Kružno gospodarstvo nije trend nego prilika za održivo, učinkovito i konkurentno poslovanje, istaknuto je u utorak na hrvatsko-slovenskom forumu o kružnom gospodarstvu “B2B event Slovenia – Croatia: From waste to value-added product” u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
Voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK, Tamara Kelava, kazala je da je kružno gospodarstvo jedno od glavnih odrednica strateškog dokumenta EU, zelenog plana i kao takvo nema alternativu.
“Kružno gospodarstvo nije samo trend, već prilika za održivo, resursno, učinkovito i konkurentno poslovanje”, istaknula je. Dodala je da kružno gospodarstvo kao način poslovanja podrazumijeva cijelu transformaciju u prelasku s linearnog na kružno te podrazumijeva inovativne tehnologije, što je prilika za domaću industriju.
Gledajući kratkoročno, to je priča koja košta, no sredstva postoje i koriste se, dok je dugoročno to jedini pravi put kojim treba ići, poručila je Kelava.
Podsjetila je kako je HGK prije nekoliko godina pokrenula uslugu Burza otpada, koja se nalazi i u Planu gospodarenja otpada RH. To je mjesto gdje se sreću ponuda i potražnja, odnosno gdje različiti dionici, najčešće tvrtke, stavljaju na raspolaganje sekundarnu sirovinu, odnosno otpad koji je viška na tržište, a s druge strane tvrtke koje traže tu sirovinu imaju priliku to vidjeti, pojasnila je.
Kružno gospodarstvo, kako je kazao predsjednik Grupacije za kružno gospodarstvo HGK i direktor RGNC grupe, Anđelko Švaljek, prepoznato je kao jedan od ključnih alata u borbi protiv klimatskih promjena, koje su najveća opasnost i izazov s kojim se suočavamo.
Također, kružno gospodarstvo daje priliku u reindustrijalizaciji Europe, jer je puno proizvodnih kapaciteta dislocirano i ono daje priliku da se koriste sirovine koje su drugima otpad i da se kreiraju novi proizvodi, rekao je. Švaljek važnim smatra suradnju i povezivanje svih dionika u procesu.
Kružno gospodarstvo definira koliko smo konkurentni
Osnivačica i izvršna direktorica organizacije Circular Change i supredsjedateljica Europske platforme dionika kružnog gospodarstva (ECESP) u Bruxellesu, Ladeja Godina Košir, je kazala kako kružno gospodarstvo definira koliko smo konkurentni. Nije to pitanje, kako je rekla, koliko volimo prirodu ili ne, nego hoćemo li opstati na tržištu.
Klimatske promjene, covid i ratovi su izazovi s kojima se suočavamo i unutar toga nužno je puno kreativnosti i inovativnosti da se postojeći modeli pretvore u nešto što je dobro za sve, kazala je. Kružna ekonomija, po njezinim riječima, veziva je za turizam, hranu i energetiku.
Slovenija je, kako je navela, vrlo brzo kružnu ekonomiju stavila u svoje strateške dokumente, no nema još dovoljno sistemskog pristupa za razliku od primjerice Norveške gdje znaju da je to dobar biznis.
Što se Hrvatske tiče, Godina Košir smatra da se premalo radi na tome da se postojeći potencijal ojača.
Na skupu su izneseni podaci kako se u EU svake godine proizvede pet tona otpada po stanovniku, od čega se samo 38 posto reciklira. Ako se promatra količina godišnjeg komunalnog otpada po stanovniku, u Hrvatskoj je to 474 kilograma, što je najveća vrijednost u razdoblju praćenja podataka, od 1995. godine.
Na forumu sudjeluje 40-tak tvrtki iz Hrvatske i Slovenije koje će razmjeniti iskustva na području kružnog gospodarstva. (Hina)
