Od lanjske berbe u ovoj godini na tržište je stavljeno 530.000 hektolitara vina, a procjenjuje se kako će od ovogodišnje berbe proizvodnja vina biti na razini od 460.000 do 480.000 hektolitara
Ovogodišnje ekstremne vremenske nepogode negativno su utjecale na sve faze razvoja i dozrijevanja grožđa u odnosu na višegodišnji prosjek, zbog čega je berba započela ranije, a utjecale su i na smanjenje randmana vina u svim regijama za otprilike 20 posto, rečeno je u Osijeku na 3. Konferenciji Graševina Osijek, na kojoj se razgovaralo i o popularizaciji kulture pijenja vina među mladom populacijom.
Konferenciju su zajednički organizirali Udruga Graševina Croatica, Turistička zajednica Osječko-baranjske županije i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). V.d. ravnatelj HAPIH-a Krunoslav Karalić podsjetio da se od lanjske berbe u ovoj godini na tržište stavilo 530.000 hektolitara vina, a da se procjenjuje kako će od ovogodišnje berbe proizvodnja vina biti na razini od 460.000 do 480.000 hektolitara.
“Graševina je naša gospodarski najznačajnija sorta, koja u proizvodnji čini 25 posto površina i gotovo 45 posto proizvedenog vina”, dodao je Karalić, napominjući kako od ove sorte vinari proizvode široku lepezu mirnih te pjenušavih vina.
Naglašava također da s obzirom na količine i kvalitetu, pri čemu je 80 posto vina u kategoriji kvalitetnih i vrhunskih vina, graševina kao sorta ima daleko najveći izvozni potencijal te može biti lokomotiva i za ostala hrvatska vina.
“Stoga graševina svakako zaslužuje posebnu pozornost i ovakvu konferenciju na kojoj se raspravlja o aktualnim izazovima u proizvodnji i mogućnostima marketinške prezentacije te novim načinima komunikacije prema potrošačima osobito mladim pripadnicima Z generacije”, zaključio je Karalić.
Da je iza vinara teška i neizvjesna proizvodna godina i da su ekstremni klimatski uvjeti učinili svoje, pa je berba uranila tri tjedna, a urodi su u prosjeku manji za dvadeset posto, rekao je iločki vinar Mladen Papak, dodajući kako takvi uvjeti mogu utjecati i na kvantitetu i na kvalitetu vina.
“Treba biti iznimno pažljiv, jer se može dogoditi da imamo ekstremno visoke šećere, što za posljedicu može imati visoke alkohole, a niske kiseline. To nije dobro za vino, jer je važna harmonija među svim parametrima”, tvrdi Papak.
Direktorica Turističke zajednice Osječko-baranjske županije Ivana Jurić smatra da među mladom populacijom treba razvijati kulturu pijenja vina.
“Posjete vinarijama i organizacija festivala dio su te promocije. Osim Večeri vina i umjetnosti tu su Vinski maraton, Vinatlon, WIneOS te vinski mjesec Osječko-baranjske županije koji objedinjuje više vinskih manifestacija tijekom dva mjeseca. Na taj način stalno šaljemo pozivnicu da postoji razlog za dolazak na destinaciju”, poručila je Jurić.
Vinogradari i vinari u uvjetima smanjenih prinosa očekuju brze odgovore na pitanja kako će se razvijati tržište i kako će država zaštititi domaće proizvođače.
“Evidentno je kako ćemo ove godine imati nedostatak vina, ali i da je vrhunska kvaliteta naših vina neosporna. Svi skupa na našem turističkom tržištu moramo komunicirati da se to i konzumira”, naveo je direktor Graševine Croatice Tomislav Panenić.
Inače, glavne teme ovogodišnje Konferencije GO bile su “Izazovi i prilike vinske industrije u Republici Hrvatskoj” i “Mijenjaju li milenijalci i generacija Z vinsko tržište”. (Hina)
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
