Istraživanje potvrdilo mišljenje mnogih u Hrvatskoj: članstvo u EU donosi prednosti

Hrvati složni s ostalim susjedima u srednjoj Europi, prepoznaju prednosti EU-a, traže veću autonomiju od SAD-a

Većina ispitanika iz devet srednjoeuropskih zemalja složila se da je članstvo u EU prednost za njihovu zemlju, kao i za njih osobno, dok istovremeno smatraju da bi EU trebala postati neovisnija o SAD-u. Istraživanje je povodom 20. obljetnice proširenja EU 2004. kada je 10 srednjoeuropskih zemalja pristupilo Europskoj uniji (uključujući neke od ispitanih zemalja, Češku, Mađarsku, Poljsku, Slovačku i Sloveniju) proveo CEPER o prednostima i nedostatcima članstva u EU kao i stavove prema odnosu EU sa SAD-om s obzirom na nedavna geopolitička kretanja.

U svih devet proučavanih zemalja apsolutna većina ispitanika izjavila je da im je članstvo u EU donijelo više prednosti nego nedostataka, kako za njih osobno, tako i za njihove zemlje. Iako se regija slaže oko uživanja prednosti članstva u EU, odgovori također idu u smjeru da bi EU trebala djelovati neovisnije od Sjedinjenih Država.

Između 51 do 64 % ispitanika u devet proučavanih zemalja reklo je da su u svojim osobnim životima vidjeli više koristi od članstva svoje zemlje u EU nego nedostataka. Slično tome, između 56 % do 68 % ispitanika složilo se u svim ispitanim zemljama da je članstvo u EU rezultiralo više prednosti nego nedostataka za njihove zemlje.

Osim u Bugarskoj, u svakoj je zemlji više ispitanika vjerovalo da je članstvo u EU-u koristilo njihovim zemljama nego što ih je vjerovalo da je to rezultiralo prednostima za njih same. U Austriji je 56 % ispitanika bilo uvjereno da je članstvo u EU donijelo dobitke za njihovu zemlju, dok je samo 51 % mislilo da je to rezultiralo koristima za njih same. Ne manje od 3 % više ispitanika smatra da je članstvo više povoljno za njihovu zemlju nego za njih same i u Hrvatskoj, Češkoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Mađarskoj.

Dok su ispitani srednjoeuropski građani bili uvjereni u prednosti članstva svoje zemlje u EU, oni su također bili za to da Unija postane neovisnija o SAD-u. Apsolutna većina ispitanika u svim istraživanim zemljama slaže se sa sljedećom izjavom: “EU bi trebala biti neovisnija o SAD-u”, ocrtavajući time viziju za autonomniju Uniju usred današnjeg problematičnog doba s tekućim vojnim sukobom na europski kontinent. U tri zemlje (Bugarska, Rumunjska i Hrvatska) preko 80 % se složilo s gore citiranim prijedlogom, dok u četiri države članice (Slovenija, Austrija, Slovačka i Mađarska) između 70-80 % ispitanika smatra da bi EU trebala povećati svoje strateške autonomiju od SAD-a. U Češkoj 69 %, dok je u Poljskoj 53 % izrazilo potporu EU koja nije pretjerano oslonjena na SAD – dakle, u devet proučavanih srednjoeuropskih zemalja ova je izjava dobila najmanje podrške (ali ipak podršku apsolutne većine) u Poljskoj.

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!

Prethodni članakVeliko okupljanje lidera iz sektora lanca opskrbe
Sljedeći članakVujčić: Glavni doprinos inflaciji daju usluge