Hrvatski i srbijanski gospodarstvenici složni: Nužni su nam kraći opskrbni lanci

Optimizacija prometa na graničnim prijelazima, posebno kada su u pitanju veterinarski i fitosanitarni pregledi, prioritetno je pitanje za poslovne zajednice dvije zemlje, rečeno je na sastanku predstavnika dviju zemalja

Kraći opskrbni lanci te jačanje suradnje u sektorima trgovine i poljoprivrede između Hrvatske i Srbije ima golemu ulogu za prosperitete oba gospodarstava, poruka je sa sastanka Hrvatske gospodarske komore i Privredne komore Srbije održanog u Vinkovcima uz predstavnike Vukovarsko-srijemske županije, Carinske uprave i Ministarstva unutarnjih poslova.

“Optimizacija prometa na graničnim prijelazima, posebno kada su u pitanju veterinarski i fitosanitarni pregledi, prioritetno je pitanje za poslovne zajednice dvije zemlje. Na granici sa Srbijom postoji samo jedna granična kontrolna postaja, i to cestovna na Bajakovu, što opterećuje cestovni promet i rezultira time da su poduzetnici s obje strane granice suočeni s dugim čekanjima”, pojasnila je uvodno Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet.

Razgovaralo se zato o mogućnosti izgradnje granične kontrolne postaje za željeznički prijevoz. GKP provode kontrole nad životinjama i robom koja se iz trećih zemalja uvozi na jedinstveno tržište EU. Odluku o njihovom rasporedu na vanjskim granicama EU donosi Europska komisija koja ih također odobrava za rad, u našem slučaju uz Državni inspektorat RH. Kao lokacija željezničke GKP razmatra se prijelaz Tovarnik – Šid. A iako su Carinska uprava i MUP pokazali dobru volju i potvrdili je na sastanku, zeleno svjetlo na koncu daje EK.

“Suradnja dvije komore i nadležnih tijela jasan je znak koliko je pitanje olakšanja trgovine i prometa robe važno za dvije zemlje, ali i cijele regije. Svakako nam je važno rasteretiti Bajakovo koje je sada mnogim poduzetnicima jedina ulazna točka”, napomenula je Čagalj.

Izlaznu točku traže pak domaći proizvođači svinjskog mesa jer je u Srbiji još uvijek na snazi zabrana uvoza svinjetine iz cijele Hrvatske zbog Afričke svinjske kuge.

“Mađarskoj, koja je bila u sličnoj situaciji kao mi, Srbija je već prije nekog vremena skinula zabranu pod uvjetom da se priloži izjava kako meso ne dolazi iz ugroženog područja. Naši proizvođači apeliraju na donositelje odluka u Republici Srbiji da relaksiraju zabranu i za nas, to jest da se dozvoli uvoz svinjskog mesa iz Hrvatske pod uvjetom da je termički obrađeno na temperaturi od minimalno 80 °C. Već ovaj ustupak bi mnogim proizvođačima bio od golemog značaja”, rekao je Josip Zaher, savjetnik predsjednika HGK te dodao kako vjeruje da će biti sluha s druge strane za ovaj izazov kao i za onaj carinsko-administrativnih poteškoća u poslovanju sa Srbijom.

“Pojačane kontrole na granici sa Srbijom, u usporedbi s drugim zemljama izvan EU, a posebice u posljednja tri mjeseca, kod nekih tvrtki rezultirale su značajnim povećanjem troškova i blokadom brojnih kamionskih pošiljki. Trenutni pristup inspekcije utječe na prodaju i povećava administrativne troškove tvrtki pa one predlažu da se pri takozvanoj analizi rizika koriste alternativni faktori procjene definirani u suradnji s tvrtkama”, apelirao je Zaher.

Hrvatska je Srbiji naime osmi po veličini gospodarski partner. Prema podacima DZS-a za prošlu godinu, ukupna robna razmjena Hrvatske i Srbije u prvih 10 mjeseci iznosila je 1.945 milijuna eura. Od toga je izvoz činio 1.052 milijuna eura dok je uvoz bio 894 milijuna. Izvoz se tako u odnosu na isto razdoblje prethodne godine smanjio za 6 posto, dok se uvoz smanjio za 27 posto.

Mirjana Čagalj i Nenad Đurđević

“Smatramo da je skraćivanje opskrbnih lanaca to jest, nearshoring, nužno za ostvarivanje punih potencijala suradnje naše dvije zemlje. Analizirali smo statističke podatke po kojima teretna vozila na ulazu i izlazu iz Srbije u čekanju stvaraju godišnje višemilijunski trošak u eurima. Naglašavam stoga da postoji zajednički interes tvrtki za izgradnju željezničke granične kontrolne postaje. Naše dvije komore radit će na pronalaženju alternativnih rješenja kako bismo maksimalno unaprijedili gospodarske odnose”, rekao je Nenad Đurđević, savjetnik predsjednika PKS.

Razmjena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Hrvatske sa Srbijom u prvih 10 mjeseci 2023. godine bila je 439 milijuna eura – oko jedne petine ukupne razmjene. Od toga na izvoz odlazi 223, a na uvoz 216 milijuna eura. Suradnja u ovom sektoru nastavlja se i između HGK i PKS na projektu “Smart Agro 2023”. Cilj projekta je unapređenje tržišne pozicije poljoprivredne proizvodnje u obje zemlje. Projekt je prijavljen za financiranje u okviru programa Interreg VI-A IPA Hrvatska–Srbija, a nositelji realizacije su Županijska komora Vukovar i Regionalna privredna komora južnobačkog upravnog okruga.

“Projekt Pametna poljoprivreda educira poljoprivrednike o korištenju naprednih tehnologija radi optimizacije proizvodnje i održivosti. HGK i PSK će analizirati stanje u poljoprivredi, organizirati konferencije, sajmove te edukacije kako bi potaknuli primjenu pametnih rješenja. Jedan od dugoročnih ciljeva nam je osnivanje poljoprivredno-edukacijskih centara pri HGK i PKS”, rekao je Vladimir Džaja, predsjednik Županijske komore Vukovar.

Budući da Hrvatska i Srbija imaju dobre gospodarske odnose i u sektoru građevine, savjetnik predsjednika HGK Branimir Kos govorio je o značaju arbitraže kao mehanizma rješavanja sporova u građevini, najčešće prema FIDIC uvjetima ugovaranja.

“Potičemo da se ta praksa svakako nastavi. Arbitraža je, naime, vrlo efikasan mehanizam rješavanja sporova jer se arbitražni postupci završavaju puno brže nego postupci na državnim sudovima što je iznimno važno i za izvođače i za naručitelje poslova. HGK kontinuirano unaprjeđuje arbitražnu proceduru i poduzima aktivnosti kako bi rješavanje sporova bilo još efikasnije. Radimo i na donošenju pravilnika o osnivanju nacionalne liste rješavatelja sporova prema različitim uvjetima ugovara”, pojasnio je Kos.

Područja energetike, kemijske i metaloprerađivačke industrije, transporta i plasmana naftnih derivata definirana su kao ona od najvećeg potencijala za buduću suradnju dok prometna povezanost, trgovina i poljoprivreda ostaju jedan od najvećih prioriteta za bilateralne odnose.

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!

Prethodni članakBenzin poskupljuje tri, dizel pet centi
Sljedeći članakHUP Udruga malih i srednjih poduzetnika: Zabrana rada nedjeljom ozbiljan izazov