Meso i mesne prerađevine – Kupovne navike: Meso ima svoje počasno mjesto u košarici

Meso i sve delicije na bazi mesa imale su svoje posebno mjesto na uskrsnom stolu, a kako se ove kategorije snalaze na tržištu, u kojoj se učestalosti nalaze u košaricama kupaca, koji trgovci upravljaju kategorijom bolje od drugih te koji su brendovi ispred ostalih, doznajte iz pripremljene analize.

Svježe meso kupuje 97% kućanstva, a mesne prerađevine i suhomesnate proizvode čak 99%. Pritom je svježe meso prisutno u 13% svih košarica, dok su mesne prerađevine i suhomesnati proizvodi prisutni u 20% košarica.

Većina potrošenog novca na svježe meso odnosi se na meso u rinfuzi. No, ako se usredotočimo samo na pakirano svježe meso, vodeći proizvodi prema penetraciji su: PIK, Lidl, Cekin, Vindon i K Purland, a najveći rast penetracije bilježi Cekin.

ŠUNKI NAJVEĆI RAST
Među analiziranim potkategorijama (suhomesnati proizvodi, trajne i polutrajne salame, šunka, hrenovke, kobasice, paštete) u kategoriji mesne prerađevine i suhomesnati proizvodi ističu se polutrajne salame koje su privukle najveći udio kućanstava (93%), no taj je udio nešto manji u odnosu na prethodnu godinu. Najveći porast penetracije zabilježen je u potkategoriji šunke, dok potkategorija pršut-buđola-špek bilježi najveći pad penetracije i frekvencije.

U kategoriji mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda, top pet trgovačkih marki su (redom prema penetraciji): Pikok, K plus, Dulano, Okusi zavičaja i Baroni. Pritom Okusi zavičaja bilježe najznačajniji porast penetracije.

Kada su u pitanju brendovi, Gavrilović i Perutnina Ptuj ističu se porastom penetracije, dok Podravka bilježi pad prema tom parametru.

MESNICE I TRGOVAČKI LANCI
Udio mesnica u ukupnoj potrošnji u kategoriji svježeg mesa iznosi 26%, što predstavlja blagi pad u odnosu na 2022. godinu. Kada je riječ o kategoriji mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda, udio mesnica u vrijednosnoj prodaji povećan je na 11%.

Top pet trgovačkih lanaca u kategoriji svježeg mesa generira 54% ukupne vrijednosne prodaje, dok na FMCG-u vodeća petorka generira 62% vrijednosti.

Izvor: GfK CPS Hrvatska

Način na koji pojedini trgovci upravljaju kategorijama mesa predstavlja ključan faktor u njihovoj konkurentnosti. Navedena analiza mjeri koliko kupci troše u određenoj trgovini u usporedbi s njihovim ukupnim troškovima bilo gdje drugdje. To je važan pokazatelj potencijalne vrijednosti (VPE – Value Potential Exploitation) i mogućnosti iskorištavanja.

Izvor: GfK CPS Hrvatska

KTC se ističe kao lider u upravljanju kategorijama svježeg mesa i mesnih prerađevina te suhomesnatih proizvoda, dok Tommy zauzima drugo mjesto u obje kategorije.

DVOSTRUKA POBJEDA KONZUMA
Analiza konverzije shoppera odnosi se na postotak shoppera koji kupuju određeni proizvod u analiziranoj trgovini u usporedbi sa shopperima koji isti proizvod kupuju bilo gdje drugdje. U oba primjera Konzum ostvaruje najbolju konverziju, ističući se kao vodeći trgovac u obje kategorije.

Izvor: GfK CPS Hrvatska

GENERACIJSKI PRESJEK
“Old School” shopperi ističu se kao skupina koja pridaje izuzetnu važnost mesu u svojim kupovinama, stvarajući time veću relativnu vrijednost u ovom segmentu u odnosu na ostale. Analiza njihovih košarica otkriva znatno veći udio mesa u usporedbi s košaricama shoppera skupina “Instant Eaters” ili “Quick & Healthy Cooks”.

Posebno zanimljivo promatranje odnosi se na skupinu “Green Enthusiasts” koji kupuju meso po višim prosječnim cijenama u odnosu na ostale segmente shoppera. Ovo sugerira da su, premda svjesni ekoloških implikacija konzumacije mesa, ipak spremni platiti više za kvalitetnije i održivije opcije. S druge strane, “Masterchefs” se ističu kao skupina koja kupuje meso po nižim cijenama u odnosu na ostale segmente. Ovo može ukazivati na njihovu sposobnost kreativnog pristupa pripremi hrane, gdje cijena nije nužno presudan faktor, već se naglasak stavlja na kulinarsku vještinu i inovativnost. “Old School” i “Masterchefs” shopperi prosječno kupuju 2 kg mesa po kupnji, a “Instant Eaters” u prosječnoj kupnji kupe 1,5 kg mesa, što predstavlja najmanji prosječni volumen od svih segmenata.

Prethodni članakZašto i digitalno oglašavanje treba biti održivo?
Sljedeći članakWeekend.17 nam je godina tek