Hrvatska prvi put u kampanji #PlantHealth4Life

Europa se ujedinjuje radi potpore zdravlju bilja, bioraznolikosti i gospodarstvu. Hrvatska se pridružuje kampanji u kojoj sudjeluju 23 zemlje

Široka koalicija partnera iz cijele Europe udružila je snage kako bi pokrenuli kampanju #PlantHealth4Life čiji je cilj podizati svijest o dubokim vezama između zdravlja bilja i našeg svakodnevnog života i poticati djelovanje građana u cilju zaštite zdravlja bilja. Kampanju vode Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), Europska komisija (EK) i 22 europske zemlje. Nacionalni nositelj kampanje je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Kako zdravlje bilja utječe na naše živote?

Biljke čine 80 % hrane koju jedemo i osiguravaju kisik koji udišemo. Međutim, to nije sve: zdrave biljke znače dobar poljoprivredni prinos, što utječe na dostupnost hrane, kao i njenu cjenovnu pristupačnost. Zbog klimatskih promjena i ljudskih aktivnosti, kao što su trgovina i putovanja, biljke su izložene velikom pritisku, a širenje štetnih organizama bilja može imati razorne gospodarske i ekološke posljedice. Sjetite se krumpirove plijesni koja je sredinom 19. stoljeća dovela do katastrofalnih gubitaka usjeva, što je bio ključni čimbenik Velike gladi u Irskoj.

Međutim, mnogi europski građani još uvijek nisu dovoljno osviješteni o tome zašto je zdravlje bilja važno. Cilj kampanje #PlantHealth4Life jest podići kolektivnu svijest o rizicima za zdravlje bilja i o ulozi koju svatko od nas treba imati u zaštiti bilja.

“Zdravlje bilja utječe ne samo na okoliš, gospodarstvo i europski prehrambeni lanac, nego i na našu sadašnjost te budućnost. Očuvanjem zdravlja biljaka štitimo život. Stoga smo ponosni da se Europljani bave tom temom, što je vidljivo iz dosad nezabilježenog sudjelovanja država članica u kampanji #PlantHealth4Life”, izjavio je Tobin Robinson, voditelj EFSA-ine jedinice PLANTS, koji je predstavio kampanju na simpoziju “Plant Health Without Borders” (Zdravlje bilja bez granica) koji je organiziralo belgijsko predsjedništvo Vijeća EU-a u Bruxellesu.

“Informirani europski građani koji posjeduju točne informacije o zdravlju bilja mogu pomoći u zaštiti i očuvanju naše bioraznolikosti”, izjavila je Claire Bury, zamjenica glavnog direktora za prehrambenu održivost u Glavnoj upravi za zdravlje i sigurnost hrane (SANTE). “Zdravlje bilja prioritet je Europske komisije u okviru pristupa ‘Jedno zdravlje’. Ako informiramo ljude o važnosti toga da ne uvozimo štetne organizme u Europsku uniju i ako im damo potrebno znanje da poduzmu odgovarajuće mjere, naš će utjecaj biti vidljiv.”

Ove godine kampanji se priključila i Hrvatska, a nacionalni nositelj kampanje je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Ravnateljica HAPIH-a, Darja Sokolić, prigodom pokretanja kampanje ističe: “U Hrvatskoj svake godine pronalazimo nove, strane vrste kukaca, uzročnika biljnih bolesti ili štetnih biljaka. Većina njih su karantenski regulirani, dok ostali, iako se pravovremeno detektiraju, mogu uzrokovati štete i velike gubitke u domaćoj poljoprivredi, šumarstvu i okolišu.”

Tako se, saznaje se iz HAPIH-a, primjerice, Hrvatska danas bori s azijskom strizibubom, palminom pipom, mrežastom hrastovom stjenicom, zlatnom žuticom vinove loze, trnovitim štitastim moljcem, pajasenom, octenom mušicom ploda i drugim štetnim organizmima, koji su u našu zemlju uspjeli ući i u njoj se više ili manje proširiti.

“Stoga apeliramo na aktivnu ulogu svih građana u savjesnom postupanju u kontekstu putovanja i potencijalnog prijenosa, kao i u pravovremenom uočavanju i prijavljivanju te tako sprječavanju širenja štetnih organizama, jer ćemo samo zajedničkim snagama uspješno očuvati zdravlje bilja”, zaključuje Sokolić.

Aktivnosti svakog pojedinog Europljanina ključne su za održavanje zdravlja bilja. Posjetite mrežno mjesto kampanje #PlantHealth4Life i otkrijte kako možete zaštititi zdravlje bilja.

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!

Prethodni članakMatea Ferboković iz Kršana postala je dm active beauty milijunašica
Sljedeći članakDHL Express širi skladišne kapacitete u Velikoj Gorici