U današnjem razdoblju trgovci se više usmjeravaju na investiranje u održavanje postojećih objekata i dodatna nužna ulaganja u cilju zadovoljavanja potrošača, zadržavanje lojalnih kupaca te praćenje modernih načina kupnje i novih trendova, kaže Josip Zaher, predsjednik Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca
Na europskoj razini HUP je član krovnog udruženja koje zastupa interese poslodavaca iz 35 zemalja (BusinessEurope), te sudjeluje u radu Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, dok je Udruga trgovine član europske sektorske organizacije za trgovinu Eurocommerce, navodi Zaher.
Koja je osnovna uloga HUP-Udruge trgovine, koji je vaš temeljni zadatak i tko su sve vaši članovi iz segmenta trgovine robom široke potrošnje?
Osnovana 1994. godine, HUP-Udruga trgovine je jedna od najstarijih Udruga unutar HUP-a, a naše temeljne aktivnosti definirane su temeljnim dokumentima kao što je Statut Udruge, ali i ostalim internim dokumentima usvojenim od strane Izvršnog odbora kao glavnog upravljačkog tijela Udruge. U izvršni odbor smo uključili i predstavnike raznih segmenata djelatnosti trgovine: od auto kuća, predstavnika malih, velikih trgovaca, trgovine prehranom i neprehranom.
U dosadašnjem razvoju Udruge nastojali smo unapređivati aktivnosti i odgovarati na zahtjeve našeg članstva pa smo tako, ovisno o interesima određenih grupa članova, osnivali Koordinacije među kojima su danas aktivne: Koordinacija specijaliziranih prodavaonica za promet na malo lijekovima i medicinskim proizvodima, Koordinacija proizvođača i uvoznika elektrouređaja za kućanstvo i ostale namjene, Koordinacija trgovaca motornih vozila i Koordinacija za duhanske proizvode.
U svom 20-godišnjem postojanju možemo reći da smo potvrdili svoju glavnu svrhu postojanja te da i dalje nastojimo snažno i istinski artikulirati stavove članova – poduzetnika u pravcu kontinuiranog poboljšanja poduzetničke i ulagačke klime u Hrvatskoj s naglaskom na fleksibilizaciju tržišta rada, borbe protiv sive ekonomije, korupcije, poreznom rasterećenju poslodavaca kao i ukidanju nepotrebnih administrativno-birokratskih barijera te nizu drugih aktivnosti.
U javnosti je trenutno aktualna rasprava oko izmjena Zakona o radu. Koji je vaš stav ispred poslodavaca u trgovačkom sektoru te kako općenito ocjenjujete stupanj socijalnog dijaloga sa Sindikatom trgovine i predstavnicima hrvatske vlade?
Sve rasprave oko izmjena Zakona o radu odvijaju se na razini HUP-a kao krovne udruge poslodavaca. U definiranju naših stavova sudjelovali su predstavnici i stručnjaci iz strukture članstva Udruge trgovine s obzirom na to da se radi o značajnom Zakonu za djelatnost trgovine koja zapošljava oko 16% ukupnog broja zaposlenih i u njoj posluje više od 30% gospodarskih subjekata. To je radno intenzivna djelatnost i bitan nam je kvalitetni radno pravni okvir.
Sa sindikatima imamo dobar socijalni dijalog koji se njeguje od početka ustrojavanja naše Udruge. Prvi kolektivni ugovor bio je potpisan 1997. tako da u tom dijelu uistinu imamo dugu tradiciju. Prošle godine smo prošli novi postupak utvrđivanja reprezentativnosti pa sada na pregovaračkoj strani na temu sklapanja novog Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine imamo samo Sindikat trgovine Hrvatske.
S druge strane, prema Vladi RH nastojimo aktualizirati problematiku sektora, sve što je potrebno za bolje uvjete poslovanja trgovaca i funkcioniranje domaćeg tržišta te uređivanje i usvajanje poduzetničkih pravila ponašanja na svim razinama.
S obzirom na ulogu socijalnog partnera ističemo da je naša glavna prednost u direktnim i redovnim kontaktima s predstavnicima državnih vlasti i sudjelovanju u tripartitnim tijelima (sindikati-poslodavci-vlada) kojima se artikuliraju zahtjevi i interesi našeg članstva odnosno predstavnika gospodarstva.
Početkom svake godine, HUP kao socijalni partner na uvid dobiva popis svih propisa koji će se donositi tijekom tekuće godine te članovi direktno imaju mogućnost dati svoje mišljenje i utjecati na donošenje pojedinih zakona i podzakonskih akata, te zatražiti inicijativu za promjenu i unapređenje postojećih propisa.
Nakon proteka šest mjeseci od ulaska Hrvatske u Europsku uniju kako gledate na stanje u trgovini? Što se sve promijenilo u poslovanju trgovaca na hrvatskom tržištu u tom periodu?
Hrvatska maloprodaja je već odavno u EU. Stoga ne možemo govoriti o bitnim promjenama za ovaj sektor prije i nakon 1. srpnja 2013. Možda se više osjeća utjecaj uvođenja elektroničkog poslovanja i funkcioniranja poslovanja.
No, kao nova zemlja EU dugoročno očekujemo više pozitivnih učinaka na cijelo gospodarstvo Hrvatske. Ulaskom u EU otvorila se mogućnost korištenja fondova EU za sve gospodarske subjekte bez obzira na djelatnost.
Na razini HUP-a i Udruge trgovine u dijelu lobiranja i zastupanja interesa gospodarstva omogućava se sudjelovanje u odlučivanju kroz radna tijela ne samo na nacionalnoj, već i na europskoj razini, imajući u vidu da je HUP član i krovnog udruženja koje zastupa interese poslodavaca iz 35 zemalja (BusinessEurope), a Udruga trgovine je član Eurocommercea – europske sektorske organizacije za trgovinu koja prati i sudjeluje u ključnim temama i novim trendovima moderne trgovine.
Interese također zastupamo preko Europskog gospodarskog i socijalnog odbora gdje poslodavce iz Hrvatske zastupaju predstavnici HUP-a.
Osim mogućeg preuzimanja Mercatora od strane Agrokora, očekujete li daljnji nastavak procesa koncentracije i konsolidacije na hrvatskom tržištu trgovine na malo?
Proces koncentracije i konsolidacije i dalje će se odvijati jer je to karakteristika ovog sektora, ali i odgovor trgovine na malo na razdoblje krize.
Konsolidacija je već počela, pri čemu dakako ne treba zanemariti niti mogući dolazak novih trgovaca u Hrvatsku. Puno će ovisiti o daljnjim trendovima, trajanju krize i kretanjima u eurozoni, ali i drugim (de)stimulativnim faktorima naše države.
U zemljama našeg okruženja već se nalaze veliki europski trgovački lanci poput Carrefoura i Delhaizea koji i kroz akvizicije mogu ući i na naše tržište. Nesporno je da je naša djelatnost danas suočena s velikim izazovima na tržištu.
Uz rast konkurencije, koncentracije, tu je i uvođenje modernih IT tehnologija, dodatno implementiranje novih usluga i oblika prodaje iz područja e-poslovanja, što je sve rezultat globalizacije i nepostojanja krutih granica.
Je li hrvatsko tržište dovoljno “interesantno” za velike maloprodajne grupacije, poput Carrefoura ili Tesca, ili su trenutne pozicije toliko čvrste da se globalna konkurencija ne odlučuje lako na taj korak?
Hrvatsko se tržište od strane tih trgovaca promatra u regionalnom kontekstu, što znači da se na nas ne gleda samo kao hrvatsko, već kao regionalno tržište koje obuhvaća više zemalja.
N
jihov interes i daljnji ulazak ovisit će o brojnim drugim faktorima kao što su stabilnost okruženja i pojedine poslovne strategije tvrtki, ali i mnogim drugim čimbenicima kao što su, primjerice, pravna sigurnost i poticajno investicijsko okruženje.
Sektor maloprodaje dugi je niz godina bio generator velikih investicija. U posljednjih nekoliko godina taj je trend značajno usporen. Što možemo očekivati u 2014. po ovom pitanju?
Razdoblje velikih investicija u trgovini možemo pamtiti kao progresivno razdoblje koje je doprinijelo i drugim povezanim sektorima. To je trajalo do 2007. godine.
Investicije u trgovinu doprinijele su i razvoju pojedinih društvenih zajednica jer su kroz ulaganja (npr. izgradnja trgovačkog centra ili nekog hipermarketa) u određene objekte sagrađena i uređena parkirališta, prilazne ceste, dječja igrališta i sl.
Na žalost, danas ne možemo govoriti o većim investicijama tog tipa. Ima ih, ali u znatno manjem obujmu. Danas govorimo o smanjenim investicijama, ali ne i totalnom ukidanju pa se u današnjem razdoblju trgovci više usmjeravaju na investiranje u održavanje postojećih objekata i dodatna nužna ulaganja u cilju zadovoljavanja potrošača, zadržavanje lojalnih kupaca te praćenje modernih načina kupnje i novih trendova.
Investicije postoje i uvijek će ih biti jer bez njih nema razvoja trgovine. Ali regionalno gledano, nismo više top destinacija za potencijalne nove ulagače. Neka istraživanja ukazuju da su najveće prepreke u poslovanju kod nas neefikasna državna birokracija, korupcija, otežani pristup financiranju, restriktivna regulativa tržišta rada i porezno zakonodavstvo.
Veliki trgovci su u posljednjih nekoliko godina počeli ulaziti i u sektor male trgovine otvaranjem kvartovskih supermarketa. Kako gledate na ovaj poslovni potez velikih tvrtki te koji je vaš stav po pitanju suživota malih i velikih trgovaca?
Promjena strategijskog nastupa na tržištu sastavni je dio poslovne politike pojedinih tvrtki, što je u mnogome ovisno o ponašanju potrošača koji su zbog kriznog razdoblja i osjećaja nesigurnosti smanjili kupovinu i odlazak u velike nabavke.
Današnji kupci su promijenili svoje potrošačke navike: idu češće u trgovine, kupuju manje košarice i prate akcije trgovaca. Izbjegavaju se velike nabavke i velika je osjetljivost na cijene, dok je impulzivna kupnja istovremeno drastično smanjena. Kupuju se neophodne namirnice, a smanjena je i potražnja za luksuznim proizvodima.
Kada je riječ o suživotu malih i velikih trgovaca smatram da je on sasvim prirodan, što je i glavni motiv za pokretanje kvartovskih dućana. I sada kao dio EU tržišta možemo reći da su se domaći trgovci dobro pozicionirali i na vrijeme zauzeli svoj tržišni udio i da dobro drže svoje pozicije. I dalje će biti preslagivanja u trgovini i konsolidacije. Trgovci će se udruživati i pronalaziti zajedničke interese u nastupu na tržištu, dok će se mali trgovci morati specijalizirati, povezivati i pronalaziti tržišne niše. A sve to kako bi se zadovoljila potražnja jer i dalje možemo očekivati sve zahtjevnije i izbirljive potrošače.
Jedna od značajnih tema u protekloj godini bilo je i kašnjenje u plaćanju koje je kod trgovačkih lanaca utvrdila Financijska inspekcija Ministarstva financija. Kako gledate na stupanj financijske discipline kod trgovaca te zašto je dolazilo do ovih kašnjenja?
Uvijek smo bili za uvođenje reda i poštivanje rokova. Ukoliko je došlo do nekih propusta to nije bilo namjerno, već je to izazvano nejasnim tumačenjem odredbi Zakona o rokovima plaćanja kao i potrebnog vremena za prilagodbu.
Naime, kod nas se često događa da zakonodavac donese neko zakonsko rješenje s kratkim rokom prilagodbe pa dolazi do toga da ne možemo primjenjivati određene zakonske odredbe zbog tehničkih problema ili zbog toga što nisu konzultirani subjekti koji ga trebaju primjenjivati jer jednostavno nemaju preduvjete da ispoštuju nametnute obveze.
Prognoze za tekuću godinu.
Na razini grane i cijele djelatnosti trgovine možemo reći da smo svi suočeni s posljedicama krize i novim promijenjenim navikama potrošača. Sektor trgovine je u direktnom odnosu s potrošačima pa se i sve promjene u potrošačkom miljeu izravno odražavaju na naše poslovanje.
Općenito na ponašanje potrošača utječu kretanja na tržištu rada, raspoloživi dohodak kućanstva, ali i očekivana kretanja u budućnosti.
Dodatni utjecaj na sklonost potrošnji i potrošački optimizam imaju i neizvjesni vanjski faktori (npr. dužnička kriza u eurozoni i sl.). Intenzitet potrošnje limitiran je postojećom kupovnom moći, životnim standardom i raspoloživim budžetom kućanstava.
Očekujemo da će se navedene racionalne kupovne navike kupaca i dalje nastaviti. Podaci bilježe negativne trendove još od 2008. godine na razini cijelog sektora trgovine. Najviše su pogođeni trgovci trajnim i luksuznim dobrima.
Evidentno je usmjeravanje potrošača na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, a sve veću ulogu dobivaju i trgovačke marke u odnosu na brendove.
Možemo zaključiti da je kriza ipak ostavila traga pa je došlo do promjene u sklonosti potrošnje (veća razina štednje), ali i same strukture osobne potrošnje (kupnja samo neophodnih proizvoda). Trgovci, pak, u skladu s promjenama u okruženju, prate potrebe i financijske mogućnosti svojih kupaca te koriste brojne marketinške akcije kako bi privukli potencijalnog kupca.
Trendovi potrošnje utjecali su na financijske rezultate trgovaca, koji su potrošili sve zalihe, ali ipak nastoje očuvati postojeća radna mjesta.
Najava možebitnih aktivnosti Udruge?
U nadolazećem razdoblju nastavljamo s našim redovnim tradicionalnim uslugama i aktivnostima prema članstvu – očitovanje na zakone, inicijative za promjene propisa, nastavak kolektivnog pregovaranja, ukidanje neporeznih nameta i dr. Nastojimo uvijek pratiti potrebe i zahtjeve članstva i prema tome osnivati radna tijela.
Puno radimo i na direktnim kontaktima s članovima, redovnim sastancima tijela Udruge pa jačamo i komunikacijske alate HUP-a kako bi svi bili pravovremeno informirani i obaviješteni o novostima.
Veliku ulogu dobivamo i kroz tijela Europske unije u kojoj je razina socijalnog partnerstva na visokoj razini pa će u tom dijelu tražiti benchmark i nastojati takvu praksu preslikati i na naše nacionalno područje.
