Predvođeni energičnom i hrabrom Valentinom Hanžić 30-ak međimurskih poljoprivrednika okupilo se i zajedničkim snagama pokrenulo dućan Međimurski štacun koji nudi najbolje lokalne proizvode te svježe sezonsko voće i povrće po povoljnim cijenama.
Odrastajući u svijetu poduzetništva, na poljoprivrednom gospodarstvu na kojem se njena obitelj godinama bavila uzgojem i preradom jabuka i grožđa, Valentina Hažić već je u ranoj mladosti naslućivala čime će se u životu baviti. Pregovori roditelja s posrednicima koji su njihove proizvode plasirali na tržište uvjerili su je kako odmah nakon diplome na Agronomskom fakultetu mora barem pokušati učiniti nešto da lokalnim poljoprivrednicima pojednostavi i olakša život.
“Moj osobni inat i svojevrsna zakletva samoj sebi bila je da promijenim sustav otkupa poljoprivrednih proizvoda. Budući da promjene nisam mogla provesti na višim razinama, krenula sam od sebe i moje lokalne zajednice i tako je nastala Udruga ‘Najbolje ‘z Međimurja’ koja okuplja najkvalitetnije međimurske poljoprivrednike”, objašnjava Valentina, pokretačica koncepta kratkih opskrbnih lanaca u Hrvatskoj.
Zahvaljujući njenom trudu i višegodišnjem zalaganju Čakovec je dobio Međimurski štacun, dućan koji nudi isključivo svježe i sezonske proizvode tamošnjih proizvođača po povoljnim cijenama, čiji su vlasnici upravo proizvođači okupljeni u Udruzi. U početku je 2013. Udrugu činilo 20-ak poljoprivrednika, dok je do danas broj narastao na njih 30. Svi oni kao dobavljači Međimurskog štacuna posluju prema zahtjevnim zakonskim standardima i imaju sve potrebne certifikate jer je to bio jedan od glavnih kriterija ulaska u ovu malu, ali po svemu izuzetno značajnu i inovativnu međimursku zajednicu.
KRATKI OPSKRBNI LANCI
Tema kratkih opskrbnih lanaca, princip na kojem djeluje Udruga, Valentinu Hažić toliko je zaokupila da se istraživanjima o svim aspektima povezanim s takvim načinom poslovanja posvetila i u svom doktorskom radu. “Naš je cilj kao Udruge, a s njom posredno i dućana Međimurski štacun, jačanje lokalne ekonomije, zapošljavanje i održivost ekosustava. Kratki opskrbni lanci kao princip poslovanja u svojoj su suštini veoma kompleksni, a pojam ‘kratki’ nipošto ne podrazumijeva isključivo fizičku udaljenost. Snažan je naglasak na resocijalizaciji i mnogim kulturološkim aspektima određenog područja”, stručno i gorljivo objašnjava Valentina temu kojoj je posvetila mnoge godine svog obrazovanja, ali i poslovnog puta.
Uz to što su na policama Štacuna samo lokalne i svježe namirnice, principi kojima se vode u poslovanju podrazumijevaju poznatog proizvođača, sastav i sirovinu prerađevine, njezino porijeklo i kvalitetu te transparentnu tehnologiju proizvodnje i prerade. Cijeli je sustav poslovanja posložen kako bi bio na korist poljoprivrednika, ali i kupaca, a bez posrednika. “Proizvođači kod nas sami biraju prodajnu cijenu kao i uvjete poslovanja, a Štacun je projekt zajednice jer je ona ta koja ga treba”, naglašava Valentina.
Iako iz ove perspektive sve izgleda prilično idilično, kao i do mnogih drugih hvalevrijednih rezultata put nije bio posve lagan jer je Međimurski štacun ipak trebao pomiriti razne, ponekad i dijametralno suprotne, ideje i interese. Naša sugovornica sada se sa smiješkom prisjeća kako su se ponekad već donesene odluke mijenjale u zadnji čas. Zato je ona na sebe preuzela odgovornost da “lupi šakom o stol” i sama donese konačnu odluku. Tako je jednom presudila i o otvaranju dućanu o čijem imenu, kaže, nije previše dvojila.
“Naziv ‘štacun’ na ovim je prostorima od davnina predstavljao mjesto nabavke namirnica pa nam se ime Međimurski štacun nametnulo sasvim prirodno i logično”, naglašava Valentina podsjećajući kako, prema njenom iskustvu, poljoprivrednici nisu skloni donošenju takvih, uvjetno rečeno, radikalnih odluka pa je i to jedan od razloga slabog funkcioniranja njihovih domaćih udruženja općenito. “Shvatila sam da proizvođačima nije ni izbliza dovoljno reći da se moraju udružiti jer će to koristiti njihovom poslovanju, već je s njima na tom procesu potrebno sustavno raditi. Osobno sam se ponajviše bavila psihologijom poljoprivrednika, rješavanjem konflikata i pronalaženjem kreativnih rješenja problema na koje smo neminovno nailazili jer je ipak trebalo pomiriti više desetaka interesa.”
KAD SE RUKE SLOŽE…
No, sada je to sve iza njih. A rezultat ponekad iscrpljujućih pregovora i kucanja na brojna vrata više je nego impresivan. Međimurski štacun nastao je radom svih članova Udruge, a za njegovo je uređenje potrošeno bitno manje novca nego je to uobičajeno kod otvaranja dućana pri čemu su imali i pomoć Grada Čakovca. Svi zajedno prionuli su poslu – bojenju, izradi i postavljanju polica, čišćenju – što ih je dodatno zbližilo i osvijestilo u uvjerenju da je Štacun njihov dodatni prodajni kanal. Zajednički poslovni pothvat iznjedrio je i snažnu privatnu povezanost pa sada ne prođe dan a da članovi Udruge ne izmijene više od 100 poruka u Facebook grupi vezanih za posao, ali i svakodnevne obiteljske stvari. Druženja su također postala uobičajena i svaka se prilika koristi za obilazak uključenih poljoprivrednih gospodarstava, proslave i kušanje specijaliteta koje nude u dućanu.
Uz sezonsko voće i povrće tu su i vina, rakije, likeri, med, a povodom blagdana kreirani su posebni poklon paketi. “U svakodnevnom funkcioniranju dućana ključnu ulogu imaju kupci. Njih redovno pitamo za mišljenje i prilagođavamo im kvalitetu, asortiman i cijene proizvoda. Također ih i educiramo objašnjavajući što su sezonske namirnice i da lokalni proizvođači nemaju šljive u studenom”, prepričava svoje svakodnevne izazove Valentina. U asortimanu u kojem je sada 300-tinjak artikala pazi se da ne nude više istih proizvoda različitih proizvođača pa se tako na policama neće naći dva soka od aronije s različitih gospodarstava, već će jedan primjerice imati ekološki certifikat, dok će drugi biti bez njega kako si članovi Udruge ne bi međusobno stvarali konkurenciju. I sva druga eventualno prijeporna pitanja raspravljaju se zajednički i oko svih se nastoji postići konsenzus.
Na pitanje tko su im kupci odgovara kako se uglavnom radi o osviještenim ljudima koji cijene lokalno proizvedenu hranu, mladim obiteljima i visokoobrazovanim pojedincima, iako im dolazi i puno umirovljenika jer im je pojedino svježe voće i povrće cjenovno prihvatljivije nego na tržnici ili u trgovačkim lancima. U poslovanju im, kaže Valentina, osim Grada Čakovca pomaže i Međimurska županija pokrivanjem troškova najma prostora.
Za sada u Štacunu od utorka do petka od 9 do 17 sati te subotom od 8 do 13 sati radi jedna zaposlenica na puno radno vrijeme koja je i sama iz redova Udruge “Najbolje ‘z Međimurja”, a u planu je za sljedeću godinu i dodatno zapošljavanje kako bi dućan kupcima mogao ponuditi i dostavu. Valentini i njenim partnerima u ovom hrabrom pothvatu ideja i planova ne nedostaje, ali bi im dobro došao još koji sat u danu kako bi sve planirano stigli realizirati. “Imamo zadovoljne i kupce i dobavljače, što nam je najbitnije. Veseli me i što sam uspjela mobilizirati poljoprivrednike koji dosad nisu surađivali i povezati ih na tržištu te realizirati jednu ovakvu radikalnu inovaciju za hrvatske standarde. Dodani prostor za napredak vidim u širenju ovakvog modela suradnje poljoprivrednih proizvođača”, optimistično zaključuje Valentina Hažić.
