Hrvatska prepoznala važnost primjene agrosunčanih elektrana u poljoprivredi

Agrosunčane elektrane predstavljaju novi smjer u svijetu obnovljivih izvora energije, a najveća im je prednost u dvostrukoj iskoristivosti zemljišta i ribnjaka - poljoprivrednoj proizvodnji i proizvodnji električne energije

Hrvatska je jedna od deset zemalja EU koje su se odlučile za primjenu agrosunčanih elektrana u poljoprivredi, kazala je u srijedu direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OEIH), Maja Pokrovac, na predstavljanju Studije o potencijalu uporabe solarne energije u poljoprivrednom sektoru i sektoru slatkovodne akvakulture.

Agrosunčane elektrane, kako je rečeno, predstavljaju novi smjer u svijetu obnovljivih izvora energije, a najveća im je prednost u dvostrukoj iskoristivosti zemljišta i ribnjaka – poljoprivrednoj proizvodnji i proizvodnji električne energije.

“Hrvatska je omogućavanjem postavljanja agrosunčanih i sunčanih elektrana na sve poljoprivredne površine koje su upisane u evidenciju uporabe poljoprivrednih zemljišta, prepoznala njihovu vrijednost”, kazala je Maja Pokrovac, direktorica OIEH.

Navela je kako je prvi impuls krenuo upravo iz OIEH gdje su pionirski promovirali ovu tehnologiju, a njenom implementacijom Hrvatska se svrstala uz najbolje i postala jedna od deset zemalja EU-a koje su se odlučile za njenu primjenu.

Kako se navodi u priopćenju OIEH, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić govorio je o zakonodavnim promjenama koje su omogućile razvoj agrosunčanih elektrana.

“Vlada je, s ciljem jačanja hrvatske energetske samodostatnosti, odlučila olakšati i ubrzati razvoj projekata obnovljivih izvora energije”, kazao je Milatić navodeći kako je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zakonskom regulativom iz područja energetike olakšalo proceduru za razvoj agrosunčanih elektrana, tako da se za njih ne provodi javni natječaj za dodjelu energetskog odobrenja.

“Vlada će i dalje raditi na tome da olakšamo sve procedure kako bi se Hrvatska popela još više na ljestvici i bila uz bok najrazvijenijih zemalja koje primjenjuju zelene tehnologije”, istaknuo je Milatić.

Glavni bankar EBRD-a u Hrvatskoj Hrvoje Jazvić je naglasio kako agrosunčane elektrane predstavljaju novi zamah u proizvodnji čiste električne energije, ujedno pružajući zaštitu poljoprivrednim usjevima i uzgoju riba u akvakulturi.

Profesor zagrebačkog Agronomskog fakulteta Marko Karoglan je istaknuo kako će nalazi Studije svakako pomoći u planiraju razvoja agrosunčanih elektrana u Hrvatskoj.

Kazao je kako agrosunčane projekte treba promatrati kao agrotehničku mjeru djelomičnog zasjenjenja kultura koje rastu na trajnom nasadu, no bit će potrebno pobrinuti se da budu poduzete sve mjere za sprečavanje negativnih utjecaja na tlo i biljke. Poželjno je da agrosunčani sustavi budu opremljeni sustavom za praćenje koji će mjeriti stanje tla i mikroklimatske uvjete ispod solarnih panela te utjecaj tih uvjeta na poljoprivredne nasade i okoliš, a praćenje bi se trebalo provoditi do pet godina nakon ugradnje sustava, rekao je.

Studiju su izradili OIEH, a financirala ju je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), navodi se u priopćenju. (Hina)

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!

Prethodni članakTalijanska vlada sastaje se s trgovcima, traži rješenje za cijene
Sljedeći članakSrbija je prošle godine izvezla upola manje zamrznutih malina nego 2019.