Troškovi života iz mjeseca u mjesec rastu potaknuti inflatornim pritiscima i novim poreznim opterećenjima. Ako se tome pridoda realni pad neto plaća, hrvatskim građanima ne preostaje ništa drugo osim da nekako pokušaju spojiti kraj s krajem
U razdoblju od prosinca 2011. do rujna 2012. godine prosječne mjesečne neto plaće kretale su se po prosječnoj stopi pada od 0,26% mjesečno, dok je razina cijena u prosjeku bilježila mjesečni tempo rasta potrošačkih cijena od 0,50%, što je rezultiralo prosječnim padom kupovne moći dohotka od 0,76% po mjesecu u promatranom razdoblju.
Pritom je razina cijena u prosjeku porasla za 4,6% u rujnu 2012. u odnosu na prosinac 2011. godine, a promjena je još intenzivnija od promjene tj. pada neto plaća. Rezultat toga je veći realan pad neto plaća u odnosu na nominalni koji na prvi pogled nije toliko intenzivan.
INFLATORNI PRITISCI
Navedeno se može dokazati kretanjem kupovne moći plaća koje u posljednjem mjesecu promatranja (rujan 2012.) pokazuje najveći pad i to od 4,45% u odnosu na prethodni mjesec, što je rezultat sve većih inflatornih pritisaka koji su u posljednjih nekoliko mjeseci sve naglašeniji.
Takva kretanja u prvom su redu posljedica rasta cijena prehrane i režija tj. struje i plina, što je dijelom prouzročeno rastom stope PDV-a u ožujku, a dijelom je posljedica suše i rasta cijena energenata u cijeloj regiji što se odrazilo i na domaće tržište.
Može se zaključiti kako je rast stope PDV-a značajno pridonio rastu cijena jer se može primijetiti da su se inflatorni pritisci intenzivirali od travnja 2012. godine, kada još nisu nastupile posljedice suše, i pokazuju sve veće vrijednosti iz mjeseca u mjesec.
Pad cijena zabilježen je jedino kod cijena obuće i odjeće, ali taj pad nije značajan jer je posljedica sezonskih sniženja. U promatranom razdoblju kupovna moć je pala za 6,61%, te su procjene da će se takva tendencija nastaviti i u sljedećem razdoblju.
Razlog tome je što se posljedice suše još uvijek nisu do kraja odrazile, a i najavljeno je ukidanje nulte stope PDV-a te njeno podizanje na 5% za kruh, mlijeko, lijekove, knjige i druge proizvode, što će zasigurno izazvati nova poskupljenja tih artikala. To je posebno osjetljivo jer se mahom radi o namirnicama koje zadovoljavaju osnovne egzistencijalne potrebe građana.
Već zabilježenom rastu troškova života po kućanstvu od približno 350 kn, u posljednjih godinu dana potrebno je pridodati nadolazeće promjene u oporezivanju (PDV i uvođenje poreza na nekretnine), te zimske mjesece koji dodatno poskupljuju troškove stanovanja pa je više nego izvjestan još veći rast troškova života.
METODOLOGIJA IZRAČUNA
U razdoblju od prosinca 2011. do rujna 2012. godine praćene su prosječne neto plaće i indeksi nacionalne razine cijena s bazom usporedbe siječanj 2011. godine.
Na temelju zabilježenih vrijednosti izračunata je kupovna moć plaća za navedeno razdoblje koja pokazuje količine dobara i usluga koje se mogu kupiti s obzirom na iznos neto plaće i prosječnu razinu cijena.
Kod uspoređivanja kupovne moći plaća, baza usporedbe je prvo razdoblje promatranja (prosinac 2011.). Tablica osim navedenih parametara pokazuje i stope promjene kupovne moći plaća za uzastopna razdoblja (iz mjeseca u mjesec), dobivene pomoću verižnih indeksa i stope promjene kupovne moći plaća gdje se kupovna moć u promatranim mjesecima 2012. uspoređuje s prvim razdobljem promatranja (prosinac 2011.) dobivene pomoću baznih indeksa.
