Cijene hrane stabilne u rujnu

FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u rujnu u prosjeku 121,5 bodova i bio je gotovo nepromijenjen u odnosu na revidiranu vrijednost u kolovozu

Cijene hrane bile su stabilne u rujnu budući da je pojeftinjenje biljnih ulja, mlijeka i mliječnih proizvoda i mesa neutraliziralo poskupljenje šećera i kukuruza, izvijestila je u petak agencija UN-a za hranu i poljoprivredu FAO.

FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u rujnu u prosjeku 121,5 bodova i bio je gotovo nepromijenjen u odnosu na revidiranu vrijednost u kolovozu.

U odnosu na prošlogodišnji rujan cijene su prema FAO-vom indeksu pale za 10,7 posto i za 24 posto u odnosu na rekordnu vrijednost u ožujku 2022., na samom početku ruske invazije na Ukrajinu.

Žitarice su u rujnu poskupjele za 1,0 posto u odnosu na kolovoz, odražavajući 7-postotno poskupljenje kukuruza zbog snažne potražnje za opskrbom iz Brazila, slabije ponude u Argentini i viših cijena prijevoza u SAD-u.

Pšenica je pak pojeftinila za 1,6 posto u odnosu na kolovoz zahvaljujući obilnoj ponudi i povoljnim izgledima za rusku proizvodnju. Slaba potražnja za uvozom stabilizirala je paralelno cijene riže koje su u kolovozu bile poskočile gotovo 10 posto, objavio je FAO.

Cijene biljnih ulja pale su za 3,9 posto, a cijene mliječnih proizvoda za 2,3 posto pod pritiskom slabe globalne potražnje i velikih zaliha u vodećim proizvodnim regijama. Pojeftinilo je i meso, za 1,0 posto.

Cijene šećera porasle su pak gotovo 10 posto, dosegnuvši najvišu razinu u gotovo 23 godine, utvrdio je FAO, istaknuvši prognoze o tješnjoj opskrbi u nadolazećoj sezoni zbog vremenskog fenomena El Nina.

Rekordne zalihe žitarica
U zasebnom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je više-manje potvrdio procjenu ovogodišnje proizvodnje žitarica, prognoziravši da će dosegnuti 2,819 milijardi tona, što bi predstavljalo povećanje za 0,9 posto u odnosu na 2022. godinu.

Urod pšenice u Rusiji i Ukrajini trebao bi biti bolji no što se do sada očekivalo, zbog kontinuirano povoljnih vremenskih prilika, ali u Kanadi, Argentini i Kazahstanu žetva bi trebala biti slabija zbog suše, objašnjavaju.

Proizvodnja pšenice trebala bi dosegnuti 785 milijuna tona, a proizvodnja krupnih žitarica, uključujući kukuruz, 1,5 milijardi tona.

Procjena potrošnje žitarica u sezoni 2023/2024. blago je snižena, na 2,8 milijardi tona, što još uvijek predstavlja povećanje za 0,8 posto u odnosu na netom završenu sezonu.

Zalihe bi na kraju aktualne sezone u srpnju iduće godine trebale dosegnuti rekordna 884 miilijuna tona i biti veće za tri posto nego na njezinom početku.

Obujam svjetske trgovine žitaricama trebao bi se u sezoni 2023/2024. smanjiti za 1,7 posto, na oko 466 milijuna tona, prateći gotovo u stopu očekivani pad izvoza pšenice, budući da bi smanjene isporuke iz Australije i Kanade trebale prevagnuti nad većim ruskim izvozom. (Hina)

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!

Prethodni članakOdržana osnivačka skupština UN Global Compact mreže Hrvatske
Sljedeći članakGoran Čeh pobjednik je Stella Artois Draught Masters natjecanja za 2023. godinu