Učinkovitom provedbom propisa o tržišnom natjecanju potiču se uvjeti zdrave konkurencije među tržišnim takmacima i doprinosi koristima za potrošače u vidu nižih cijena, boljih proizvoda i usluga, istaknuto je u srijedu na konferenciji u povodu obilježavanja 25 godina rada Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).

Kako je istaknula predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Mirta Kapural, Agencija je kao opći regulator za provedbu prava tržišnog natjecanja izuzetno značajna za hrvatsko gospodarstvo i potrošače, jer se samo učinkovitom provedbom propisa o tržišnom natjecanju potiču uvjeti zdrave konkurencije među tržišnim takmacima, što će rezultirati koristima za potrošače u vidu nižih cijena, boljih proizvoda i usluga.

AZTN nastoji osigurati fer pravila igre za sve poduzetnike i time štiti sudionike na tržištu, brine o tome kako se poduzetnici ponašaju na tržištu kako ne bi došlo do zabranjenih sporazuma, zlouporaba vladajućih položaja ili zabranjenih koncentracija poduzetnika, podsjetila je.

Kapural je uz ostalo ustvrdila da se Agencija može pohvaliti izuzetno dobrom provedbom Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbi hranom i nizom uočenih pozitivnih učinaka provedbe tog zakon u praksi.

Po podatcima koje je iznijela, od osnutka Agencije do danas otvoreno je ukupno 12.655 predmeta, a u deset godina prosjek riješenih predmeta je iznosio oko 650 ili 660, dok ih je sada godišnje do 700.

Što se kazni tiče, Agencija je od 2012. do kraja 2021. izrekla 33,2 milijuna kuna kazni, od čega samo za kartele u zadnjih deset godina više od devet milijuna kuna, a za nepoštene trgovačke prakse od početka pune primjene zakona, 1. travnja 2018. do 2021. godine, izrečeno je 6,3 milijuna kuna kazni.

Kapural je navela i kako svako razdoblje na tržištu nosi svoje izazove pa tako i sadašnje vrijeme loših gospodarskih kretanja, inflacije izazvane rastom cijena energenata, ratom u Ukrajini.

U takvim izvanrednim okolnostima, kako je istaknula, pravila tržišnog natjecanja mogu se u određenoj mjeri prilagoditi, primjerice da se dopusti suradnja između konkurenata. “No, sve takve mjere koje zadiru u slobodno tržišno natjecanje moraju biti ograničenog dosega i ograničenog vremenskog trajanja”, rekla je.

Takva suradnja se ne smije koristiti za određena prikrivena zabranjena postupanja poduzetnika, kazala je, dodajući kako “baš u vrijeme krize konkurentna tržišta i snažna provedba pravila tržišnog natjecanja imaju ključnu ulogu, jer se upravo tržišnim natjecanjem osigurava očuvanje niskih cijena za potrošače i sprječavaju se zabranjena postupanja koja bi još više pogoršala stanje inflacije”.

Stoga će u sljedećem razdoblju Agencija biti usmjerena na otkrivanje teških kršenja prava tržišnog natjecanja, istaknula je Kapural, napominjući kako je za postizanje ciljeva i uspješan rad Agencije nužno osigurati dovoljno ljudskih resursa, specijaliziranih stručnjaka i financijskih sredstava osobito u vrijeme razvoja novih alata i tržišta kao što su trenutno digitalno tržište.

Ravnateljica Uprave za trgovinu i politiku javne nabave u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nina Čulina je naglasila da tržišno natjecanje ima važnu ulogu u osiguravanju jednakih uvjeta za sve poduzetnike koji posluju na jedinstvenom tržištu, no utječe i na poticanje inovacija te ima svoju ulogu u zaštiti potrošača.

“Usprkos činjenici da se danas razne stvari propituju i usprkos činjenici da se povremeno propituje opravdanost i opseg neovisnosti regulatora, upravo ta neovisnost je najznačajnija karakteristika i kvaliteta tih institucija, bez kojih ne bi bilo ni njihove društvene uloge”, istaknuo je viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB) Bojan Fras.

AZTN je, smatra, dao značajan doprinos edukaciji poslovne zajednice.

Želja mu je da se u idućem razdoblju suradnja HNB-a i Agencije ojača, posebice u pogledu zaštite potrošača te jednakih uvjeta za poduzetnike.

Od 1. siječnja 2023. uvodi se euro kao nacionalna valuta i to će biti značajna prekretnica ne samo u monetarnom nego i u poslovnom, ekonomskom, političkom i kulturološkom. Izvjesno je da će se povećati razina poslovne integracije s EU, da će poslovanje poduzetnika na tržištu postati nešto jednostavnije, Hrvatska će biti država čija valuta ima status svjetske rezervne valute i sve će te okolnosti pogodovati unaprjeđenju zaštite tržišnog natjecanja, istaknuo je Fras.

Na konferenciji je bilo riječi i o digitalnoj ekonomiji kao području koje je izazov za nadležna tijela diljem EU. Novi akt o digitalnim tržištima, odnosno uredba EU-a trebala bi uskoro stupiti na snagu, čime se utvrđuju jasna pravila za velike internetske platforme, koje se zovu tzv. nadzornici pristupa. Cilj je, kako je istaknuto, da niti jedna velika digitalna platforma ne zloupotrebljava svoj položaj na štetu poduzetnika koji želi pristup. (Hina)

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!