Hrvatska je u kolovozu bila među zemljama Europske unije s najvećim padom prometa od trgovine na malo na mjesečnoj razini dok je na razini 28-člane Unije potrošnja građana blago porasla, pokazale su u četvrtak procjene europskog statističkog ureda. U Hrvatskoj je sezonski prilagođen obujam promet od trgovine na malo u kolovozu pao za 1,1 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima smanjen 1,4 posto.
Prve su Eurostatove procjene za srpanj pokazivale pad prometa u maloprodaji u Hrvatskoj za 3,3 posto. U skupini zemalja s najvećim padom potrošnje na mjesečnoj razini izdvojene su još Austrija i Slovačka s padom prometa u maloprodaji za po 1,3 posto. Najveći rast prometa bilježio je pak Portugal, za 1,1 posto. Slijede Estonija i Finska, s prometom većim za jedan odnosno 0,8 posto.
Na razini EU-a sezonski prilagođen obujam prometa u maloprodaji u kolovozu je uvećan za 0,2 posto u odnosu na srpanj kada je prema revidiranim Eurostatovim procjenama pao 0,4 posto. U eurozoni je promet porastao 0,3 posto, nakon revidiranog pada od 0,5 posto u srpnju. Najviše je u kolovozu na mjesečnoj razini porastao promet od trgovine na malo farmaceutskim i medicinskim proizvodima, za 1,3 posto na razini EU-a i za 1,6 posto u eurozoni.
Na razini 28-članog EU-a blago je pak smanjen samo promet po poštanskim i narudžbama putem interneta, za 0,4 posto, pokazuje izvješće Eurostata. U eurozoni je porastao za 0,3 posto.
Promet u maloprodaji motornih goriva bio je u blagom plusu u EU i u eurozoni, pokazalo je izvješće.
Stabilan tempo potrošnje EU i eurozoni
Na godišnjoj razini kalendarski prilagođeni obujam prometa u maloprodaji 28-člane EU u kolovozu je porastao za 2,5 posto, kao i u srpnju prema revidiranim procjenama Eurostata.
U eurozoni je potrošnja u odnosu na isto razdoblje lani porasla za 2,1 posto, gotovo istim tempom kao i u srpnju. Daleko najviše je i u EU i u eurozoni porasla prodaja široke kategorije neprehrambenih proizvoda, za 4,2 odnosno 4,1 posto. U toj je kategoriji najviša stopa rasta zabilježena u stavci poštanskih i narudžbi putem interneta, za 11,5 posto u EU i za 9,7 posto u eurozoni.
Slijedi kategorija motornih goriva s rastom prometa u maloprodaji u EU od tri posto, te 2,1 posto u eurozoni. Najslabiji rast prometa zabilježen je u kategoriji hrane, pića i duhanskih proizvoda, za 0,7 posto u EU, te za 0,4 posto u eurozoni.
Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je rast prometa u maloprodaji u kolovozu na godišnjoj razini bilježila Rumunjska, za 7,4 posto. Slijede Malta i Mađarska s rastom potrošnje za 6,2 odnosno 5,9 posto.
U Hrvatskoj je kalendarski prilagođen obujam prometa od trgovine na malo u kolovozu porastao za 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani, nakon srpanjskog 3,6-postotnog povećanja. Pad prometa od trgovine na malo, prema dostupnim podacima Eurostata, bilježile su samo Slovačka i Luksemburg, za tri odnosno 1,5 posto.
Maloprodajni promet EU i Hrvatske raste bržom dinamikom od prošlogodišnje
Prema podacima statističkog ureda Eurostat, u kolovozu 2019. godine maloprodajni je promet EU (obuhvaća poduzetnike kojima je pretežita djelatnost registrirana u odjeljku G47 – trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima) realno bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 2,5% (u Hrvatskoj 0,4%) veći u odnosu na isti mjesec 2018. godine. Spomenutim je rastom prometa na razini EU nastavljen uzlazni trend, koji kontinuirano traje od srpnja 2013. godine, objavili su analitičari Hrvatske gospodarske komore.
U Hrvatskoj se od rujna 2014. godine bilježi diskontinuirani trend realnoga rasta prometa u trgovini na malo, tj. otad su zabilježena samo četiri pada i jedna stagnacija prometa. Pritom su tri od spomenuta četiri godišnja pada (ožujak 2015. -0,8%, lipanj 2016. -0,5%, studeni 2016. -0,2% i svibanj 2019. -1,3%) bila vrlo spore dinamike.
Višegodišnja uzlazna kretanja maloprodajnoga prometa EU djelomično su rezultat povoljnijega trenda na tržištu rada te kretanja pouzdanja potrošača. Naime, promatrano prema tromjesečjima, od četvrtoga se tromjesečja 2013. godine bilježi kontinuirani godišnji rast zaposlenosti. Pouzdanje potrošača na razini EU negativnoga je predznaka, što je uobičajen slučaj, odnosno nijednom nije bilo pozitivnoga predznaka (prema podacima koji su dostupni od 1985. godine).
Ipak, od travnja 2013. godine do veljače 2016. godine bilježio se kontinuirani trend godišnjeg povećanja pouzdanja potrošača. Od kolovoza 2018. godine bilježi se kontinuirano godišnje smanjenje pouzdanja potrošača, pri čemu se najizraženija smanjenja bilježe kod ocjene potrošača kada je u pitanju općenita gospodarska situacija u posljednjih i budućih 12 mjeseci, što očito nije imalo toliki utjecaj na potrošnju da bi zaustavilo spomenuti uzlazni trend potrošnje u maloprodaji.
Promatrano po zemljama EU (podaci za Grčku, Cipar i Nizozemsku nisu dostupni), godišnji je rast prometa u ovogodišnjem kolovozu na razini EU rezultat povećanja u gotovo svim zemalja EU, izuzev u Slovačkoj (-3%), gdje je zabilježen pad.
U prvih je osam mjeseci 2019. godine maloprodajni promet EU u prosjeku bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, realno 2,7% (u istom razdoblju 2018. godine 2,3%) veći u odnosu na isto razdoblje 2018. godine, odnosno 11,4% veći u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Povoljnija kretanja maloprodajnoga prometa bilježe i hrvatski poduzetnici kojima je trgovina na malo pretežita djelatnost, odnosno u prvih je osam mjeseci 2019. godine realan maloprodajni promet u prosjeku bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 5% veći u odnosu na isto razdoblje lani (kada je rast iznosio 3,6%).
Razina tog prometa u prosjeku je 3,4% veća u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Da bi ova godina završila većom razinom prometa od one iz 2008. godine, dinamika rasta realnoga prometa na razini cijele godine mora iznositi najmanje 1,5%, a s obzirom na to da trenutna dinamika kumulativnoga rasta iznosi 5%, vrlo je izvjesno da će ovo biti prva godina koja će razinom realnoga prometa poduzetnika kojima je trgovina na malo pretežita djelatnost biti veća od one iz 2008. godine.
