Globalna pandemija uzrokovana koronavirusom uvjetovala je sasvim nove obrasce života i ponašanja pa se to jasno prelijeva i na funkcioniranje maloprodaje. Mnoga tehnološka rješenja koja su dosad bila krucijalna u privlačenju i zadržavanju kupaca sada su postala neupotrebljiva jer se kupovina odvija brzo uz što manje zadržavanja kako bi se i kupci i osoblje izlagalo što manjem riziku od zaraze. Sve u svemu, ovo “novo normalno” okrenulo je obrasce kupnje naglavačke, ali trgovci i njihovi tehnološki partneri nalaze odgovore i za takve izazove.
Očekivanja potrošača i sve žešća konkurencija posljednjih godina trgovce robom široke potrošnje diljem svijeta sve jače potiču na implementaciju novih informatičkih rješenja. Ova 2020. godina ostat će zapamćena kao prekretnica, pogotovo kad je riječ o online trgovini jer su globalna zatvaranja gospodarstava među kupcima osvijestila brojne prednosti e-commercea. Unatoč porastu internet trgovine, barem ako je suditi prema analizi konzultantske kuće McKinsey & Company, fizičke trgovine ostat će omiljeno odredište velikog broja kupaca. Kako prognoziraju, do 2023. godine e-commerce će činiti 21 posto ukupne maloprodaje i tek 5 posto prodaje robe široke potrošnje. A s obzirom na razvoj internetskih divova poput Amazona koji uspostavljaju i vlastite fizičke trgovine, postaje sve jasnije kako će u budućnosti u maloprodaji sve veću ulogu igrati kompanije koje mogu ponuditi stvarno omnichannel iskustvo.
U tome će imati znatnu pomoć tehnologije koja, zahvaljujući prikupljanju velike količine podataka, može uvelike promijeniti iskustvo kupovine. Ovu tvrdnju u McKinseyu podvlače rezultatima istraživanja koja su pokazala da čak 83 posto njihovih američkih ispitanika želi u nekoj mjeri personalizirano iskustvo kupovine. Tvrde kako bi takav razvoj događaja prihode trgovaca mogao povećati 20 do 30 posto te bi im se ulaganje u neki oblik big data sustava ili strojnog učenja u konačnici itekako isplatilo.
No, kako je istraživanje McKinseya objavljeno u siječnju ove godine, red je ipak osvrnuti se ponajprije na pandemiju koronavirusa i njene implikacije na očekivanja potrošača te okolnosti u kojima danas kupujemo odnosno u kojima posluju trgovci. Aktualnu situaciju pomogao nam je rasvijetliti Darko Pavić, direktor tvrtke Service Plus, stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u poslovanju s najnovijim tehnološkim dostignućima, između ostalog i u sektoru maloprodaje robe široke potrošnje.
TRI KORAKA
Na početku našeg razgovora Pavić upozorava da je jako bitno razlikovati razdoblje prije i sada nakon iskustva koje svi zajedno imamo s pandemijom. “Ova dva razdoblja znatno se razlikuju. Pandemija je u nekim dijelovima kupovnog procesa u velikoj mjeri promijenila očekivanja kupaca, a time i samu implementaciju tehnologija u trgovini te je stoga evolucija tehnologije krenula u novom i neočekivanom smjeru”, upozorava Pavić te dodaje kako je većina očekivanja kupaca prije “vladavine” pandemije bolesti COVID-19 išla u smjeru povećanja užitka prilikom kupovine, a cijeli je proces bilo moguće podijeliti u tri dijela – izbor proizvoda, sam čin kupovine te proces plaćanja i završetka kupovine.
Užitak je započinjao već prilikom prikupljanja informacija o željenom proizvodu. “U ovom prvom koraku kupac je želio imati informaciju dostupnu u svakom trenutku, kroz svaki kanal komunikacije. Bilo da se radi o mobilnim aplikacijama, internetu, fizičkoj trgovini ili čak reklamnim prospektima, kupac je tražio sažete informacije o proizvodima odmah”, objašnjava Pavić. Nakon iskustva pandemije, ovo je očekivanje ostalo isto, ali se kupac koncentrirao na online načine informiranja budući da se danas želi zadržati u trgovini što je kraće moguće, odnosno želi što prije završiti kupovinu i napustiti prodavaonicu. S ciljevima kupaca u ovom se dijelu poklapaju i ciljevi trgovaca.
Kako je većina zemalja, da bi spriječile širenje zaraze, ograničila broj kupaca koji istovremeno mogu biti u trgovini, njima je u interesu da se proces kupovine što prije završi. “Očekivano, prije pandemije trgovci su kupce u prodajnim prostorima željeli zadržati što je dulje moguće. Za implementaciju tehnologije to znači da su sva dostignuća koja su služila tome da se kupac zadrži duže u trgovini danas gotovo nepotrebna”, ističe Pavić dodajući kako se drugi korak, sam čin kupovine odnosno uzimanje proizvoda s polica i stavljanje u košaru, u smislu očekivanja kupaca nešto manje promijenio. I sada, kao i prije pandemije, svi želimo uvijek imati željeni artikal na polici, znati točnu cijenu i sve ostale bitne informacije o proizvodu.
“U trećem koraku svjedočimo možda najvećim promjenama. Današnji kupac želi što je manje moguće dotaknuti proizvod, blagajnu, skener ili terminal za plaćanje. To znači da sustavi kao što je Amazon Go, u kojem se završetak transakcije i plaćanje događa u pozadini bez interakcije s kupcem, automatsko prepoznavanje kupca prilikom plaćanja (face recognition), plaćanje putem mobitela (NFC) ili beskontaktno plaćanje karticom bez ukucavanja PIN-a postaju sve popularniji”, pojašnjava Pavić. Predviđa da će se ove promjene u ponašanju kupaca zadržati i nakon što pandemija koronavirusa prestane u bilo kojoj mjeri vladati našim životima te da će se i upotreba spomenute tehnologija dodatno proširiti.
Iako je koronavirus u našim životima sada već nepobitna javno-zdravstvena činjenica, sve njegove implikacije još su primjetnije u svim sferama gospodarstva. Najočitiji su gubici u turizmu i industriji putovanja općenito, ali posljedice trpe i ostali sektori.
PUT OPORAVKA
Analitičko-konzultantska tvrtka Gartner predviđa kako će u ovoj godini ukupna svjetska IT potrošnja u sektoru maloprodaje pasti 11,5 posto ili čak 26,6 milijardi dolara u odnosu na prošlu godinu, odnosno na 204,9 milijardi dolara. Istovremeno, globalna bi IT potrošnja u ovoj godini u svim sektorima mogla zabilježiti pad od 7,3 posto na 3,5 bilijuna dolara. Maloprodaja u cjelini, kažu analitičari Gartnera, nalazi se na dugom putu oporavka od posljedica koje je na nju ostavila pandemija bolesti COVID-19. Dugoročno, ovaj specijalist za analize u IT industriji u srpanjskom izvještaju “Forecast Enterprise IT Spending for the Retail Market”, predviđa kako će prosječna godišnja stopa rasta (CAGR) IT potrošnje u maloprodaji od 2019. do 2024. iznositi 3,9 posto te će na kraju tog razdoblja doseći vrijednost od 279,9 milijardi eura. Rast će uglavnom generirati povećana izdvajanja za softver i IT usluge koji će rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 9,3 odnosno 5 posto.
Najveći pad doživjet će ulaganja u podatkovne centre (16,6 posto). Budući da je na različite segmente maloprodaje pandemija drugačije djelovala, svaki od njih iz krize izlazi po svom tempu. Dijelovi industrije koji uključuju robu široke potrošnje, lijekove, convenience trgovine te trgovine koje nude najširi izbor artikala tijekom koronakrize pokazale su se najnužnijima, a to je potaknulo rast njihovog prometa. Streloviti rast prodaje pratio je rast izdvajanja. U dosadašnjem tijeku ove godine industrija je obilježena neuobičajenom potražnjom što prognoze i planiranje čini posebno nezahvalnima, naglašavaju u Gartneru.
Njegovi analitičari smatraju kako će, unatoč vjerojatnom padu profitabilnosti sektora, izdvajanja za tehnologiju biti najmanje pogođena budući da inovacije mogu donijeti porast operativne učinkovitosti i racionalizaciju troškova, povećati udio automatizacije u poslovanju i poboljšati iskustvo kupovine.
Rast online nabavke namirnica dodatno bi mogao potaknuti odluke o ulaganju u modernizaciju usluga kao što su klikni i pokupi, pri čemu veliku ulogu igraju strojno učenje te napredna analitika. U Gartneru zaključuju kako će razdoblje pred nama obilježiti rezanje troškova i svojevrsno preživljavanje. Ali direktorima informatike u sektoru maloprodaje svakako savjetuju da razmisle nije li možda baš sada pravo vrijeme da ukažu na prednosti tehnologije i koje strukturalne promjene ona donosi te koliko ona znači za stvaranje vrijednosti za kupce.
Naš sugovornik Darko Pavić smatra da će se neki od trendova koji su se pojavili prije pandemije i neovisni su o njoj zasigurno pokazati otpornima. “Od umjetne inteligencije očekuje se veliki napredak u primijenjenim tehnologijama u trgovini bilo da se radi o automatskoj analizi ponašanja kupca, analizi povijesti kupovine, kretanja na internetu i sličnom. Ovdje umjetna inteligencija preuzima analizu, donosi zaključke i implementira odgovarajuće mjere”, navodi Pavić pojašnjavajući kako je ova tehnologija već u pozadini današnje trgovine.
Tu je zatim i 5G tehnologija ne samo kao brzina bežične vezanosti uređaja. Ona otvara i druge mogućnosti primjene, a kao samo jedan od primjera Pavić navodi savjetovanje na daljinu u stvarnom vremenu o kupnji, primjerice, novog bicikla putem interneta uz istovremenu dostupnost podataka kao što je stanje zaliha u svim poslovnicama velikih trgovačkih lanaca. Tu su naravno i neizostavne trgovine bez blagajni, trend koji je započeo Amazon, a nastavili ga i drugi trgovci poput Alibabe. U njima je proces kupnje toliko pojednostavljen da uglavnom oduševljava sve kupce: sve što trebamo učiniti jest ući u trgovinu, uzeti proizvod i izaći, a tehnologija sve obavi sama.
Naposljetku, živote kupaca širom svijeta promijenit će i augmented i virtual reality. One omogućavaju, primjerice, isprobavanje novog odijela ili cipela bez doticanja. “Jasno je uočiti prednosti ove tehnologije u kontekstu online kupovine, mobilnih aplikacija, a njihova važnost posebno dolazi do izražaja u kontekstu pandemije”, uvjeren je Pavić.
POTROŠAČKE NAVIKE
Za kraj ovog osvrta na aktualnosti u ovom segmentu ostavili smo usporedbu Hrvatske i zemalja regije sa svjetskim trendovima u implementaciji novih tehnologija u maloprodaji robe široke potrošnje. “Prije pandemije prema stupnju korištenja modernih tehnologija trgovci u gotovo svim zemljama EU-a bili su na sličnom, ne pretjerano visokom stupnju razvoja. Razlog tome nije razvijenost ili nerazvijenost same zemlje, već konzervativnost trgovaca”, naglašava Darko Pavić. Pritom dodaje kako trgovci u Europi nove tehnologije, ideje i koncepte implementiraju uglavnom s odgodom u odnosu na SAD i Kinu. Azijske zemlje, a posebno Kina, bile su najbrže u uvođenju novih tehnologija i u trenutku pojavljivanja pandemije jer su bile daleko najspremnije za taj korak.
Međutim, i kod nas se stvari ubrzano mijenjaju. Pokazuju to, među ostalim, i nedavno objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o porastu online trgovine u Hrvatskoj koja je u prvom polugodištu ove godine zabilježila plus od 13,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. “Tijekom ‘lockdowna’ primjetno je mijenjanje potrošačkih navika, a sve više ljudi zbog koronavirusa pribjegava kupovini online. Prvi podaci pokazuju da je u mjesec dana od početka pandemije online trgovina narasla i do 15 posto, što je veliki skok ako znamo da je do sada na godišnjoj razini rasla oko 12 posto”, istaknula je direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić.
Putem webshopova najviše se kupuju odjeća, obuća i potrepštine za kuću, a osjetno je rasla i prodaja svježe hrane lokalnih proizvođača. Kako objašnjavaju u Hrvatskoj gospodarskoj komori, koronakriza je ubrzala postojeće globalne trendove u navikama i ponašanju potrošača, a klasična trgovina sve se više kombinira s online kupovinom i tako tvori već spomenuti omnichannel pristup. Ostanimo kod ove kovanice koju smo, kao uostalom i mnoge druge, posudili iz engleskog jezika i zaključimo kako će ona očito biti buzzword u nadolazećem razdoblju. Na stranicama koje slijede domaći ponuđači IT opreme i naprednih tehnoloških rješenja pokazuju kako se imaju čime pohvaliti pa domaćim trgovcima ne preostaje drugo nego posegnuti na njihove “police”.
Editel – Božidar Bajsič, direktor operacija
Ako govorimo o segmentu B2B procesa dopune ili supply chaina pravo je pitanje koja je aktualna razina automatizacije ili robotizacije lanca opskrbe hrvatske maloprodaje. Tehnološka rješenja u maloprodaji su dobra, ali veliki izazov predstavlja standardizacija u čemu Hrvatska zaostaje za drugim zemljama EU-a. Razlozi zaostatka su prvenstveno ekonomski, geodemografski i povijesni s obzirom na oblik zemlje, činjenicu da nemamo jakih domaćih lidera te specifičnu distribuciju. Hrvatska je kasno krenula na put robotizacije lanca opskrbe i B2B procesa i još uvijek nema udruženje ili tijelo koje bi definiralo standarde na tom području i propagiralo strateška rješenja.Zbog nedostatka standarda, velike strane kompanije nameću nam svoje prakse iz matičnih zemalja.
S druge strane, domaći informacijski posrednici nemaju dovoljno iskustva da bi mogli među sobom i s korisnicima definirati međunarodno komplementarne hrvatske standarde. Pozitivno je što je prošle godine zaživio eRačun za državu, ali on pokriva samo B2G segment, pa i dalje nedostaju standardi za eArhiviranje te druge vrste procesa i poruka. Rješenje za prelazak iz takvog stanja je nacionalno tijelo koje bi brinulo za digitalnu budućnost i u suradnji s korisnicima i informacijskim posrednicima identificiralo potrebe te definiralo standarde robotizacije lanca opskrbe i B2B procese u svim branšama. Ono bi moralo ukazati na nesukladnosti u zakonodavstvu te inicirati potrebne promjene. Dok se takvo tijelo ne oformi, u Editelu ćemo se maksimalno truditi da s našim međunarodnim iskustvima harmoniziramo rješenja koja su najbliža solidna osnova potencijalnim budućim standardima. Pandemija COVID-19 dovela je do većeg porasta zanimanja za Editelova digitalna rješenja na tržištu.
GS1 Croatia – Slobodan Romac, voditelj projekata
U posljednjem desetljeću svjedoci smo velikih promjena koje je upravo IT tehnologija donijela u maloprodaji, naročito popularizacijom interneta i njegove sve kvalitetnije dostupnosti u gotovo svim dijelovima svijeta, a sektor su neupitno zauvijek promijenile e-trgovine. Hrvatska je po pitanju kupnje iz naslonjača negdje na začelju među zemljama Europske unije, izuzmemo li posljednjih šest mjeseci tijekom kojih je pandemija e-trgovinu s dostavom na kućni prag gurnula u prvi plan. Stvara se dojam kako domaćim tvrtkama, bez obzira na to što je većina srednjih i većih među njima tehnološki spremna, nedostaje poslovne motivacije za brži napredak.
Trenutačno ih je većina vjerojatno fokusirana na o(p)stanak na tržištu, likvidnost i očuvanje kvalitetnog kadra. U takvim okolnostima često promakne činjenica da je praćenje tehnoloških trendova i rješenja jednakovrijedan element u borbi za opstanak. A uvođenje globalnih standarda u poslovne procese, između ostalih i onih koji su u domeni automatske identifikacije i prikupljanja podataka te njihove razmjene kojima se bavi međunarodna GS1 organizacija, zasigurno mogu doprinijeti bržem napretku maloprodaje, ali i drugih, uz maloprodaju usko vezanih gospodarskih grana. Aktualna je pandemija utjecala na mnoge aspekte života i poslovanja pa tako i na način poslovanja udruge GS1 Croatia. Kako se dobar dio naših usluga zasniva na komunikaciji s članicama, dio koji uključuje fizičke kontakte sveli smo na nužni minimum uz poštivanje svih epidemioloških mjera, a sve edukacijske sadržaje postavili smo online, kao zamjenu za seminare i stručne radionice.
ETRANET Grupa – Damir Lesničar, CEO
Nažalost, domaća maloprodaja robe široke potrošnje nije napravila iskorak od samoposlužnih blagajni, a i one se nalaze tek na rijetkim lokacijama nekih trgovačkih lanaca. Jasno, djelomično je to stvar CAPEX/OPEX izdatka za uvođenje takvih rješenja, a djelomično tome zasigurno kumuje i konzervativnost kupaca koji nisu skloni tehnološkim novitetima. Posjetio sam Amazon Go dućan u Seattleu nedugo nakon otvaranja i uvjerio se kako automatizirana kupovina sjajno funkcionira u praksi. Naravno, nema svaki retailer niti business case niti potrebu za ovakvim modalitetom kupnje, ali treba imati na umu da i mali tehnološki iskoraci mogu poboljšati iskustvo kupovine i “ispeglati” poslovne procese.
ETRANET primjerice nudi elektroničke etikete za police koje omogućuju trenutnu promjenu cijena s centralnog mjesta (integriranu s ERP-om). Pored toga, kupcima LED diode raznim bojama signaliziraju proizvode na akciji odnosno omogućuju im da s etikete odskeniraju QR kod i iniciraju proces pripremanja za preuzimanje kupljenog u drive-inu ili sličnom modelu prikupa. Kod se u kombinaciji s mobilnom aplikacijom trgovca može iskoristiti za prikaz drugih podataka – broja bodova u programu lojalnosti koji se ostvaruje kupnjom, alergena, detaljnih informacija o načinu korištenja i sl. U vrijeme pandemije porastao je broj instalacija novih i zamjene starih POS terminala s uređajima koji podržavaju beskontaktno plaćanje. Također, kod svih je trgovaca porasla svijest o važnosti zadržavanja kupaca kroz programe lojalnosti, što je dovelo do skoka prodaje našeg hibridnog loyalty rješenja koje uključuje mobilnu aplikaciju za smartfone i administracijsko sučelje za analitiku i targetiranje članova koji mogu koristiti klasični retaileri, ali i proizvođači te distributeri.
Laserline – Roberto Vežnaver, član Uprave
Trgovački sustavi danas posluju u vrlo izazovnim okolnostima. Unatoč silnim vanjskim poticajima, smatram da se sve raspoložive tehnološke mogućnosti ne implementiraju brzinom koju okolnosti zahtijevaju. Razlog nije samo trošak implementacije, nego i organizacijska spremnost na promjene i kapacitet kompanije za učenje novih alata. Pozitivno je što se primjećuje da se stvari pomiču na bolje i da raste interes za IT novitete te da vodeći ljudi kompanija razumiju da uspješnost ovisi upravo o sposobnosti promjene i prilagodbe tržištu koje nisu ostvarive bez primjene novih informatičkih tehnologija. Trend kojeg već dulje vrijeme primjećujemo na tržištu jest porast potražnje za mobilnim aplikacijama koje su čvrsto integrirane s ERP-om.
Napuštanje ureda i fiksnog radnog mjesta nije posljedica samo pandemije, nego uglavnom potrebe da se ubrza proces obavljajući ga na mjestu događaja. Kompanija Laser Line fokus razvoja usmjerila je na integraciju ERP-a s više webshopova i dostavljačkih platformi, na digitalizaciju poslovanja i posebno na mobilnu tehnologiju. Sada je očito da mobilna tehnologija nije stvar samo budućnosti, nego i sadašnjosti, i svaki bi trgovac danas trebao imati poznatu strategiju uvođenja mobilnih aplikacija u vlastite procese.
PIS – Tomislav Peras, voditelj prodaje i marketinga
Posljednjih nekoliko godina hrvatska se maloprodaja sve spretnije prilagođava dinamičnim potrebama kupaca, iako većina i dalje tehnološki zaostaje za europskim konkurentima. Na specifičan način koronavirus postaje katalizator uvođenja digitalne transformacije u maloprodaji.
Uslijed pandemije, kupovne navike potrošača značajno su se mijenjale, što se uz zamjetan porast interesa za online trgovinu, odnosi i na promjenu obrazaca ponašanja prilikom offline kupovine. Prateći navedene promjene kod potrošača, naše maloprodajne kompanije posebnu pozornost posvećuju self-checkout (SCO) rješenjima, koja su se pokazala kao jedan od boljih odgovara na potrebu smanjenja društvenog kontakta u prodavaonicama. Jedan od naših najvećih klijenata, Konzum plus, prepoznao je rastuću potrebu za samoposlužnim rješenjima pa je postojećim SCO blagajnama ove godine pridružio čak 80 DN EASY eXpress samonaplatnih kioska nove generacije. Po prvi put implementirane su i cashless samonaplatne blagajne na kojima je moguće plaćanje isključivo karticama.
Login – Davor Slavić, direktor
Potrebe naših dugogodišnjih i novih korisnika pokazuju uzlazne trendove kada je riječ o prepoznavanju prednosti implementacije novih tehnologija i poslovnih praksi. U protekloj i ovoj godini imali smo priliku surađivati na nekoliko vrlo kvalitetnih projekata iz područja e-commercea i naprednog upravljanja skladišnim poslovanjem, tj. implementacije WMS sustava. S obzirom na to da uvođenje novih tehnologija često nameće i značajne promjene u organizaciji rada tvrtke, nemoguće je tvrditi da su sva dostupna tehnološka rješenja ujedno i najbolja rješenja za sve maloprodajne tvrtke, pa se odluke opreznije donose. Naša Cloud ERP VIRGA aplikacija pokriva široku paletu modula iz područja trgovine, proizvodnje i uslužnog sektora i vrlo smo se rano uspješno profilirali kao Cloud ERP specijalisti, a tržište nas prepoznaje kao pouzdanog partnera kada je riječ o implementaciji gotovih aplikacija, razvoju novih ili integraciji s vanjskim sustavima. Očekivano, najveći broj upita i realizacija na kojima smo radili tijekom stanja uzrokovanog pandemijom odnosio se na implementaciju novih i nadogradnju postojećih online trgovina.
Marker – Ivica Kruhek, Managing Director
U Hrvatskoj imamo svijetle primjere kompanija koje su tehnološki daleko odmakle, ali imamo i onih koje imaju prostora za ozbiljan iskorak i napredak. Pred svima je novi val investicija u omnichannel trgovanje odnosno ulaganje u tehnološka i iskustvena rješenja kako bi kupcima osigurale jedinstveno iskustvo kupovine kroz sve kanale.
Kvalitetno e-commerce rješenje, uvođenje PIM-a, implementacija softvera za vođenje digitalnih identiteta svojih kupaca, digitalni asistenti osoblju u offline trgovinama, sustavi za kvalitetnu cross-channel komunikaciju s kupcima, automatizacija marketinga i komunikacije postat će nova polja na kojima će kompanije graditi odnos s kupcima i ostvarivati svoju konkurentsku prednost.Aktualna pandemija dovela je do velikih promjena u našem poslovanju jer su se volumeni online prodaje u tri mjeseca povećali više nego prijašnjih 10 godina. Mnogi trgovci žele pojačano investirati u online prodaju, a neki kreću i u izgradnju omnichannel pristupa. U razdoblju koje slijedi naš će cilj biti pružiti najbolju podršku onim partnerima koji su online prodaju stavili u fokus svog poslovanja.
Megatrend poslovna rješenja – Anđelka Strajher, predsjednica Uprave
Hrvatska maloprodaja dijelom je u stranom vlasništvu pa je razina tehnološke spremnosti tih tvrtki ovisna o matičnim kompanijama. Maloprodajne tvrtke u domaćem vlasništvu na različitim su razinama korištenja naprednih tehnoloških rješenja – kako infrastrukturnih, tako i aplikativnih. Na temelju iskustva zapadnih zemalja svojedobno 
sam smatrala da će se, primjerice, samoposlužne blagajne uvelike proširiti, no kod nas se to nije dogodilo. Određeni broj maloprodajnih lanaca u zadnje se vrijeme počeo intenzivno modernizirati, bilo da se radi o uvođenju rješenja i aplikacija koje su već neko vrijeme dostupne na tržištu, bilo kroz uvođenje AI (umjetne inteligencije) u poslovanje. Nadam se da će se i ostali ugledati na konkurenciju jer moderna tehnologija može unaprijediti maloprodaju u svim segmentima poslovanja bez obzira radi li se o nabavi, marketingu, prodaji, upravljanju ljudskim resursima…
U vrijeme pandemije Megatrendu je značajno porastao broj kontakata, upita i razgovora o modernizaciji i digitalizaciji procesa kojima se do sada nije moglo pristupiti. Veliki interes postoji za aplikacijama baziranim na umjetnoj inteligenciji. S obzirom na veliki interes i najave da bi se zamrznuti projekti mogli početi aktualizirati, nadamo se da će krajem godine, te još više tijekom iduće, biti odrađen veći broj projekata koje smo pripremali.
