2.2 C
Zagreb
Nedjelja, 16. veljače 2025., 16:58
U fokusuKolumneFinancije: Platne kartice i prava potrošača

Financije: Platne kartice i prava potrošača

Kada potrošači koriste svoje kartice u drugim zemljama ili kupuju putem interneta od trgovaca koji nemaju sjedište na području EU-a često je puno učinkovitije pozvati se na prava koja potrošačima jamče kartične platne sheme jer one u pravilu jednako obvezuju sve sudionike kartične sheme neovisno o tome gdje oni posluju ili imaju svoje sjedište. Upravo je to jedna od glavnih prednosti korištenja platnih kartica kojih njihovi korisnici često nisu u potpunosti svjesni.

 Iako se platne kartice Hrvatskoj koriste u velikom broju i često, potrošači (fizičke osobe koje koriste karticu u privatne svrhe) u pravilu nisu dovoljno upoznati s pravima koja im jamče zakoni koji reguliraju korištenje platnih kartica. Istovremeno, slabo su ili uopće nisu upoznati s pravima koja imaju prema pravilima samih izdavatelja kartica, a koja su često šira od prava predviđenih zakonom.

VRSTE PLATNIH KARTICA
Platnu karticu možemo općenito definirati kao sredstvo koje omogućuje bezgotovinsko plaćanje roba i usluga s odgodom plaćanja, bilo na daljinu ili na prodajnom mjestu. Također, kartice omogućavaju prijenos novčanih sredstava te podizanje ili uplatu gotovine na bankomatu. S obzirom na funkcionalnosti, kartice se mogu podijeliti na debitne, kreditne i prepaid platne kartice.

Ne uključuju se podaci dostavljeni od institucija za elektronički novac koje ujedno obavljaju djelatnost telekomunikacijskih usluga Izvor: HNB

Debitne kartice vezane su uz transakcijski račun (tekući ili žiro), a plaćanja se obavljaju odmah s dostupnim sredstvima na računu.

Kreditne kartice omogućuju korisniku da kupuje ili podiže gotovinu u visini unaprijed odobrenog kredita, pri čemu se potrošeni iznos vraća uz neki oblik odgode plaćanja. Obično je riječ o plaćanju cijelog iznosa u sljedećem mjesecu (tzv. charge kartice), u više mjesečnih rata ili plaćanju samo određenog postotka troškova u sljedećem mjesecu, dok se na preostali iznos plaćaju kamate (tzv. revolving kartice). Važno je napomenuti da za izdavanje kreditne kartice potrošač treba biti kreditno sposoban.

EU veliki naglasak stavlja na zaštitu potrošača te jačanje povjerenja potrošača u zajedničko unutarnje tržište

Prepaid kartice funkcioniraju tako da korisnik unaprijed uplati određeni iznos na karticu i kasnije koristi taj iznos za plaćanje. Ove kartice, isto kao i tzv. poklon kartice, predstavljaju elektronički novac.

PLATNE KARTICE I KARTIČNE TRANSAKCIJE
Kao i u mnogim drugim zemljama, platne kartice postale su vrlo uobičajen način plaćanja u Hrvatskoj, posebno za vrijeme COVID-19 pandemije kada je primjetno porastao broj i vrijednost kartičnih transakcija, posebno putem interneta.

Podaci se odnose na ukupan broj i vrijednost nacionalnih kartičnih platnih transakcija kupnje roba i usluga u 2021.Izvor: HNB

Prema Publikaciji Hrvatske narodne banke (HNB) “Platne kartice i kartične transakcije, Statistika platnog prometa 2021.” iz srpnja 2022. godine, prosječan Hrvat ima više od dvije kartice pri čemu često jedna osoba posjeduje više debitnih i kreditnih kartica. Također je navedeno da su korisnici platnih kartica u 2021. ukupno izvršili 603,57 milijuna kartičnih platnih transakcija u ukupnoj vrijednosti od 201.303,92 milijuna kuna. Pritom je u odnosu na 2020. broj kartičnih platnih transakcija u 2021. godini povećan za 14,72%, a vrijednost transakcija za 12,99%.

KAKO FUNKCIONIRA PLAĆANJE KARTICAMA
Sustav koji omogućava plaćanje karticama sastavljen je od više sudionika koji zajedno surađuju u okviru pojedine kartične platne sheme. Kartične platne sheme su globalne mreže koje postavljaju standarde, pravila i infrastrukturu koja omogućuje izvršenje platnih transakcija putem kartica. Ovisno o broju sudionika, razlikujemo tzv. četverostrane i trostrane kartične platne sheme.

U četverostranoj kartičnoj shemi u RH sudionici su: korisnik platne kartice, trgovac, izdavatelj kartice i prihvatitelj koji ugovara prihvat kartica s trgovcima. Trenutačno na teritoriju RH posluju četverostrane kartične sheme Mastercard i Visa. U trostranoj kartičnoj shemi u RH sudionici su: korisnik platne kartice, trgovac te izdavatelj kartice koji je ujedno i prihvatitelj jer ugovara prihvat kartica s trgovcima. Na teritoriju RH trostrana kartična shema je Diners Club International.

CHARGEBACK
Chargeback je, pojednostavljeno rečeno, procedura povrata novčanih sredstava korisniku kartice koja je predviđena od strane samih kartičnih shema u okviru njihovih pravila koja trgovci, izdavatelji te prihvatitelji kartica moraju slijediti ako žele biti sudionici određene kartične sheme. Ta pravila javno se objavljuju od strane kartičnih shema, obično na njihovim web stranicama, a mogu biti sadržana i u Općim uvjetima izdavatelja odnosno prihvatitelja kartica. Iako ne proizlaze iz zakona, često se prava koja pripadaju korisnicima kartica prema pravilima kartičnih shema preklapaju s pravima koja su sadržana u zakonima (primjerice u slučaju neautoriziranih transakcija i drugih zlouporaba kartica) ili su čak šira od prava predviđenih zakonima.

S obzirom na funkcionalnosti, kartice se mogu podijeliti na debitne, kreditne i prepaid platne kartice

Chargeback pokreće potrošač kako bi osporio troškove koji terete njegovu karticu. Najčešće se koristi kada potrošač nije zaprimio proizvod ili uslugu ili ih nije zaprimio u ugovorenom roku. Chargeback je moguć i kada potrošač nije zadovoljan pruženom uslugom ili kupljenom robom (primjerice roba ili usluga ne odgovara opisu ili ima nedostatke). Potrošač ima pravo na chargeback i u slučaju kada bez svoje krivnje ne uspije vratiti proizvod trgovcu (primjerice jer trgovac odbija primiti proizvod koji ima nedostatak). Također, chargeback se koristi za povrat troškova u situacijama kada je potrošač otkazao kupnju roba ili usluga ili ponavljajuće transakcije (npr. pretplate i sl.).

Da bi ostvario pravo na chargeback, potrošač prvo mora pokušati riješiti spor s trgovcem, a tek ako u tome ne uspije, može se obratiti svom izdavatelju kartice. Chargeback u pravilu mora biti riješen u roku 120 dana od dana transakcije odnosno od dana očekivane isporuke proizvoda. Izdavatelj kartice mora istražiti slučaj kako bi utvrdio je li chargeback osnovan prema pravilima kartičnih platnih shema kojoj pripada kartica. Ako se utvrdi da je chargeback opravdan, izdavatelj kartice će vratiti iznos transakcije na tekući račun potrošača ili će za taj iznos umanjiti dug po njegovoj kartici.

Izdavatelj kartice mora riješiti chargeback u skladu s pravilima kartične platne sheme kojoj pripada pojedina kartica neovisno o tome u kojoj državi je trošak nastao. Stoga bi rješavanje spora korisnika kartice određenog brenda trebalo biti isto u sličnim okolnostima. Na taj način, korisnicima kartica osigurava se jednaka zaštita i tretman što uvelike pridonosi jačanju povjerenja potrošača i pozitivno utječe na samo korištenje kartica te percepciju kartičnih platnih shema.

Korisnici kartica su zaštićeni i u slučaju neisporuke usluge putovanja od putničke agencije (primjerice zbog toga što je putnička agencija postala nesolventna ili je bankrotirala). U tom slučaju, potrošač mora prvo pokušati dobiti naknadu od osiguravatelja te putničke agencije a ako u tome ne uspije ili ne uspije u cijelosti, može se, po isteku 60 dana od dana obraćanja osiguravatelju, obratiti svom izdavatelju kartice sa zahtjevom za povrat troškova. Chargeback u pravilu mora biti riješen najkasnije u roku od 120 dana od dana transakcije odnosno dana očekivane isporuke usluge odnosno, 60 dana od primitka obavijesti od strane osiguravatelja putničke agencije.

PRAVA KOJA POTROŠAČI IMAJU
Zbog ograničenja dužine teksta, ovom prilikom ću se osvrnuti samo na odredbe Zakona o platnom prometu (NN br. 66/2018 i 114/2022, dalje: ZPP) koje uređuju prava i obveze potrošača u slučaju neautoriziranih platnih transakcija (čl. 39. – 46. ZPP-a). ZPP detaljno uređuje korištenje platnih kartica te pružatelje platnih usluga. Putem ZPP-a su u hrvatski pravni sustav implementirane odredbe EU Direktive o platnom prometu (tzv. Payment Service Directive 2) te su na taj način platne usluge u RH uređene jednako kao i u EU-u.

Glavna obveza potrošača prema ZPP-u, te ujedno i preduvjet za ostvarivanje prava koja taj zakon jamči, je da poduzmu razumne mjere za zaštitu personaliziranih sigurnosnih vjerodajnica kartice (PIN, kontrolni broj na poleđini kartice, broj kartice itd.) kao i da u slučaju gubitka, krađe ili zlouporabe kartice odmah o tome obavijeste izdavatelja kartice (čl. 39. ZPP-a).

Ako potrošač primijeti da je njegova kartica terećena za neki trošak koji nije autorizirao mora o tome obavijestiti izdavatelja kartice odmah nakon saznanja a najkasnije u roku od 13 mjeseci od dana terećenja.

Ako pružatelj platnih usluga sumnja da je korisnik kartice postupao prijevarno ili da namjerno ili zbog krajnje nepažnje nije ispunio jednu ili više svojih obveza iz članka 39. ZPP-a, dužan je dokazati prijevarno postupanje odnosno namjeru ili krajnju nepažnju korisnika kartice. Dakle, teret dokaza je na pružatelju platnih usluga odnosno izdavatelju kartice.

Prosječan Hrvat ima više od dvije kartice pri čemu često jedna osoba posjeduje više debitnih i kreditnih kartica

U slučaju izvršenja neautorizirane platne transakcije, izdavatelj kartice dužan je vratiti potrošaču iznos te transakcije odnosno odobriti njegov račun za plaćanje, i to odmah, a najkasnije do kraja prvoga radnog dana nakon dana primitka obavijesti ili saznanja za neautoriziranu platnu transakciju. Izdavatelj kartice nije dužan to učiniti ako ima opravdan razlog za sumnju u prijevaru i ako je o tome obavijestio HNB u pisanom obliku. Potrošač ima pravo i na zateznu kamatu i na razliku do pune naknade štete od odgovornog pružatelja platnih usluga prema općim pravilima o odgovornosti za štetu.

ODGOVORNOST POTROŠAČA
Iznimno, potrošač će odgovarati i za neautorizirane platne transakcije ako su one posljedica korištenja izgubljene ili ukradene kartice ili posljedica druge zlouporabe kartice, ali najviše do 50,00 EUR. Još do prije koju godinu korisnici kreditnih kartica u RH autorizirali su transakcije potpisom slipa pa je u praksi bilo moguće da treća osoba neovlašteno koristi karticu i svojim potpisom imitira potpis pravog korisnika kartice. U tom slučaju, korisnik kartice odgovara samo do najviše 50,00 EUR. U međuvremenu je u RH potpis slipa zamijenjen unosom PIN-a osim u slučaju beskontaktnih transakcija koje nije potrebno autorizirati PIN-om do određenog iznosa. Stoga, u slučaju krađe ili gubitka beskontaktne kartice, potrošač odgovara najviše do 50,00 EUR.

Potrošač neće odgovarati ako gubitak, krađu ili zlouporabu kartice nije mogao otkriti prije izvršenja neautorizirane platne transakcije ili mu izdavatelj kartice nije osigurao da u svako doba može prijaviti gubitak, krađu ili zlouporabu kartice. Potrošač ne odgovara niti za neautorizirane platne transakcije izvršene nakon što je obavijestio izdavatelja kartice o gubitku ili zlouporabi kartice, osim ako je postupao s namjerom prijevare. Također, potrošač neće odgovarati za troškove ako su neautorizirane platne transakcije posljedica radnje ili propusta pružatelja platnih usluga te ako nije bilo potrebne pouzdane autentifikacije korisnika kartice.

Broj kartičnih platnih transakcija u 2021. godini povećan je za 14,72%, a vrijednost transakcija za 12,99% u odnosu na 2020. godinu

Važno je znati da potrošač u cijelosti odgovara za neautorizirane platne transakcije ako su one posljedica njegovog prijevarnog postupanja ili namjernog neispunjenja jedne ili više obveza iz čl. 39. ZPP-a odnosno njegove krajnje nepažnje. Potrošač će teško izbjeći odgovornost za troškove koji su autorizirani PIN-om jer je PIN potrošač dužan zaštititi od pristupa trećih osoba. Nažalost, vrlo često potrošači PIN čuvaju zajedno s karticom te će u tom slučaju, dođe li do zlouporabe kartice, odgovarati i za transakcije koje nisu autorizirali ako su iste potvrđene PIN-om.

VAŽNE PREDNOSTI
EU veliki naglasak stavlja na zaštitu potrošača te jačanje povjerenja potrošača u zajedničko unutarnje tržište. Jedan od načina na koji se to postiže je kroz donošenje direktiva čije odredbe o zaštiti potrošača zemlje članice moraju ugraditi u svoje zakone, kao što je to naš Zakon o platnom prometu. Stoga bi prava koja potrošači imaju pri korištenju kartica za kupnju roba i usluga od trgovaca sa sjedištem u EU-u u pravilu trebala biti unificirana u svim zemljama članicama. No, kada potrošači koriste svoje kartice u drugim zemljama ili kupuju putem interneta od trgovaca koji nemaju sjedište na području EU-a često je puno učinkovitije pozvati se na prava koja potrošačima jamče kartične platne sheme jer one u pravilu jednako obvezuju sve sudionike kartične sheme neovisno o tome gdje oni posluju ili imaju svoje sjedište. Upravo je to jedna od glavnih prednosti korištenja platnih kartica kojih njihovi korisnici često nisu u potpunosti svjesni.

Napomena
Martina Lukić radi kao pravni savjetnik u Hrvatskoj narodnoj banci (Sektor pravnih poslova). Iznesena stajališta su osobni stavovi autorice i ne odražavaju nužno stajališta HNB-a.

Najnovije objave

Državni inspektorat: 238 nesukladnosti kod objekata koji prodaju pekarske proizvode

Najčešće utvrđene nesukladnosti odnosile su se na poslovima rukovanja s hranom te su u velikom broju objekata zatečeni djelatnici koji nemaju položen obavezan tečaj...

izlog

Zdenka topljeni namaz s tartufima: Spoj tradicije i luksuza

Uživajte u bogatom okusu tartufa u kombinaciji s kremastim Zdenka topljenim namazom, savršenim za sve ljubitelje vrhunskih delicija Više od 125 godina je Zdenka glavni...