Voćarima jedva tri kune za jabuke, a trgovci traže 12

voce-jabuke-berba-midiGodina u voćarstvu trebala je biti rekordna, no ona je zbog proljetnog mraza, tuča i orkanskih vjetrova, a za što su proglašavane i elementarne nepogode, za voćare poražavajuća i u proizvodnom i ekonomskom smislu.

Samo su štete od mraza 500 milijuna kuna, a one od tuče i vjetrova još uvijek se zbrajaju.

Voćnjaci na istoku zemlje u velikom broju slučajeva porušeni su cijeli, a naknada za štete do sad nije isplaćena. Voćare se, kaže predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Željko Banjavčić, upućuje na novu vladu, da od nje traže rebalans proračuna.

Odrazilo se to, naravno, na rast cijena voća, pogotovo najtraženije jabuke, čija je berba na početku. Banjavčić procjenjuje da će joj cijena ići gore i više od 50 %, a tu je i činjenica da stara jabuka nije prodana.

“Očito da neki mehanizmi djeluju pogrešno i da lanjska berba nije rasprodana. Sada je cijena nove jabuke druge klase 6-7, a prve 12-13 kuna”, kaže Banjavčić.

STRANI KUPCI
“Berba će biti vrlo loša jer osim što puno površina nije uopće u rodu – šteta je i 100-postotna, posljedice mraza vidljive su i kod plodova koji su ostali, a u inozemstvu, na zapadu, u takvim situacijama stvar rješavaju tako da postojeću klasu podižu za jednu više, druga klasa postaje prva, i to je jedan oblik pomoći. No, u nas toga ima jako puno i treba vidjeti količine oštećenoga voća. U svakom slučaju, u normalnoj klasifikaciji se popušta i to je još uvijek dobro. Jer, očekivanja su bila proizvodnja više od 100.000 tona, a sumnjam da ćemo zbog svih nepogoda dobiti 30-40 tisuća tona jabuka. Stradalo je i drugo voće, no zato će mandarinka ostvariti maksimalan urod – 80-100 tisuća tona pa taj agrum prati problem prodaje, njezine 3/4 trebalo bi izvesti”, zaključuje Banjavčić.

Voćar i predsjednik udruge “Voćar – Đakovština” Josip Đelagić sada, na početku berbe, kaže kako je jabuke u Slavoniji nakon čak tri nepogode u jednoj godini 50 % manje od punog roda. U ovoj regiji štete su od 20 % do totalnih. “Od tih preostalih 50 % prve klase će biti pola, a ostalo su druga i treća. Nismo nikada u jednoj godini tri štete imali, a već tri godine ni lipe ne dobijemo”, kaže Đelagić.

“Strani kupci već obilaze naše voćare, nude im veću cijenu i naši će veletrgovci morati dati veću cijenu, no oni još nisu platili prošlu godinu voćarima. Nadalje, skidaju cijene, nude voće pod damping i prevaljuju to na leđa voćara, pa oni dolaze u poziciju da zatvaraju voćnjake. I do 1000 hektara voćnjaka bit će zapušteno jer se ljudi od sadašnjih prihoda ne mogu održati”, upozorava Banjavčić.

Da su voćari ovih dana zausti ponudama stranih kupaca potvrđuje i Đelagić na primjeru slavonskih proizvođača.

“U Slavoniji imamo ponuda kao nikada dosad jer cijela sjeverna RH nema jabuke, kao ni nama najbliži dio Slovenije, Mađarske. Javljaju se i Slovenci. Plasman će ići unutar RH, ali će se čak i izvoziti. U Italiju, Sloveniju, Austriju, Mađarsku, a sve izvezeno bit će manjak za Hrvatsku, što će nadoknaditi šverceri, veletrgovci. Strani kupac plaća odmah, a ovdje se čeka i 5 – 7 mjeseci. Još nitko ne govori o cijeni, a mi Slavonci dogovorili smo se za prvu klasu da joj proizvođačka cijena ne može ići ispod 3 kune, a to je na policama jabuka od 10, 11, 12 kuna”, kaže Đelagić.

U HVZ-u ističu problem sustava trženja voćem u nas. “Mi voćari tražimo direktnu prodaju, da kao njegovi proizvođači, možemo upravljati njime do konačne potrošnje, a to sada s našim proizvodom čine trgovački lanci. U Hrvatskoj nema konsenzusa da bi to vlada htjela eliminirati pa će se dogoditi da ćemo jabuku u lancima plaćati tri eura”, upozorava čelnik HVZ-a Banjavčić.

ČAK 65 % LANJSKE JABUKE PRODANO NA AKCIJAMA
“Čak 65 % lanjske jabuke prodano je na akcijama po cijenama koje su za voćare ispod svake računice. Lanci tako privlače umirovljenike i druge kupce, a to udara po našem džepu. Poljoprivredna politika gura nas u udruživanje u proizvođačke organizacije, a mi moramo dati jabuku nekom trgovcu u skladište da nam ju proda, dok mi preko fondova realiziramo gradnju hladnjača. Vlast bi trebala početi shvaćati tu situaciju i tražiti ozbiljna rješenja.”, zaključuje Banjavčić. (glas-slavonije.hr)

Prethodni članakCarrefour otvara nove “urbane” trgovine u Italiji
Sljedeći članakSamsung i Tencent u utrci za najvredniju azijsku kompaniju