“Proračun je u najvećoj mjeri određen krizom izazvanom širenjem koronavirusa, a s druge strane u znatnoj se mjeri temelji na korištenju sredstava dostupnih iz različitih EU fondova. Prema novom rebalansu deficit središnjeg proračuna trebao bi u ovoj godini iznositi 24,8 milijardi kuna, a deficit opće države 29,5 milijardi kuna ili 8,0 posto BDP-a, što će naravno dovesti i do znatnog povećanja udjela javnog duga u BDP-u na 87,3 posto. Takvi podaci i trendovi odraz su novonastale situacije i podudaraju se s kretanjima na razini drugih članica EU”, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović komentirajući rebalans proračuna za ovu i iduću godinu

Iz HGK podsjećaju kako je prvim ovogodišnjim rebalansom prihvaćenim sredinom svibnja u razdoblju “zatvaranja” gospodarstva predviđen značajan pad proračunskih prihoda, odnosno pad prihoda poslovanja od gotovo 23 milijarde kuna u odnosu na prvobitni plan, na razinu od 122 milijarde kuna, uz zadržavanje iznosa proračunskih rashoda i značajne preraspodjele po stavkama. Pritom je najveći rast rashoda predviđen kod potpora Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, odnosno bio je rezultat provedbe mjera Vlade RH za očuvanje radnih mjesta. Rebalansom je predviđeno povećanje deficita središnjeg proračuna s prvobitno planiranih 2,2 na 25,3 milijarde kuna, odnosno na 7,0 posto BDP-a.

Aktualni rebalans ovogodišnjeg proračuna odraz je nešto bolje situacije u odnosu na procjene iz svibnja pa se prihodi poslovanja središnjeg proračuna predviđaju na razini od 131 milijardu kuna, dakle 9,1 milijardu kuna više nego u prethodnom rebalansu, dok se ukupni predviđeni rashodi povećavaju za 8,6 milijardi kuna. Znatan dio novih rashoda odnosi se na nužne nove rashode poput 1,54 milijarde kuna za povrat duga veledrogerijama i ljekarnama te dodatnih 380 milijuna kuna za potpore za očuvanje radnih mjesta, a rastu i socijalna izdvajanja za mirovine, nezaposlene, invalidnine te porodiljne naknade. Za potpore za očuvanje radnih mjesta u 2020. godini ukupno se predviđa 8,1 milijardi kuna od čega bi 2,6 milijardi kuna trebalo biti pokriveno sredstvima iz EU izvora.

Vlada je predstavila i nacrt proračuna za iduće tri godine koji se temelji na procjeni o oporavku BDP-a po stopi od 5 posto već u idućoj godini. U skladu s tim predviđen je i dinamičniji rast proračunskih prihoda od rashoda, zbog čega bi deficit proračuna opće države po ESA 2010 metodologiji već u idućoj godini trebao pasti ispod 3,0 posto BDP-a, na razinu od 2,9 posto BDP-a, odnosno zadovoljiti bitan kriterij iz Maastrichta.

U 2023. godini bi deficit opće države trebao pasti na 1,6 posto BDP-a što bi trebalo doprinijeti daljnjem smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u na 81,2 posto. U 2021. godini bi najveći utjecaj na povećanje proračunskih rashoda trebao imati trošak kompenzacijskih mjera radi smanjivanja stope poreza na dohodak u visini 1,5 milijarde kuna te gotovo 500 milijuna povećanja izdvajanja za zaposlene.

Kretanjima ukupnih prihoda proračuna i samog deficita trebali bi kako je navedeno znatno doprinijeti priljevi sredstava iz različitih EU fondova. Iz fonda za oporavak “EU nove generacije” i iz sredstava proračuna EU za financijsku perspektivu 2021.-2027. Hrvatskoj je u idućih sedam godina na raspolaganju oko 23,5 milijarde eura, od čega bi značajan dio trebao biti povučen u iduće tri godine. Iznos prihoda od Pomoći već je u ovoj godini povećan oko 4,4 milijarde kuna u odnosu na prošlu godinu i trebao bi iznositi 19,2 milijarde kuna, a u idućim godinama bi iznosi Pomoći trebali premašivati 20 milijardi kuna. Pritom bi ta stavka ukupnih prihoda u 2022. godini trebala dosegnuti čak 25,4 milijarde kuna.

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!