Zasijano manje pšenice, ali više ostalih kultura nego lani

Golden wheat field with blue sky in background

Oko 62 tisuće hektara površina je pod suncokretom, povećanje od 3,3 posto u odnosu na godinu ranije, a 11 tisuća hektara pod šećernom repom (rast od 37,5 posto budući da je lani tom kulturom bilo zasijano osam tisuća hektara)

Statistički podaci o ranim procjenama zasijanih površina važnijih usjeva u ovoj godini pokazuju da su povećane površine pod šećernom repom, sojom, suncokretom i kukuruzom, dok je istovremeno smanjena sjetva pšenice.

Pšenice je zasijano na 141 tisuća hektara, odnosno 17,5 posto ili 30 tisuća hektara manje nego u 2023. godini, pokazuju rane procjene površina važnijih usjeva u 2024. godini, koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

S druge strane, povećane su površine pod kukuruzom za 2,2 posto u odnosu na godinu ranije, na ukupno 275 tisuća hektara.

Povećane su i površine pod sojom na 85 tisuća hektara, što je rast od 10,4 posto, kao i površine pod uljanom repicom na 16 tisuća hektara, povećanje od 6,7 posto.

Oko 62 tisuće hektara površina je pod suncokretom, povećanje od 3,3 posto u odnosu na godinu ranije, a 11 tisuća hektara pod šećernom repom (rast od 37,5 posto budući da je lani tom kulturom bilo zasijano osam tisuća hektara).

Krumpira je posađeno na sedam tisuća hektara, što je identično lanjskim podacima.

Podaci o ranim procjenama o zasijanim površinama za važnije ratarske usjeve odnose se na stanje 1. lipnja. Ti su podaci prve informacije koje objavljuje DZS o stanju zasijanih površina na kraju proljetne sjetve. (Hina)

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!

Prethodni članakGotovo polovica građana bi htjela raditi u javnom sektoru, plaća im je najbitniji faktor
Sljedeći članakBenkovac, Vinkovci i Velika Gorica pobjednici ovogodišnjeg Od izvora do mora