Svi pokazatelji ukazuju na to da je uslijed pandemije u 2020. daleko najveći rast imao FMCG sektor odnosno Konzum.hr. S obzirom na kategoriju koja je najviše rasla najveću priliku vidim u pojavi novih online trgovina koji nude prehrambene i higijenske namirnice, odnosno digitalizaciji velikih trgovačkih lanaca koji će parirati Konzumu koji zasad nema konkurenciju u tom sektoru.
Od 1. srpnja 2021. godine plaćat ćemo PDV na sve pošiljke iz Kine, ali isto tako dolaze i neke novosti glede oporezivanja cross border prodaje. Iz Europe tvrde da će nova regulativa značajno smanjiti papirologiju koja dolazi s carinjenjem robe tako što se sve pošiljke do 150 eura neće trebati cariniti. To dakako ne znači da se na njih neće plaćati porez, već da će se porez naplatiti u zemlji u kojoj je pošiljka preuzeta. Primjerice, ako Kinez prodaje u Hrvatsku – kupac će na sve narudžbe platiti još hrvatski porez od 25%.
Moram napomenuti da ovo nije hrvatska izmišljotina, već odluka Europske komisije kojom se želi potaknuti kupovina unutar EU-a. Dosad je većina zemalja Unije imala određeni limit do kojeg se dosad nije naplaćivao PDV, no od 1. srpnja će se isti naplaćivati u svim zemljama EU-a.
Prema informacijama iz Hrvatske pošte, u Hrvatsku godišnje stigne oko 5 milijuna pošiljki iz zemalja trećeg svijeta, a samo je njih 0,1% bilo provjereno radi carinjenja. Pritom se ispostavilo da je većina njih bila lažno prijavljena kao pošiljka niske vrijednosti, iako se često radilo o mobitelima, tabletima i slično.
S druge strane, istraživanje koje smo u udruzi eCommerce Hrvatska proveli na 2.000 online kupaca pokazalo je da samo njih 12% preferira kupovinu na stranim webshopovima pri čemu je uglavnom riječ o narudžbama manje vrijednosti. S obzirom na to da je povjerenje na internetu najvažnije, a kod nas je ono još uvijek relativno nisko, sve veće narudžbe kupuju se na domaćim webshopovima i to najčešće kod onih koji već dugo posluju i imaju fizičke poslovnice diljem Hrvatske.
Dakle, to će sigurno biti dobro za trgovce jer će kupci imati još manje razloga da kupuju robu iz Kine, a bit će dobro i za državu jer će donijeti oko 250 milijuna kuna godišnje u državnu kasu. Iako na prvu ruku izgleda da za kupce to nikako nije dobro jer će ih sve pošiljke koštati 25% više, ne bih se čudio da Kinezi počnu otvarati više skladišta unutar EU-a, čime bi sama dostava tih proizvoda postala znatno brža. S obzirom na to da se sada te pošiljke čekaju između dva tjedna i dva mjeseca, takav bi razvoj situacije zasigurno razveselio mnoge kupce na AliExpressu i sličnim webshopovima.
STANJE ONLINE TRGOVINE U HRVATSKOJ
U Hrvatskoj redovito kupuje gotovo pola internetske populacije, a prema zadnjem istraživanju tvrtke Equestris, kupovina na internetskim stranicama povećana je za 15,5% u odnosu na ožujak 2020. godine. Građani najčešće online kupuju na mjesečnoj razini (53%), dok 16% ispitanika kupuje barem jednom tjedno, a svega 3% na dnevnoj razini. Da je online trgovina u Hrvatskoj porasla (za 13,9%) u prvoj polovici 2020. objavio je i DZS, a najviši skok vidio se u kategoriji prehrane.
Iako ne postoji službena statistika o broju webshopova u Hrvatskoj, u Udruzi eCommerce Hrvatska primijetili smo značajan porast u broju novih članova, uglavnom malih trgovaca – koji su tek krenuli ili rade manje od 300.000 kn prometa godišnje. Zabilježen je i porast online trgovina s domaćim proizvodima jer su mnogi OPG-ovi shvatili da više ne mogu opstati bez internetskih kanala prodaje. Neki od njih svoje su proizvode ponudili i putem specijaliziranih marketplacea (webshopova na kojem više trgovaca nudi svoje proizvode), u koje se uključilo čak i Ministarstvo gospodarstva s projektom trznica.hr. Zanimljivo je da su rasli i svi ostali marketplace shopovi u Hrvatskoj. Primjerice, Bazzar.hr imao je rast veći od 2500%, mall.hr je napravio rekordni promet, a ekupi.hr otvorio pickup centar na Zagrebačkom velesajmu. Ipak, svi pokazatelji ukazuju na to da je daleko najveći rast uslijed pandemije imao FMCG sektor odnosno Konzum.hr. S obzirom na kategoriju koja je najviše rasla, kao najveću priliku vidim u pojavi novih online trgovina koji nude prehrambene i higijenske namirnice, odnosno digitalizaciji velikih trgovačkih lanaca koji će parirati Konzumu koji zasad nema konkurenciju u tom sektoru.
ECOMMERCE RASTE BRŽE NEGO IKAD
Iako je lockdown generalno bio loš za domaću ekonomiju, mora se priznati da nije imao većih negativnih učinaka na ecommerce. Premda je bilo za očekivati da će neki trgovci imati poteškoća s nabavom i dostavom robe krajnjim kupcima, većina članova Facebook grupe eCommerce Hrvatska tvrdi da nisu imali takve probleme, već naprotiv – većina ih je doživjela samo pozitivne promjene. Tri glavne pozitivne promjene koje je lockdown imao na ecommerce su:
- Online su počeli kupovati i oni ljudi koji nikad nisu kupovali u tom kanalu. Pogotovo starija generacija, dok je mlađa generacija povećala online potrošnju (pogotovo u segmentu video igrica).
- Kategorije koje prije nisu bile toliko popularne naglo su rasle, pogotovo hrana, namirnice i proizvodi za njegu, ali i sportska oprema te oprema za dom.
- Jako puno malih i srednjih poduzeća počelo je prvi put prodavati online – neki preko marketplace shopova, a neki putem vlastitog webshopa.
NEDOSTATAK POVJERENJA NAJVEĆI PROBLEM
Prema informacijama koje smo dobili od trgovaca koji su sudjelovali u našem istraživanju, od 50 do 70% kupovina završava odabirom plaćanja prilikom preuzimanja, no kad smo te iste kupce pitali koji način plaćanja preferiraju, najviše njih kaže da voli karticu, dok je pouzeće na drugom, a PayPal na visokom trećem mjestu.
Jedan od razloga diskrepancije između želje i stvarnosti je vjerojatno i “strah od krađe podataka” koji još uvijek ima više od 56% ispitanika, ali i činjenica da im se ne da tražiti karticu i utipkavati podatke. Iskreno, otkupnina (pouzeće ili Cash On Delivery) veliki je izazov za logističke službe, pa bi web trgovci trebali više promovirati kartično plaćanje i nove tehnologije koje olakšavaju online plaćanje poput Keks Paya, Google Paya, Apple Paya, PayPala i dr.
Iz mog iskustva, najčešće žrtve prevara su kupci koji se polakome za dobrom cijenom proizvoda, obično uslijed neke potrošačke groznice kao što je Black Friday, kada lažni webshopovi niču kao gljive poslije kiše. Dakle, ako je cijena neobično niska, vjerojatno bi trebali malo bolje provjeriti webshop na kojem kupujete. A kako to možete napraviti? Pa za početak proguglajte naziv webshopa, naziv tvrtke i domenu – i pročitajte iskustva korisnika. Zatim pogledajte nudi li, osim kartične naplate, mogućnost načina plaćanja prilikom preuzimanja ili putem PayPala. Uzmite u obzir da prilikom online kupovine imate pravo na povrat robe unutar 14 dana, no to vam neće puno pomoći ako ste nasjeli na lažni webshop pa svakako pripazite kome dajete svoje povjerenje. Najlakši način provjere je da potražite ima li webshop neku oznaku povjerenja, odnosno trustmark kao što je Safe.Shop, koji dodjeljuje udruga eCommerce Hrvatska svim članovima koji zadovolje osnovna pravila globalnog ecommerce kodeksa.
Prema anketi koju smo proveli na gotovo 2.000 online kupaca, većina njih je skeptična prema webshopovima koji nemaju recenzije i ne nude mogućnost plaćanja prilikom preuzimanja. To nam govori da je najvažnije steći povjerenje u svoj webshop, što ne znači samo osigurati siguran unos podataka kreditne kartice, već uvjeriti kupca da ste trgovac od povjerenja i da će dobiti proizvod koji očekuju u roku u kojem to očekuju. Zanimljivo, cijena i rok dostave su im važni, no još im je važnije da dobiju poziv dostavljača prije dostave i sve informacije vezano za paket koji čekaju.
Također, naša su istraživanja pokazala da je za stjecanje povjerenja najvažnija prva kupovina pa će najviše profitirati oni trgovci koji su u vrijeme krize (dakle, sada) pružali kvalitetnu uslugu kupcima.
ŠTO NAS OČEKUJE NAKON EPIDEMIJE
Nitko ne može sa sigurnošću reći hoće li se nastaviti trend rasta novih online kupaca i nakon pandemije, no za pretpostaviti je da će novonastali online kupci nastaviti kupovati online zbog komfora, pogotovo ako su imali pozitivno iskustvo prilikom prve kupovine. Zato je sada bitnije nego ikad da vam zadovoljstvo kupca bude na prvom mjestu, čak i nauštrb ponekog gubitka. Realnost je da je COVID-19 drastično smanjio offline potrošnju i potaknuo nove kupce na online kupovinu pa neke projekcije govore da će se čak 30% ukupne maloprodaje do 2022. odvijati online. U svim jačim ecommerce zemljama (UK, Francuska, Njemačka, SAD) 30 do 60% ljudi počelo je češće kupovati online od ožujka 2020. (po istraživanju iz svibnja 2020.), a više od 50% tvrtki imalo je rast na webshopu.
Jedno istraživanje u Londonu, na koje se pozvao BBC, pokazalo je da se dvoje od pet novih internetskih potrošača više ne namjerava vraćati u stvarne trgovine, nego će i dalje kupovati online. Ostvare li se te prognoze, popularni šoping-centri razasuti na periferiji velikih gradova lako bi se mogli pretvoriti u dostavna skladišta za pakete američkog Amazona ili kineskog Alibabe koji polako istiskuju dosadašnje opskrbne lance.
