Kupovna moć: Sve tanje lisnice hrvatskih građana

Troškovi života iz mjeseca u mjesec rastu potaknuti inflatornim pritiscima i novim poreznim opterećenjima. Ako se tome pridoda realni pad neto plaća, hrvatskim građanima ne preostaje ništa drugo osim da nekako pokušaju spojiti kraj s krajem

U razdoblju od prosinca 2011. do rujna 2012. godine prosječne mjesečne neto plaće kretale su se po prosječnoj stopi pada od 0,26% mjesečno, dok je razina cijena u prosjeku bilježila mjesečni tempo rasta potrošačkih cijena od 0,50%, što je rezultiralo prosječnim padom kupovne moći dohotka od 0,76% po mjesecu u promatranom razdoblju.

Pritom je razina cijena u prosjeku porasla za 4,6% u rujnu 2012. u odnosu na prosinac 2011. godine, a promjena je još intenzivnija od promjene tj. pada neto plaća. Rezultat toga je veći realan pad neto plaća u odnosu na nominalni koji na prvi pogled nije toliko intenzivan.

INFLATORNI PRITISCI
Navedeno se može dokazati kretanjem kupovne moći plaća koje u posljednjem mjesecu promatranja (rujan 2012.) pokazuje najveći pad i to od 4,45% u odnosu na prethodni mjesec, što je rezultat sve većih inflatornih pritisaka koji su u posljednjih nekoliko mjeseci sve naglašeniji.

Takva kretanja u prvom su redu posljedica rasta cijena prehrane i režija tj. struje i plina, što je dijelom prouzročeno rastom stope PDV-a u ožujku, a dijelom je posljedica suše i rasta cijena energenata u cijeloj regiji što se odrazilo i na domaće tržište.

Može se zaključiti kako je rast stope PDV-a značajno pridonio rastu cijena jer se može primijetiti da su se inflatorni pritisci intenzivirali od travnja 2012. godine, kada još nisu nastupile posljedice suše, i pokazuju sve veće vrijednosti iz mjeseca u mjesec.

Pad cijena zabilježen je jedino kod cijena obuće i odjeće, ali taj pad nije značajan jer je posljedica sezonskih sniženja. U promatranom razdoblju kupovna moć je pala za 6,61%, te su procjene da će se takva tendencija nastaviti i u sljedećem razdoblju.

Razlog tome je što se posljedice suše još uvijek nisu do kraja odrazile, a i najavljeno je ukidanje nulte stope PDV-a te njeno podizanje na 5% za kruh, mlijeko, lijekove, knjige i druge proizvode, što će zasigurno izazvati nova poskupljenja tih artikala. To je posebno osjetljivo jer se mahom radi o namirnicama koje zadovoljavaju osnovne egzistencijalne potrebe građana.

Već zabilježenom rastu troškova života po kućanstvu od približno 350 kn, u posljednjih godinu dana potrebno je pridodati nadolazeće promjene u oporezivanju (PDV i uvođenje poreza na nekretnine), te zimske mjesece koji dodatno poskupljuju troškove stanovanja pa je više nego izvjestan još veći rast troškova života.


METODOLOGIJA IZRAČUNA

U razdoblju od prosinca 2011. do rujna 2012. godine praćene su prosječne neto plaće i indeksi nacionalne razine cijena s bazom usporedbe siječanj 2011. godine.

Na temelju zabilježenih vrijednosti izračunata je kupovna moć plaća za navedeno razdoblje koja pokazuje količine dobara i usluga koje se mogu kupiti s obzirom na iznos neto plaće i prosječnu razinu cijena.

Kod uspoređivanja kupovne moći plaća, baza usporedbe je prvo razdoblje promatranja (prosinac 2011.). Tablica osim navedenih parametara pokazuje i stope promjene kupovne moći plaća za uzastopna razdoblja (iz mjeseca u mjesec), dobivene pomoću verižnih indeksa i stope promjene kupovne moći plaća gdje se kupovna moć u promatranim mjesecima 2012. uspoređuje s prvim razdobljem promatranja (prosinac 2011.) dobivene pomoću baznih indeksa.

Prethodni članak“Ove godine moguć blagi rast maloprodaje, ali pravog oporavka neće biti”
Sljedeći članakDukat donira 100 tisuća kuna za liječenje Nore Šitum i Ene Šarac