glutena i za svakog ljubitelja zdrave prehrane nude široki asortiman džemova i namaza rađenih od prvoklasnog organskog voća. Za proizvodnju se ne koriste umjetni konzervansi, već samo prirodni domaći aditivi koje koristi i svako kućanstvo.

U našem ekološkom asortimanu kupac može pronaći ekološke džemove raznih okusa (smokva, smokva naranča, višnja, kupina, jagoda, šipak, mandarina), ekološke sokove (cikla, nar, aronija) i ekološki šećer. Kao proizvođači uvijek pokušavamo biti u trendu i osluškivati tržište, a samim time i potrebe naših kupaca. Mnogi izazovi te brz i stresan način života doveli su do porasta svjesnosti građana o važnosti zdrave i uravnotežene prehrane te konzumacije eko proizvoda. Iako kupnja spomenutih proizvoda kao i svijest o njihovoj važnosti kod nas raste, Hrvatska i dalje zaostaje za mnogim europskim zemljama u kupnji eko proizvoda, a kod mnogih građana i dalje vrijedi pogrešna percepcija da su zdravi proizvodi znatno skuplji.

Tvornica zdrave hrane – Dominik Milolož i Elvis Kajtazović, suvlasnici
Dominik: S obzirom na sve više restrikcija, dijeta, alergija i zdravstvenih problema ljudi oko nas, očekivano je da će za organskim proizvodima posezati sve veći broj ljudi.
Elvis: Trenutačno je u našoj ponudi više od 3.000 artikala od kojih je nešto više od 2.000 s BIO oznakom. U prijevodu, bio etikete nose i naša brašna i žitarice, sjemenke i mahunarke, sokovi, ulja i umaci koje imamo u ponudi, dodaci prehrani te ostali slani i slatki proizvodi. Neke od eko proizvoda moguće je naći i u konvencionalnom obliku, no uglavnom smo okrenuti proizvodima koji su organskog podrijetla.
Elvis: Naša ponuda konstantno raste. Okrećemo se sve više hrvatskim proizvođačima koji su, također, sve više usmjereni organskom uzgoju, ali istovremeno istražujemo i ostalu ponudu.
Dominik: Domaći su potrošači sve informiraniji i osvješteniji pa isto tako već znaju kod kojih je proizvoda neophodno gledati imaju li eko certifikat, a kod kojih se to možda može preskočiti. Često imamo i upite za certifikatima, zemljom podrijetla, načinom proizvodnje, što samo znači da se naši kupci sve više educiraju i zanimaju što nam je jako drago. Unazad šest godina, koliko postojimo, uistinu vidimo velike promjene u “odrastanju” naših obožavatelja i kupaca.