Nikad do sada nije bilo većeg odlijeva prometa od malih prema velikim trgovcima, kaže Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovaca pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, a to tumači sinergijom krize, pada kupovne moći, orijentacije na jeftinije izvore opskrbe
Nikad do sada nije bilo većeg odlijeva prometa od malih prema velikim trgovcima, kaže Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovaca pri Hrvatskoj obrtničkoj komori. To tumači sinergijom krize, pada kupovne moći, orijentacije na jeftinije izvore snabdijevanja i s druge strane ograničenja radnog vremena što je za male trgovce imalo posebno pogubne posljedice.
Obrtnička trgovina u distributivnoj trgovini sudjeluje sa svega 5,8 posto. No u distributivnoj trgovini je udio maloprodaje nešto viši od 30 posto, što znači da je udio malih trgovaca u maloprodaji bitno veći i u ovom trenutku kreće se između 20 i 25 posto. Broj obrtnika trgovaca do ovog trenutka ostao je gotovo isti, ali tu u budućnosti možemo očekivati pad, ocjenjuje Vukelić.
Selidba prometa i potrošnje od malih trgovaca ka velikim trgovačkim lancima je očekivani trend, no na domaćem tržištu mali trgovci imaju svoj prostor, pogotovo u vidu kvartovskih trgovina ili specijaliziranih niša za prodaju određenih proizvoda, kaže Zdeslav Šantić, direktor Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffisem Consultinga. No, realno je očekivati smanjenje broja malih trgovina jer one nemaju financijsku snagu da kroz dulje vrijeme prevladaju nepovoljna kretanja u domaćem gospodarstvu, zaključuje Šantić.
Glavna niša za male trgovine su slabije naseljena mjesta, ističe Boris Vukelić. “U Hrvatskoj u ovom trenutku ima oko 6.000 naselja, a oko 4.000 ih nema nikakvu trgovinu. Još uvijek je znatan broj malih, neinteresantnih naselja, i tu će mali trgovci ostati zastupljeni. Tu je, naravno, i kvartovska trgovina, a specijalizacija je otvorena mogućnost, ali u uvjetima nešto bolje kupovne moći građana, smatra Vukelić.
Rast osobne potrošnje prethodnih godina bio je glavni generator rasta BDP-a i u značajnoj mjeri generator rasta zaposlenosti.
Ovogodišnji snažan realan pad osobne potrošnje od 16,6 posto u prvom polugodištu odrazio se na pad BDP-a u prvom tromjesečju, ali i na kretanje proračunskih prihoda. Tako smo zabilježili dvoznamenkasti pad najznačajnijeg proračunskog prihoda poreza na dodanu vrijednost i još značajniji pad trošarina, što ukazuje da je trgovina automobilima u okviru trgovine na malo zabilježila najsnažniji pad od skoro 60 posto u nominalnim iznosima. (Banka)
