U zadnjih 12 mjeseci na hrvatskom maloprodajnom tržištu prodano je 6,8 milijuna kilograma čokoladnih tabli i čokolada za kuhanje što je za 3,8% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine
Smatra se da čokolada ima dugu povijest koja seže čak do drevnih Maja. Oni su prvi koristili plodove drveta kakaovca za spravljanje ukusnog napitka – kakaa. Bila je to gusta tekućina bogata okusa u koju su dodavali začine poput vanilije i čilija.
Kako je sirovina bila dostupna samo odabranima, smatrala se hranom bogova. Prvi Europljanin koji je kušao kakaovac bio je, dakako, Kristofor Kolumbo, no njegovo otkriće nije pobudilo posebno zanimanje na španjolskome dvoru.
Tek će španjolski konkvistador Hernán Cortés, kada krene u osvajanje Južne Amerike, imati priliku probati Xocolatl, topli kakao napitak koji mu je ponudio aztečki vladar Montezuma u golemim zlatnim peharima, te nakon tog iskustva otkriti i približiti Europljanima božanstveni plod u kojem su više klase američkih domorodaca uživale stoljećima.
Španjolci su, pak, odlučili stvoriti vlastitu verziju napitka, izbacili su ljuti čili te dodali cimet i šećer. Međutim, zbog slabe opskrbe kakaom izrada čokolade nije se razvila i proširila te je neko vrijeme ostala tajnom.
Prekretnica u proizvodnji čokolade dogodila se kada je nizozemski kemičar Coenraad Van Houten 1828. osmislio hidrauličnu prešu koja je mrvila zrna kakaovca iz kojih je nastao kakao prah.
Devetnaest godina kasnije Englezi su otkrili kako taj prah miješati sa šećerom i rastopljenim kakao maslacem i tako stvorili prvu čokoladnu tablu. Takav proizvod nastavili su usavršavati Švicarci pa je tako, kroz eksperimentiranje s mlijekom kao sastojkom u čokoladi, 1875. proizvedena prva mliječna čokolada.
U današnje vrijeme mnogi smatraju da je čokolada afrodizijak, da potiče dobro raspoloženje, a neka istraživanja čak dokazuju da je tamna čokolada dobra za srce i smanjenje kolesterola. I povrh svega još ta raznovrsnost što nas mami na slatki zalogaj… Što uopće izabrati – čokoladu s lješnjacima, bademima, cijelim, usitnjenim, bijelu, tamnu, s jogurtom, grožđicama, jagodama…?
PAD PRODAJE
S obzirom na obuhvatnost kategorije, Nielsen u sklopu “čokoladnih proizvoda” prati praline, dražeje, čokoladne prutiće, čokoladne figurice, čokolade za kuhanje i čokoladne table. Ovom prilikom usredotočit ćemo se na čokolade za kuhanje i čokoladne table.
U zadnjih 12 mjeseci (studeni 2011. – listopad 2012.) na hrvatskom maloprodajnom tržištu (bez Cash&Carryja, specijaliziranih trgovina i diskontnih objekata), prodano je 6,8 milijuna kilograma čokoladnih tabli i čokolada za kuhanje što je za 3,8% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Vrijednosna prodaja iznosila je 520,1 milijuna kuna što je za 5,2% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Budući da su tema čokoladne table i čokolade za kuhanje, pogledajmo kakav je njihov međusobni odnos.
Sa 79,1% količinske prodaje čokoladne table imaju prednost nad čokoladama za kuhanje čiji je udio preostalih 20,9%. Pogledamo li vrijednosno, razlika je još veća. Čokoladne table imaju 86,6% udjela, a čokolade za kuhanje 13,4%.
SEZONALNA KATEGORIJA
Prodaja po kanalima ne pokazuje neka prevelika iznenađenja.
Najvažniji formati za ovu kategoriju su supermarketi (301 – 2500 m2) kroz koje se proda 35% ukupnih količina, slijede velike trgovine mješovitom robom (101 – 300 m2) s 20%, srednje trgovine mješovitom robom (41 – 100 m2) s 18%, zatim hipermarketi (iznad 2500 m2) s također 18%, male trgovine mješovitom robom (do 40 m2) sa 7%, te kiosci i trgovine na benzinskim postajama koje prodaju 2% od ukupnih količina.
Vodeći proizvođači ove kategorije proizvoda su Kraš (Dorina, Kraš, Kolumbo), Kraft (Milka, Toblerone), Zvečevo (Mikado, Saporo, Samo ti, Volim te, Braco, Seka, Seka i Braco, Zvečevo), Kandit (Riki, Idila, Kandit, Dado, Goga) te Ferrero (Kinder). Sve važnije značenje i udio u kategoriji zauzimaju trgovačke robne marke, koje čine skoro petinu količinske prodaje (18%).
Čokolade za kuhanje i čokoladne table su iznimno sezonalna kategorija koja svoj vrhunac doživi u zimskim mjesecima. U razdoblju od listopada do siječnja proda se 40% od ukupnih godišnjih količina. Kako bi i ovogodišnja sezona bila uspješna za proizvođače, možemo se nadati da će čokoladne table i dalje biti neizostavan dar u čizmici ili ispod bora.
Milanka Ćorić, Analitičar
