Pažljiva zaštita i nadziranje resursa jeste zalog za buduće generacije i zbog toga je pitka voda strateški proizvod Hrvatske, a jačanje ekonomske pozicije hrvatskih voda u Europi i svijetu je nužnost. Upravo je to cilj na kome radi GIUPPH kao krovna udruga hrvatskih proizvođača pića, ističe Jasna Čačić, direktorica Gospodarsko interesne udruge proizvođača pića Hrvatske (GIUPPH).
Dosadašnje profesionalno iskustvo stekla je najvećim dijelom u području poljoprivrede i prehrambene industrije. Radila je na niz različitih radnih mjesta, između ostalog na mjestu managera za logistiku, stručnjaka za marketing, načelnika Odjela za vino i jaka alkoholna pića te kao glavni pregovarač za vino i jaka alkoholna pića tijekom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Sudjelovala je u nekoliko velikih međunarodnih projekata i radila u raznim europskim zemljama kao konzultant/stručnjak za područje poljoprivredno-prehrambenog sektora. Doktorirala je agrarnu ekonomiju na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te završila MBA iz poslovnog upravljanja u poljoprivredi. Objavila je više znanstvenih i stručnih radova te je docent u naslovnom zvanju i viši znanstveni suradnik. U GIUPPH-u se nalazi na mjestu direktorice od 2011. godine.
Predstavite nam GIUPPH. Tko su sve članice te koja je glavna uloga udruženja?
GIUPPH je krovna udruga hrvatskih proizvođača pića čiji je glavni cilj predstavljanje hrvatskih proizvođača pića te promicanje zajedničkih interesa kroz udruživanje. Također, pokretanjem niza aktivnosti GIUPPH teži doprinijeti boljem uređenju i poboljšanju uvjeta privređivanja proizvođača voda. Članice GIUPPH-a su proizvođači pića koji su prisutni na hrvatskom tržištu te tvrtke koje sudjeluju u lancu vrijednosti vezano uz industriju pića.
Voda je bogatstvo koje predstavlja najvažniji resurs planeta. Kako stoji Hrvatska na ljestvici vodnog bogatstva u europskim i svjetskim razmjerima?
Najčešće se govori da Hrvatska ima 32.818 prostornih metara godišnje obnovljive pitke vode po stanovniku (UNESCO, 2003) te da je po tome u samom vrhu Europe, iza Norveške i Islanda. Po istom kriteriju smo među 30 vodom najbogatijih zemalja svijeta. Pri tome treba imati u vidu da su to podaci iz 2003. godine i da su jedini takve vrste koji su javno dostupni.
Hrvatska je prema vodnom bogatstvu u samom vrhu Europe, iza Norveške i Islanda
Kako biste ocijenili svijest o očuvanju vodnog resursa u Hrvatskoj?
Svijest o očuvanju vodnog resursa u Hrvatskoj je na visokom nivou i mi u GIUPPH-u sa svojim članicama intenzivno radimo na tome da upoznamo javnost s važnošću očuvanja resursa i mjerama koje poduzimamo. Naše članice provode razne aktivnosti koje doprinose očuvanju bioraznolikosti, a s našim europskim udruženjem Natural Mineral Waters Europe (NMWE), čija smo članica već više od 15 godina, radimo na upoznavanju javnosti s projektima u području biološke raznolikosti. Kao rezultat toga napravljena je interaktivna karta na kojoj se nalaze primjeri projekata očuvanja okoliša europskih proizvođača voda zajedno s projektom naše članice Studenca. Karta bi trebala biti završena sredinom svibnja i bit će dostupna na našim stranicama. Osim toga, pažljiva zaštita i nadziranje resursa jeste zalog za buduće generacije i zbog toga je pitka voda strateški proizvod Hrvatske, a jačanje ekonomske pozicije hrvatskih voda u Europi i svijetu je nužnost. Upravo je to cilj na kome radi GIUPPH kao krovna udruga hrvatskih proizvođača pića.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana voda, koji se obilježava 22. ožujka, bila je “Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu”. Koja je bila ključna poruka?
Ključna poruka koju mi uvijek iznova ističemo je da proizvođači prirodnih mineralnih i izvorskih voda potrošačima donose prirodan, čist i jedinstven proizvod. Sigurne i visokokvalitetne vode predstavljaju zdrav i prikladan način za hidraciju koja je važna za čitav organizam. To je potvrdila i Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) koja je donijela Znanstveno mišljenje o potkrijepljenosti zdravstvenih tvrdnji vezanih uz vodu i održavanje normalnih tjelesnih i kognitivnih funkcija, održavanje normalne termoregulacije i osnovne potrebe svih živih bića a u skladu s Uredbom 1924/2006.
Na nedavno održanom simpoziju o vodi istaknuli ste kako na globalnoj razini “vode ima dovoljno, ali se koristi neučinkovito”. Možete li to obrazložiti?
Voda je obnovljivi resurs. Isparavanje vode i oborine kombiniraju se kako bi se zalihe vode stalno obnavljale. Međutim, sama dostupnost vode komplicirana je njezinom neravnomjernom podjelom na Zemlji. Zbog toga se sve više govori o uštedi vode kroz manje i učinkovitije korištenje kako bi se što više doprinijelo njenoj dostatnosti.
Kakav se trend bilježi u proizvodnji vode u Hrvatskoj tijekom proteklih desetak godina?
Ukupna proizvodnja voda u Hrvatskoj (prirodne mineralne i prirodne izvorske vode) tijekom proteklih desetak godina pokazuje oscilirajući trend. Najveća proizvodnja zabilježena je 2015. godine (374 milijuna L), nakon čega proizvodnja kontinuirano raste do 2020. godine s iznimkom 2016. godine. U 2020. godini zabilježen je značajan pad proizvodnje (26% u odnosu na prethodnu 2019. godinu) kao rezultat pandemije covida. U protekloj godini proizvodnja je nastavila rasti i iznosila je 329,9 milijuna litara. Unatoč značajnom rastu proizvodnje u zadnje dvije godine još uvijek nije dostignut nivo iz 2019. godine.
Nastavno na to, koliko je iznosio hrvatski uvoz, a koliko izvoz vode u 2022. godini?
Uvoz i izvoz vode za piće se ne može pratiti iz statističkih podataka jer se podatak za vode iskazuje zbirno, a sukladno metodologiji Europske unije. Mi u okviru GIUPPH-a pratimo uvoz i izvoz naših članica, no to su podaci koji ne govore o ukupnom uvozu i izvozu za čitavu Hrvatsku nego samo na nivou udruge. Prema tim podacima u zadnjih deset godina ukupan izvoz prirodnih mineralnih i izvorskih voda raste s iznimkom 2020. godine zbog pandemije covida. Trend uvoza također karakterizira konstantni rast (iznimka 2020. godina) s tim da je izvoz bio dvostruko veći od uvoza.
U okviru Zelenog plana i Akcijskog plana za kružno gospodarstvo Europska komisija je u studenom 2022. usvojila prijedlog revizije zakonodavstva EU o ambalaži i ambalažnom otpadu. Kako će se to odraziti na industriju pića?
U zadnjih nekoliko godina, a naročito od donošenja Zelenog plana i Akcijskog plana za kružno gospodarstvo na nivou EU-a pokrenuto je niz inicijativa koje su rezultirale donošenjem novih zakonodavnih prijedloga. Sam Zeleni plan EU-a kao paket političkih inicijativa koji ima namjeru postaviti Europsku uniju na put zelene tranzicije s krajnjim ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine predstavlja pri tome ishodišnu točku za navedena djelovanja.
Revizija zakonodavstva EU-a o ambalaži i ambalažnom otpadu samo je mali dio tog plana. Međutim, ona je izuzetno bitna za industriju pića jer postavlja nove ciljeve kao i vrijeme za njihovu realizaciju. Nadamo se da ćemo u postupku donošenja nove EU Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu u koji smo kao GIUPPH intenzivno uključeni na EU nivou, uspjeti ostvariti svoje ciljeve te amandmanima utjecati na konačni tekst.
Revizija zakonodavstva EU-a o ambalaži i ambalažnom otpadu izuzetno je bitna za industriju pića
Revizija zakonodavstva EU-a o ambalaži i ambalažnom otpadu izuzetno je bitna za industriju pića
Zalažemo se za pravedan i prioritetan pristup recikliranom PET-u, odnosno tražimo da se proizvođačima pića osigura pristup recikliranom PET-u iz njihovih boca koje su stavljene na tržište. U protivnom, tražimo ukidanje obaveze minimalnog recikliranog sadržaja boca ukoliko se ne može doći do reciklata.
Nadalje, zagovaramo mogućnost unapređenja sustava povratne naknade koji bi, osim što je efikasan, bio i pravedan za industriju u smislu troškova koji su trenutno izuzetno veliki za proizvođače pića. I na kraju, smatramo da je revizija zakonodavstva o ambalaži jedinstvena prilika za potpunu kružnost boca te podržavamo usmjerenost Europske unije na održiva rješenja pakiranja. U tu smo svrhu predstavili na Svjetskom danu voda u ožujku ove godine Zajednički dokument članica GIUPPH-a o kružnom gospodarstvu, održivosti i okolišu gdje definiramo pet glavnih ciljeva tj. principa kojima teže članice GIUPPH-a. Koristim priliku da pozovem i ostale proizvođače pića da nas podrže u realizaciji ciljeva iz Zajedničkog dokumenta i postizanju ekonomske i socijalne održivosti na putu za pravednu tranziciju sukladno Zelenom planu.
Osim vode, vaše udruženje prati i druge kategorije pića. Kakvi su proizvodni trendovi u kategorijama bezalkoholnih pića i jakih alkoholnih pića u posljednjim godinama?
Kada govorimo o kategoriji bezalkoholnih pića, a i šire, trend koji sve više dolazi do izražaja odnosi se na povećanje svijesti o zdravlju, što znači da potrošači traže proizvode koji više odražavaju njihove životne sklonosti i ciljeve. Pri tome se prednost daje prirodnim sastojcima i proizvodima s malo šećera, bogatim vitaminima i organskima. Težište je na autentičnosti i kvaliteti što često rezultira višim cijenama proizvoda.
Kod jakih alkoholnih pića, a tako je i kod vina, prevladava trend smanjenja postotka alkohola pa govorimo o pićima sa smanjenim udjelom alkohola i pićima bez alkohola (dealcoholised and non-alcoholised wine and spirits). Potrošači se sve više okreću tim novim kategorijama koje su još uvijek u povojima, naročito kod nas, ali s tendencijom sve veće prisutnosti na europskom tržištu.
