Iznimno sam zadovoljan svojom prvom godinom na čelu Zagrebačke pivovare jer smo ostvarili sve što smo i planirali. Posebno veseli što smo ove godine dobili nagradu i za Top poslodavca u Hrvatskoj, u prilog čemu govore i rezultati ovogodišnje ankete o zadovoljstvu zaposlenika koji su pokazali da je čak 93 posto naših zaposlenika visoko angažirano i zadovoljno. Svi parametri ukazuju na odlično zdravlje naših brendova, a po svim smo pokazateljima i dalje uvjerljivo prvi izbor za naše kupce i potrošače, ističe Marko Njavro, predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare
Na čelo Zagrebačke pivovare došao sam neposredno nakon što je Molson Coors preuzeo Miller Coors i postao treća po veličini industrija piva u globalnim okvirima, s 18 tisuća zaposlenih, 28 pivovara u cijelom svijetu te 90 strateških i partnerskih brendova, navodi Njavro.
Razgovarao: Goran Pavlović, goran@jatrgovac.hr
Predstavite nam svoj dosadašnji profesionalni put do pozicije predsjednika Uprave Zagrebačke pivovare?
Zagrebačka pivovara otvorila mi je vrata, dala velike prilike i iskustvo koji su mi omogućili dolazak na čelo Zagrebačke pivovare. Budući da je sastavni dio treće najveće industrije piva na svijetu, Molson Coors, sa sjedištem u Denveru, rad u Zagrebačkoj pivovari omogućilo mi je stjecanje znanja i iskustava na međunarodnim tržištima.
Prije nego što sam preuzeo poziciju predsjednika Uprave Zagrebačke pivovare, pet sam godina proveo vani. Prvo sam godinu dana radio kao marketing menadžer za ABI brendove za deset europskih tržišta, čime je i započela moja međunarodna karijera, zatim godinu dana kao direktor marketinga u Rumunjskoj, a onda sljedeće tri kao predsjednik poslovne jedinice Bugarska.
Prije odlaska u inozemstvo, u Zagrebačkoj sam pivovari radio na raznim pozicijama unutar marketinga i prodaje. Gotovo trećinu svog života proveo sam u pivarskoj industriji pa s velikim zadovoljstvom uvijek rado ustvrdim da sam dijete Zagrebačke pivovare.
Na poziciju predsjednika Uprave Zagrebačke pivovare imenovani ste u listopadu prošle godine. Kako ocjenjujete svoju prvu godinu na čelu pivovare?
Iznimno sam zadovoljan jer smo ostvarili sve što smo i planirali. Posebno veseli što smo ove godine dobili nagradu i za Top poslodavca u Hrvatskoj, u prilog čemu govore i rezultati ovogodišnje ankete o zadovoljstvu zaposlenika koji su pokazali da je čak 93 posto naših zaposlenika visoko angažirano i zadovoljno.
Svi parametri ukazuju na odlično zdravlje naših brendova, a po svim smo pokazateljima i dalje uvjerljivo prvi izbor za naše kupce i potrošače. Vjerujem da ćete se složiti da zaista imam puno razloga za zadovoljstvo. U tom smislu ćemo i dalje nastaviti raditi sve ono što su naši potrošači i kupci prepoznali kao dobro, ulagat ćemo u kvalitetu, ljude i u naše brendove, proizvodne i komercijalne procese, kako na domaćem tržištu, tako i u Bosni i Hercegovini i Sloveniji.
Krajem listopada predstavljeni su rezultati Studije o utjecaju pivarske industrije na hrvatsko gospodarstvo. Kao članica Udruženja proizvođača piva Hrvatske gospodarske komore koje je s Ekonomskim institutom Zagreb provelo ovo istraživanje, možete li istaknuti glavne naglaske studije?
Studija govori o značaju proizvođača piva za ekonomsku aktivnost zemlje i potvrđuje veliki utjecaj pivarske industrije na hrvatsko gospodarstvo. Iz rezultata studije vidljivo je da je sektor proizvođača piva produktivniji u odnosu na hrvatski prosjek, da je ostvarivao rast i za vrijeme recesije te da neprestano povećava broj zaposlenih.
Konkretno, sektor proizvođača piva izravno je i neizravno stvorio 23.522 radnih mjesta u ekonomiji, što predstavlja 2 posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj u 2015. godini.
Zatim, sektor proizvođača piva izravno je i neizravno stvorio 4,2 milijarde kuna bruto dodane vrijednosti, što predstavlja 1,8 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda, a na svaku kunu bruto dodane vrijednosti koju je sektor proizvođača piva izravno stvorio, još četiri kune neizravno je stvoreno u ostatku gospodarstva.
Cjelokupni lanac dodane vrijednosti industrije piva uplatio je 2,8 milijardi kuna poreza u proračun Republike Hrvatske, što predstavlja 1,9 posto ukupnih proračunskih prihoda prikupljenih 2015. godine.
Možemo se malo osvrnuti i na svjetsku pivsku scenu koja vrvi zbivanjima zadnjih godina. AB InBev je lani za 121 milijardu dolara preuzeo SABMiller, što je jedna od najvećih akvizicija u povijesti. To je svakako dovelo do preslagivanja na brojnim tržištima. Kako se to odrazilo na poslovanje vaše matične kompanije, Molson Coorsa?
Globalno, svjedoci smo daljnjeg okrupnjavanja i konsolidacije pivarske industrije. Zanimljivo je i to da pivarska industrija sve više postaje obiteljski biznis.
Drugi i treći najveći pivari na svijetu, Heineken i Molson Coors, obiteljski su biznisi. Istovremeno, sve više pojedinaca pokušava plasirati svoje craft proizvode i mislim da je to generalno dobro. Osim što zaoštrava konkurenciju i tjera nas velike pivare da još više inoviramo i razmišljamo o tome kako oduševiti naše potrošače, craft pokret ujedno i dodatno popularizira cijelu industriju piva i podiže kulturu ispijanja piva na jednu višu razinu.
Na čelo Zagrebačke pivovare došao sam neposredno nakon što je Molson Coors preuzeo Miller Coors i postao treća po veličini industrija piva u globalnim okvirima, s 18 tisuća zaposlenih, 28 pivovara u cijelom svijetu te 90 strateških i partnerskih brendova. Ovim je spajanjem Molson Coors udvostručio svoje volumene i operativno je prisutan u gotovo 80 zemalja. S obzirom na rezultate koje ostvarujemo, Zagrebačka je pivovara njezin važan dio. Ambicija Molson Coorsa je postati izbor broj jedan za potrošače i kupce, a Zagrebačka pivovara to već jest.
Po svim dostupnim pokazateljima, ovogodišnja turistička sezona u Hrvatskoj bila je rekordna. Lijepo vrijeme potrajalo je sve do sredine rujna, što je za proizvođače pića od velike važnosti. Kako se to odrazilo na vaš poslovni rezultat u dosadašnjem tijeku 2017. godine?
Mnogi turisti, Nijemci, Austrijanci, Česi i drugi, koji dolaze iz nacija koje tradicionalno vole pivo i piju ga više od nas, rado dolaze na naše more. Stoga se ovogodišnja, izuzetno uspješna turistička sezona, odrazila i na naš prodajni rezultat i na rast prihoda na sva tri tržišta, što nam daje razlog da budemo zadovoljni.
Dogodine je i Svjetsko prvenstvo u nogometu. I za vas je jako važno da se Hrvatska nogometna reprezentacija plasirala na to natjecanje. Što možemo od Zagrebačke pivovare očekivati u 2018.?
Ožujsko pivo je već dugi niz godina prijatelj sporta, nogometa i hrvatske reprezentacije te svih njenih navijača. Iako nogometna prvenstva za nas predstavljaju vrlo važno priliku za povećanje prodaje, budući da sa svakom novom utakmicom, a posebice prolazom naših u 2. krug, broj onih koji prate igre naše reprezentacije raste, činjenica je da sve manje o nogometu i ovisimo.
Za nas su puno važnije vremenske prilike i dobra turistička sezona. Međutim, kao i na svakom prvenstvu, tako i za Rusiju planiramo cijeli niz marketinško-prodajnih aktivnosti. Naravno, možemo najaviti još jednu sjajnu nogometnu reklamu,
puno promotivnih aktivnosti, a neki detalji ipak moraju ostati iznenađenje za navijače i ljubitelje Žuje.
Ujedno, vrlo smo ponosni što sljedeće godine obilježavamo 20 godina sponzorstva nacionalne nogometne reprezentacije te se nadamo da će taj jubilej obilježiti uspješan nastup naše reprezentacije u Rusiji.
Zagrebačka pivovara je prije tri godine potpisala ugovor o prodaji i distribuciji Ožujskog piva na tržištu Republike Koreje. Kako napreduje ova suradnja te koliki udio u vašim godišnjim prihodima nosi izvoz? Koja su vam glavna izvozna tržišta?
Imamo sporadičan izvoz u nekoliko zemalja svijeta, no glavna tržišta na koja smo u potpunosti fokusirani su BiH i Slovenija. Tu radimo ozbiljan posao. U BiH smo, kad gledate sve naše brendove koje prodajemo i uvozimo iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske, lideri na tržištu. U Sloveniji smo posljednjih godina napravili odličan posao sa Staropramenom i tamo držimo 5-6 posto tržišnog udjela.
Prije nešto više od dvije godine pustili ste u rad distributivno komercijalni centar u Zaprešiću. Što ova investicija znači za Zagrebačku pivovaru te koliko je to unaprijedilo vaše poslovne procese?
Naš distributivno-komercijalni centar u Zaprešiću jedan je od najfunkcionalnijih centara u sklopu industrije robe široke potrošnje na hrvatskom tržištu. U funkcionalnom smislu, centralizirali smo cijelo područje logistike i distribucije Zagrebačke pivovare na jednom mjestu prema najsuvremenijim standardima, što je pridonijelo bržem i učinkovitijem poslovanju.
Gledate li blagonaklono na veliki rast popularnosti craft piva? Male, zanatske pivovare niču kao gljive poslije kiše, a i sami ste ljetos pokrenuli projekt mikropivovare. Kako ste se odlučili na taj potez?
Apsolutno gledam blagonaklono, što sam već više puta i komentirao, na čuđenje mnogih. Kategorija se tako dodatno popularizira i raste potrošnja piva. Druga stvar je što craft piva uzimaju dio tržišta od najvećih. Na nama je pak da na to odgovorimo i u tom smo smislu već i poduzeli konkretnije korake.
Točnije, kao što smo ranije i najavili, krajem godine otvaramo mikropivovaru u Ilici 222 koja će, uz različite stilove nepasteriziranog i nefiltriranog piva, proizvoditi i male šarže specijalnih piva, čime slijedimo važan globalni trend i uključujemo se u tržišnu utakmicu i u ovom segmentu. Siguran sam da ćemo uskoro s našim novim portfeljom biti ravnopravni takmac i u rastućem craft segmentu.
Po konzumaciji piva Češka je nedodirljiva, dok su Nijemci tradicionalno odmah iza njih. Međutim, zadnji podatci navode da se u Njemačkoj pije sve manje piva dok broj pivovara raste, zahvaljujući upravo trendu craft piva. Kolika je ukupna proizvodnja piva u Hrvatskoj te gdje se mi nalazimo na toj ljestvici konzumacije po glavi stanovnika?
Godišnja proizvodnja piva u Hrvatskoj kreće se oko 3,3 milijuna hektolitara. Na razini godine u našoj se zemlji popije oko 80 litara po glavi stanovnika, što nas svrstava među “pivske zemlje”, točnije na 8. mjesto po potrošnji u EU-u. Međutim, kad od te količine isključimo potrošnju stranih turista, koji svake godine posjete Hrvatsku, padamo na 20. mjesto, s oko 64 litre piva po glavi stanovnika.
U Njemačkoj imamo 1.408 registriranih proizvođača piva uz tendenciju rasta. Koliko registriranih proizvođača piva imamo u Hrvatskoj?
Na hrvatskom tržištu djeluju tri velike pivovare, koje su članice globalnih pivarskih industrija, a koje zajedno drže oko 90 posto udjela na tržištu. Zatim su tu tri pivovare srednje veličine i 50-ak zanatskih pivovara.
Koliki je udio Zagrebačke pivovare na tržištu piva u Hrvatskoj?
Uvjerljivi smo lider. Prošlu smo godinu završili s 46,2 posto udjela na tržištu (Nielsen, 2016.), što je gotovo dvostruko više od prvog sljedećeg konkurenta.
Sva ova živost na domaćoj pivskoj sceni ide na ruku (ili nepce) potrošačima koji dosad nisu imali toliki izbor. Kakav je to profil konzumenta piva u Hrvatskoj? Primjećujete li promjene u odnosu na vrijeme od prije pet ili deset godina?
Iako kupovna moć svakako ima veliki utjecaj, zahvaljujući puno većoj dostupnosti informacija putem interneta i društvenih mreža, potrošači su danas puno osvješteniji i znatno lakše dolaze u dodir sa svjetskim novostima, a time i informacijama o pivskim inovacijama. Dodatno, ljudi su danas generalno mobilniji, više putuju po svijetu nego nekad, češće dolaze u dodir s novim kulturama, njihovom hranom i pićima. Potrošači su, zbog svega navedenog, danas puno zahtjevniji. To je svakako jedan od glavnih razloga radi kojeg inovativnost igra tako važnu ulogu u pivskoj industriji.
U našem broju za studeni objavili smo analizu agencije Euromonitor International o alkoholnim pićima u kojoj analitičar Gordan Stanić prognozira kako će na hrvatskom tržištu u idućim godinama osobito rasti premium segment piva. Kako to komentirate? Raduje li vas to?
Naravno da nas raduje jer nakon šest godina izlazimo iz recesije, što je rezultiralo blagim porastom standarda i kupovne moći, a samim time i većim fokusom na premium segment.
Došli smo tako i do asortimana. Tradicionalno ste predstavili svoje Božićno pivo, ali ove godine gotovo da uopće nije bilo noviteta na što smo u zadnjim godinama od vas naviknuli. Dobro ste pokriveni u svim segmentima pa ste se odlučili na konsolidaciju portfelja?
Inovacije su u pivarskom biznisu jako važne, a s obzirom na našu lidersku poziciju na tržištu, imamo i svojevrsnu odgovornost da budemo inovativni. Zbog toga redovito osluškujemo želje i potrebe naših potrošača, a u kreiranju inovacija slijedimo globalne trendove.
Ove smo godine potrošače oduševili novim pivom s okusom. Ožujsko bazga doslovno je rasprodana i nadmašila je sva naša očekivanja. Osim toga, ove smo se godine fokusirali na kvalitetnu pripremu projekata koji će nam donijeti benefite u budućnosti, poput nove mikropivovare. Što se tiče Božićnog piva, njegovo 28. izdanje javnosti je predstavljeno u sklopu ovogodišnjeg Adventa. Etiketu je osmislio Stipan Tadić, jedan od najboljih predstavnika mlađe generacije hrvatskih slikara.
Nakon konditorske, lani se i u pivarskoj industriji pojavio trend smanjivanja volumena pakiranja pa su limenke pojedinih brendova piva od 0,5 L zamijenjene onima od 0,4 L. Koji je razlog ovoj promjeni te kakve su reakcije tržišta?
Uvijek nastojimo pronaći najprikladniju veličinu pakiranja za naše pivo, koje će najviše odgovarati našim potrošačima, a koja će nam također pružiti i konkurentsku prednost. Pakiranja premium brendova od 0,4 L mogu biti vrlo atraktivna jer pružaju zanimljivi odnos količine i cijene.
Zagrebačka pivovara i ove je godine dobila prestižni Certifikat poslodavac partner za iznimno kvalitetno postavljene procese upravljanja ljudskim resursima. Koliko djelatnika ima Zagrebačka pivovara te kako privlačite i zadržavate kvalitetne kadrove?
Izuzetno smo ponosni na ovo priznanje struke. Biti Top poslodavac u Hrvatskoj zaista je velika stvar, ali i obaveza.
Ono je potvrda dugogodišnjeg sustavnog rada i našeg nastojanja da kao kompanija nismo samo prvi izbor za potrošače i kupce već i prvi izbor za naše trenutne i buduće zaposlenike.
Uključimo li i našu distributivnu tvrtku kćer TIA d.o.o., Zagrebačka pivovara danas zapošljava ukupno 652 djelatnika.
Kadar razvijamo prvenstveno unutar kompanije te na otvorene pozicije primarno uzimamo u obzir interne kandidate, promovirajući naše najveće potencijale ili eksperte. To je jedan od razloga zbog kojih je fluktuacija zaposlenika kod nas iznimno niska.
Za vanjskim kandidatima najčešće posežemo kada su u pitanju pozicije u području koje nemamo dovoljno razvijeno unutar kompanije. S obzirom da smo dio multinacionalne grupacije, budućim zaposlenicima zaista puno možemo ponuditi i u smislu uvjeta rada, ali i u smislu mogućnosti za razvoj, ne samo lokalne, već i međunarodne karijere. Ja sam najbolji primjer za to. Prije 12 godina počeo sam raditi u Zagrebačkoj pivovari, a potom sam dobio priliku za osobni rast i razvoj na stranim tržištima unutar kompanije.
Iznimno ste aktivni i u društvenoj zajednici, od projekta kao što je “Pivovara moj susjed” pa sve do dugogodišnje kampanje “Razmisli” kojom potičete odgovornu konzumaciju alkohola. Recite nam nešto više o vašem društveno odgovornom poslovanju?
Zagrebačka pivovara slijedi jasno postavljenu strategiju poslovanja u skladu s načelima održivog razvoja. Kao vodeća pivovara na hrvatskom tržištu izuzetno puno sredstava, znanja i vremena svojih ljudi ulažemo u promociju odgovornog ponašanja, važnosti očuvanja okoliša i općenito u društvenu odgovornost.
Platformom “Pivovara moj susjed” sustavno unaprjeđujemo kvalitetu života ljudi u zajednici u kojoj djelujemo, dok smo se kroz “Razmisli”, prvu kampanju odgovornog konzumiranja u Hrvatskoj, koja će sljedeće godine obilježiti 10 godina od svog pokretanja, uspješno pozicionirali kao vodeći glas promocije odgovornog i umjerenog konzumiranja alkohola. U sklopu naših društveno odgovornih inicijativa uspješno surađujemo s nizom vladinih i nevladinih organizacija jer jedino zajedničkim, sustavnim djelovanjem možemo očekivati da ćemo napraviti korak naprijed i svijet oko nas učiniti malo boljim mjestom za život.
