Iako je riječ o tržištu na kojem se godišnje okrene i do šest milijardi kuna, internetska trgovina u nas kaska za ostalim oblicima prodaje. Kako je naše tržište malo, veliki će nas globalni igrači vjerojatno zaobići. Hoće li domaći trgovci to znati iskoristiti?
Mnogi u e-trgovini vide golem potencijal, ali joj se još pridaje prilično malo značenje. Uostalom, već godinama nema istraživanja koje bi dalo obuhvatan pregled tog tržišnog segmenta.
Posljednje je takvo napravila analitička kuća IDC Adriatics još 2007., predvidjevši da će internetska trgovina do 2010. doseći vrijednost od 900 milijuna američkih dolara (oko 5,4 milijarde kuna, prema sadašnjem tečaju).
Dostupni javni podaci ključni za razumijevanje domaće internetske trgovine mahom su fragmentarni i metodološki neujednačeni pa je dobivanje uvida u stanje tržišta povelik zalogaj, s kojim se mnogi među onima koji na njega ulaze previše i ne zamaraju, računajući da je dovoljno to što je cijela priča, praktično, na početku.
Prema istraživanju Mediascopea, koje je IAB Europe proveo od rujna 2011. do veljače 2012., u Hrvatskoj je na online kupnju u tom razdoblju potrošen 401 milijun eura (nešto više od tri milijarde kuna). Iz toga se može procijeniti da se potrošnja na godišnjoj razini kreće između pet i šest milijardi kuna. U Europskoj uniji je, prema istom izvoru, kupnja internetom dosegla gotovo 188 milijardi eura (više od 1,4 trilijuna kuna).
Kaskamo za Europom
Prosječan je hrvatski kupac tijekom spomenutog razdoblja obavio sedam kupnji i pritom potrošio oko 1700 kuna, a prosječni Europljanin potrošio je oko 4000 kuna u 13 kupnji. Istraživanje je pokazalo da čak 98 posto od 2,5 milijuna korisnika interneta u Hrvatskoj traži mogućnost online kupnje, a 80 posto ih kupuje online, što je vrlo blizu europskih 87 posto.
Najveći dio kolača vrijednog tri milijarde kuna dijele trgovci knjigama (33 posto udjela), odjeće i modnih dodataka (24 posto), elektronike (17 posto), a u većoj se mjeri kupuju i putne karte i ulaznice za priredbe (17 posto), godišnji odmori (13 posto) te kozmetika (11 posto).
Prioriteti su slični ostalim stanovnicima EU-a, no postoci su veći – za knjige 43 posto, odjeću 38, putne karte 34, elektroniku 32 posto… Više od pola (58 posto) hrvatskih korisnika internetom pokušava doći do više informacija o proizvodima, 38 posto ih posjećuje web-stranice omiljenih robnih marki, a trećina će ih najvjerojatnije kupiti proizvod robne marke koju su pratili na društvenim mrežama.
Prema podacima GfK – Centra za istraživanje tržišta, petina korisnika interneta u Hrvatskoj kupuje online, a još ih 12 posto razmišlja o tome. Najviše potrošača surfera ima u Zagrebu – oko 27 posto. Slijede oni iz Istre i Primorja (23 posto) te sjeverne Hrvatske (21 posto). U Dalmaciji, Slavoniji i Lici taj je postotak samo oko 13 posto. Što se dobi tiče, najviše online kupaca ima između 25 i 34 godine. Podaci GfK-a govore i da samo manjina ispitanika koji trenutno ne kupuju online razmatra tu mogućnost – tek njih 12 posto.
Prema drugom istraživanju, koje je GfK proveo za Google Hrvatska, iako 90 posto malih i srednjih tvrtki ima pristup internetu, a više od 50 posto ima vlastitu web-stranicu, njih samo 20 posto koristi internet za prodaju svojih proizvoda.
Statistička zbrka
Državna nam statistika – na temelju istraživanja provedenog sredinom prošle godine – kaže da se online najviše kupuje odjeća i sportska oprema (49 posto).
Slijede kućne potrepštine (35 posto), knjige, časopisi i novine (34 posto), ulaznice za priredbe (32 posto), elektronička oprema (26 posto), obrazovni materijal (25 posto), smještaj (25 posto), dijelovi za računala (18 posto), telekomunikacijske usluge (18 posto), prijevozničke karte (18 posto), softver (14 posto), filmovi i glazba (13 posto), računalne igre (10 posto), namirnice (osam posto), financijske usluge i vrijednosni papiri (sedam posto) te lijekovi (šest posto).
Prema istom izvoru, broj online kupaca pao je jedan posto u odnosu na godinu prije, a njihov udio u ukupnoj trgovini iznosi 16 posto.
Dobra je vijest što ta statistička zbrka, čini se, neće potrajati. Ministarstvo gospodarstva potaknulo je Državni zavod za statistiku na praćenje volumena trgovine na malo putem interneta na području Hrvatske, a i naručilo posebno istraživanje od tvrtke Puls. Cilj je dobiti relevantne podatke o razvijenosti i strukturi maloprodaje putem interneta, nužne za analize, usporedivost volumena i razvoja trgovine na malo putem interneta s volumenom i razvojem tog oblika trgovine na malo s drugim državama EU-a.
A. T. Kearney: Čeka nas brzi rast
Hrvatsku uskoro očekuje brz rast broja korisnika internetske trgovine, uvjeren je Srečko Debelak iz analitičarske kuće A. T. Kearney. Prema procjenama te tvrtke online će se više kupovati roba široke potrošnje i financijske usluge, a velik potencijal ima i turizam.
Debelak upozorava da će na razvoj internetske trgovine dugoročno utjecati i trendovi poput ubrzavanja životnog tempa, starenja stanovništva i produljenja životnog vijeka te šire prihvaćanje novih tehnologija (mobilno plaćanje, društvene mreže), kao i promjene u načinu kupovanja (npr. kupci zahtijevaju sve više komocije).
On smatra da ne treba očekivati nagli ulazak velikih inozemnih igrača, poput Amazona, kojima je ovo tržište premalo. Priliku za rast i razvoj dobit će domaći trgovci, koji poznaju potrošačke mogućnosti i navike, ali samo ako kvalitetno riješe ključne logističke probleme, poput dostave.
Prilika će biti više i za proizvođače i ponuđače usluga, kojima se otvara veliko tržište lišeno carinskih barijera. No, da bi uspjeli, morat će podići produktivnost i pronaći nišu u kojoj mogu postići najviše.
Visoke cijene dostave
Ipak, dominirat će velike tvrtke, koje su ili već riješile većinu izazova koje internetska trgovina nosi ili ih mogu riješiti oslanjajući se na unutarnje resurse, odnosno udruživanje i povezivanje s drugim tvrtkama. Primjeri mogućih budućih divova, s potencijalom za regionalno širenje, su Konzum (koji se oslanja na Agrokorovu logistiku), i eKupi, potpomognut grupacijom M SAN.
Nepovjerenje i strah Hrvatica i Hrvata prema online kupnji razlog je koji se najčešće spominje kad se pokušava pronaći odgovor na pitanje zašto je u nas internetska trgovina tako slabo zastupljena. Nisu posve u krivu – analitička kuća Gartner procjenjuje da će do 2016. cyber kriminal rasti po stopi od 10 posto godišnje – iako je češće riječ o kombinaciji straha i neupućenosti, a ne samog zaziranja od korištenja kreditne kartice za online plaćanje.
Ipak, priča je nešto zamršenija. Čak i kad bi građanstvo čarobnim štapićem uvjerili da se nema čega bojati, pojavio bi se problem bez čijeg će se rješavanja internetska trgovina teško vinuti do zvijezda. Riječ je o visokim cijenama dostave, upozorava Slavica Prijon, direktorica tvrtke Conrad Electronic Slovenia, regionalnog ogranka istoimenog njemačkog online trgovca.
Do kraja godine očekuju da će isporučiti više od 5000 paketa te ostvariti nešto više transakcija, a prvoj se zaradi nadaju nakon druge godine poslovanja. Hoće li taj problem biti riješen daljnjom liberalizacijom tržišta poštanskih usluga ili drukčije, nije toliko bitno. Važno je pronaći izlaz iz začaranog kruga na relaciji mali promet – visoke cijene.
Iako je ponuda domaće internetske trgovine pristojna i stalno raste, još zaostaje za klasičnom trgovinom, naročito u segmentu robe široke potrošnje. Također, nedostaje i više promotivno-edukativno-marketinških akcija, po uzoru na one zahvaljujući kojima su usluge e-bankarstva postale uobičajen način poslovanja, a koje bi širu javnost upoznale s mogućnostima i prednostima tog načina kupovanja. (Banka.hr)