Poduzetničke inicijative i novi logistički centri neće biti dovoljni da ovaj sektor ostvari svoj puni potencijal. Potrebno je značajno uložiti u temeljnu infrastrukturu kao što su promet, energetska mreža i komunalna infrastruktura, a tek onda možemo razmišljati o tome kako se Hrvatska može nametnuti kao ozbiljan faktor u svjetskoj logistici.
Hrvatska kao prometno čvorište i širom otvorena vrata središnje Europe za globalni lanac opskrbe preko kopnenih transportnih puteva nije više samo neka pusta želja. Činjenica je da se već desetljećima ukazuje na potencijale geostrateškog položaja naše zemlje koji su nedovoljno iskorišteni, ali je isto tako činjenica da se postepeno ide u smjeru koji bi trebao ostvariti barem dio spomenutih potencijala. Tome svjedoči i dvodnevni posjet našoj zemlji predsjednice Vlade Kraljevine Danske Mette Frederiksen u ožujku ove godine pri čemu je glavni dio razgovora s njezinim kolegom premijerom Vlade RH Andrejom Plenkovićem bilo upravo ulaganje u logističko-transportnu infrastrukturu. Razgovaralo se naime o ulaganju u Luku Rijeka, odnosno Deep Sea Terminal, projekt čiji je koncesionar tvrtka Rijeka Gateway, u zajedničkom vlasništvu APM Terminalsa koji posluje u sastavu danske Maersk grupe i hrvatske tvrtke ENNA Logic.
“Investicija vrijedna ukupno 500 milijuna eura, s koncesijom za idućih 50 godina, znatno će pridonijeti da Luka Rijeka bude još veće prometno čvorište kada je riječ o dolasku roba u Europu te da izgradnjom nizinske pruge poveže Rijeku sa srednjom i zapadnom Europom”, kazao je tada premijer Plenković istaknuvši da je suradnja na tom projektu izvrsna. On je također dodao kako je izgradnja tog terminala jedan od trenutno najvažnijih infrastrukturnih projekata, istaknuvši pritom važnu poziciju Rijeke, kao i otoka Krka, gdje se nalaze i naftni terminali i terminal za ukapljeni plin i rafinerija i luka. Uz ovaj projekt, paralelno se radi na izgradnji nizinske pruge od Rijeke preko Zagreba do mađarske granice, a tu je i velika investicija u cestu D-403 od mora do čvorišta na riječkoj obilaznici.
Hrvatska ima izvrstan geografski položaj koji joj daje mogućnost eksponencijalnog rasta industrije logistike i distribucije
“Na taj način će taj terminal i Rijeka Gateway biti povezani i cestovno i željeznički i imat ćemo mogućnost da Hrvatska u potpunosti ispuni svoju stratešku ulogu koju ima, a to je da je primjerice transport iz Kine prema Europi puno kraći i jeftiniji nego ako se ide okolo do luka zapadne i sjeverne Europe”, pojasnio je. Maersk, kompanija koja inače ima takvih 75 terminala diljem svijeta, odlučio je biti partner upravo Hrvatskoj sa svojim 76 terminalom, a na taj način će Hrvatska, jedina mediteranska zemlja koja ima i Dunav i jadransku obalu, moći povezati sve prednosti svog prometnoga položaja.
“Zbog toga je to partnerstvo izrazito važno za dugoročno pozicioniranje Hrvatske kao prometnoga i energetskoga čvorišta u ovom dijelu Europe”, poručio je Plenković. Da je projekt u Rijeci dobar primjer suradnje istaknula je i premijerka Frederiksen izrazivši zadovoljstvo zbog suradnje hrvatske i danske kompanije na izgradnji kontejnerskog terminala: “Bilo je vrlo zanimljivo vidjeti kako se projekt razvija, a Rijeka je vrlo važna i politički i gospodarski, ne samo za Hrvatsku, nego i za cijelu Europu”, poručila je.
ŽELJEZNICA JE BUDUĆNOST
Novinari AFP-a, dpa, FENA-e, Hine i STA udruženi u projekt European Newsroom proveli su istraživanje o trendovima u prometu u europskim zemljama pa se u toj analizi konstatira trenutno stanje stvari u svakoj pojedinoj zemlji, a za Hrvatsku se pritom konstatira pomalo bolna činjenica da su mreže autocesta bile u fokusu ulaganja desetljećima, ostavljajući željezničku infrastrukturu u prilično zapuštenom stanju. Vlada pritom želi poboljšati stanje, ali za to će biti potrebno vrijeme i sredstva. U tijeku su projekti izgradnje i modernizacije kojima je cilj revitalizirati i modernizirati 30 posto (780 kilometara) ukupne mreže prema standardima EU-a – povećanjem kapaciteta željezničkih pruga, brzine putovanja i sigurnosti. Tako je u sklopu prometne strategije predviđena brzina putničkih vlakova 160 kilometara na sat, dok će teretni vlakovi moći razviti brzinu od 120 kilometara na sat. Za to je do 2030. godine predviđeno 5,4 milijarde eura, a oko 85 posto potrebnih sredstava sufinancirala je EU, navodi se u tom istraživanju.
Sektor trgovine i logistike je na prvom mjestu po ukupnim prihodima u gospodarstvu Republike Hrvatske
Inače, u Hrvatskoj se trenutačno provodi oko 25 velikih infrastrukturnih projekata. Većina ulaganja odnosi se na projekte duž dva prometnih koridora: RH1, koji ide od slovenske do srbijanske granice, i RH2, koji se proteže od sjevernojadranske luke Rijeka do granice s Mađarskom. RH2 će povezivati Pirenejski poluotok s europskom mrežom TEN-T. Mrežna politika Europske unije TEN-T ima za cilj razviti koherentnu i učinkovitu prometnu infrastrukturu diljem Europske unije, koja se sastoji od željeznica, vodenih putova, cesta, luka, zračnih luka i terminala.
LOGISTIČKA INFRASTRUKTURA
Predrag Tutić, Country Manager konzultantske kuće za nekretnine CBS International, koja je dio Cushman & Wakefield Grupe kao globalno vodeće kompanije koja prati područje nekretnina, navodi kako se Hrvatska radi svojeg izuzetno dobrog geografskoj položaja u ovom dijelu Europe polako nameće okolnim zemljama kao jedna od nezaobilaznih karika u međunarodnom lancu opskrbe prvenstveno zahvaljujući svom geoprometnom položaju i pomorskim lukama. Međutim, on pritom upozorava kako nam je to trenutno jedina karta s kojom možemo konkurirati i preusmjeriti dio međunarodnog transporta, ali kao osnovni preduvjet za to moramo puno brže razvijati željeznicu, odnosno rekonstruirati našu mrežu te proširivati kontejnerske terminale u lukama kako bi osigurali razvoj novih logističkih kapaciteta. Prema njegovim riječima, okolne zemlje u regiji, pored toga što su veća tržišta, imaju znatno jače industrijske i proizvodne kapacitete pa su time i s logističkim kapacitetima daleko odmakli u odnosu na Hrvatsku.
Novi zakonski okvir i manji broj radnih dana značajno smanjuje mogućnost “interventnih” dostava maloprodaji
Prema podacima CBS Internationala, trenutačno u cijeloj Hrvatskoj imamo u izgradnji oko 470.000 četvornih metara skladišnog i proizvodnog prostora od čega se 80 posto projekata odnosno oko 370.000 četvornih metara nalazi u izgradnji u okolici Zagreba. Međutim, tek je 30 posto odnosno 115.000 četvornih metara prvoklasnog skladišnog prostora u dva projekta (jedan kod Samobora i jedan u Velikoj Gorici), koji se grade za tržište i gdje u ovom trenutku potencijalni korisnici koji imaju potrebe za novim prostorima mogu proširiti svoje skladišne i logističke kapacitete. Iz CBS-a ističu kako se preostalih 256.000 četvornih metara prostora pretežno odnosi na projekte koje grade veliki trgovački lanci te pojedine domaće logističke tvrtke za svoje potrebe. Ako se pogleda ostatak Hrvatske onda imamo po jedan projekt u Rijeci od 15.000 četvornih metara novog skladišnog prostora, u Splitu poznati trgovački lanac gradi projekt za svoje potrebe od 38.000 četvornih metara te u Osijeku dobro poznata investicija Jabil.
“Važno je istaknuti da je potreba za novim prostorima bila izuzetno velika u proteklim godinama pa je stopa slobodnih prostora u Zagrebu trenutno ispod 1 posto te ne očekujemo znatno veći skok unatoč projektima čija je gradnja u tijeku”, naglasio je Tutić.
RAZVOJ PO INERCIJI TRŽIŠTA
U protekle tri godine svjedočimo nevjerojatnim izazovima u logistici, od problema u opskrbnim lancima, izuzetnom skoku e-trgovine te potpunim zaokretima kod strategija kompanija u smislu ulaganja u vlastite logističke i skladišne kapacitete, što sve skupa stvara veliki pritisak na logističku i transportnu infrastrukturu svake zemlje. Tutić ističe kako je potencijal Hrvatske tu apsolutan i neupitan, ali upozorava kako je realizacija i provedba rekonstrukcije primjerice željezničke i lučke infrastrukture vrlo spora pa time zaostajemo u toj utrci sa zemljama u okruženju poput Mađarske, Austrije ili Srbije koje su već razvile te i dalje brže unaprjeđuju infrastrukturu za multi modalni transport za razliku od nas. “Za usporedbu kapaciteta, Hrvatska u ovom trenutku raspolaže s oko 1,75 milijuna četvornih metara skladišnih i proizvodnih kapaciteta, dok recimo Slovačka istodobno ima 4 milijuna kvadrata, Mađarska oko 5 milijuna, Češka je već na 10 milijuna, a što tek reći za Poljsku koja je dosegla čak 30 milijuna četvornih metara skladišnog i proizvodnog prostora”, stavlja naše rezultate u srednjoeuropsku perspektivu Predrag Tutić.
Trenutačno u cijeloj Hrvatskoj imamo u izgradnji oko 470.000 četvornih metara skladišnog i proizvodnog prostora
Prema njegovom mišljenju, kako bi Hrvatska privukla značajnije investicije i regionalne igrače u tom segmentu, prvenstveno mora biti konkurentna cijenama, što u ovom trenutku nije jer imamo ponajviše cijene zakupa prvoklasnog skladišnog prostora u cijeloj regiji. Kao jedan od bitnih faktora koji utječu na samu cijenu zakupa on označava i trošak komunalnih doprinosa prilikom gradnje koji se u Hrvatskoj obračunava po metru kubičnom umjesto po metru četvornom, kako je u zemljama u okruženju, što za posljedicu značajno povećava trošak cijele investicije.
“Dodatno, u ovom trenutku niti same cijene gradnje takvih objekata nisu konkurentne sa zemljama u okruženju odnosno znatno su više od razvijenijih tržišta, što je jedan od ključnih elemenata prilikom odabira novih lokacija i tržišta kod investitora. Sami logistički sektor će se naravno određenim tempom razvijati po samoj sili potreba, ali ukoliko se u narednom periodu ne osiguraju strateški preduvjeti za brži razvoj projekata, nećemo biti u poziciji ugrabiti veći dio tog tržišta ovoj regiji”, rezolutan je Tutić.
VEZA LOGISTIKE I TRGOVINE
U obradi teme o trendovima u upravljanju lancem opskrbe uvijek se usredotočimo na pojedine aspekte koji su u tom trenutku najviše u fokusu. Spomenuli smo infrastrukturu te faktore koji utječu na razvoj logističkih kapaciteta, a komentar aktualnih kretanja zatražili smo i od Udruge trgovine i logistike (UTIL) koja upravo ovih dana kada izlazi ovaj broj magazina organizira i prvi Kongres trgovine i logistike u Zagrebu. U sklopu programa obuhvatit će se aktualne teme kao što su mikro i makroekonomska analiza sektora trgovine, zakonska (pre)reguliranost trgovine i kako je unaprijediti, tržište rada, e-commerce te izazovi industrije logistike. U svom odgovoru na naš upit uvodno podsjećaju kako je Udruga trgovine i logistike osnovana 2021. godine s ciljem kvalitetnijeg zastupanja interesa ovog sektora. “Trgovinu i logistiku smatramo međusobno jako povezanim djelatnostima te, zapravo, dijelom jedne cjeline jer trgovina bez logistike ne može funkcionirati, a ni logistika bez razvijene trgovine nema smisla”, poručuju iz UTIL-a.
Inače, sektor trgovine i logistike je na prvom mjestu po ukupnim prihodima u gospodarstvu Republike Hrvatske, drugi je sektor po udjelu u BDP-u te zapošljava čak 15 posto ukupne radne snage. “To su samo neki od objektivnih pokazatelja važnosti ovog sektora za hrvatsko gospodarstvo, ali i stabilnost javnih financija. I, upravo zato, trgovina mora biti kvalitetno zastupana te, sukladno tome, treba veće razumijevanje donositelja odluka. Kada govorimo da trgovina treba bolje poslovno okruženje da bi povećala konkurentnost, tada zapravo zagovaramo i interes cijelog lanca trgovine – od malih proizvođača, velikih proizvođača, distributera, logističara pa i kupaca. Ali i zagovaramo interes cijelog gospodarstva. Što je jača trgovina, jače je i gospodarstvo”, poručuju iz Udruge.
Planiranje lanca opskrbe je danas teže, složenije i skuplje pa možemo zaključiti da je novo zakonsko rješenje značajno utjecalo i na sektor logistike
Udruga danas okuplja neke od najvećih i najsnažnijih hrvatskih poduzetnika koji djeluju u ovom sektoru, kao što su Konzum, Orbico, Tisak, iNovine, Intereuropa i DB Schenker. Pritom je glas tvrtki koje se bave logistikom snažno zastupljen u Udruzi, a predstavnici DB Schenker-a i Orbica su i članovi Upravnog odbora, odnosno Savjeta Udruge.
ZABRANA RADA NEDJELJOM
Najaktualnija tematika u sektoru trgovine svakako su odredbe Zakona o trgovini koje su stupile na snagu 1. srpnja, a propisuju među ostalim i rad trgovina nedjeljom. Stoga smo željeli doznati i kako su se logističke kompanije prilagodile zabrani rada nedjeljom te na koji to način utječe na njihovo poslovanje. Iz UTIL-a ističu kako je zabrana rada nedjeljom nastupila početkom turističke sezone – u razdoblju kada logističke tvrtke imaju najintenzivnije operacije. Slijedom toga, brojni su se logističari, čak i uz velike pripreme za turističku sezonu, povremeno morali osloniti na dostavu i isporuku nedjeljom. “Novi zakonski okvir i manji broj radnih dana značajno smanjuje mogućnost ‘interventnih’ dostava maloprodaji. Planiranje lanca opskrbe je danas teže, složenije i skuplje pa možemo zaključiti da je novo zakonsko rješenje značajno utjecalo i na sektor logistike. U konačnici, i kupci bi mogli osjetiti problem otežane opskrbe pa tako možda željeni proizvod neće baš u svakom trenutku biti dostupan u najbližoj trgovini”, upozoravaju iz Udruge trgovine i logistike.
POTENCIJAL JE TU, ALI…
Osim toga, htjeli smo doznati i što u Udruzi vide kao potencijale i pozitivne perspektive razvoja logističkog poslovanja u Hrvatskoj, a gdje leže najveći nedostaci koji koče daljnji razvoj cijelog sektora. Iz Udruge su odgovorili kako Hrvatska ima izvrstan geografski položaj koji joj daje mogućnost eksponencijalnog rasta industrije logistike i distribucije. “Ne samo da ima izvrsnu poziciju ‘na karti’, koja povezuje središnju Europu s jugoistočnom Europom i Turskom, već ima i postojeću infrastrukturu: morske luke, prožeta je željezničkom prugom i autocestama, aerodromima i riječnim lukama. Možemo i trebamo biti glavni put za uvoz i izvoz roba između Europe i Azije. ‘Možemo i trebamo’ je, za sada, tek ‘na papiru’, a potrebno je mnogo rada i ulaganja da bi se potencijal iskoristio. Stanje hrvatskih željeznica, pomorskih luka i riječnog prometa nije ni blizu onom standardu koji je potreban za značajnije logističke operacije, a ulaganja su minimalna ili gotovo pa nepostojeća”, upozoravaju iz Udruge.
Ipak, dodaju kako se ulaskom u Europsku uniju, a od ove godine i u schengen, u Hrvatskoj pokrenuo trend razvoja logističkih i industrijskih parkova. U Udruzi stoga očekuju da taj trend omogući kvalitativni skok logističke usluge te pripremu za uvođenje tehnoloških rješenja nove generacije – robotike i umjetne inteligencije. U tehnološkom napretku vide potencijal da se premoste postojeći izazovi u sektoru, a poglavito nedostatak radne snage te prevelika zakonska reguliranost. Uz to, digitalizacija i tehnološko osuvremenjivanje logistike prilika su i za poduzetnike van ovog sektora: poglavito brojne domaće informatičke tvrtke koje su već razvile ili tek razvijaju napredna i inovativna rješenja za poslovanje kompanija. “Ipak, poduzetničke inicijative i novi logistički centri neće biti dovoljni da ovaj sektor ostvari svoj puni potencijal. Potrebno je značajno uložiti u temeljnu infrastrukturu kao što su promet, energetska mreža i komunalna infrastruktura, a tek onda možemo razmišljati o tome kako se Hrvatska može nametnuti kao ozbiljan faktor u svjetskoj logistici”, navode iz Udruge trgovine i logistike.
