Glavni zaključci
• Srpski potrošači ne odustaju od svojih potrošačkih navika i sve se više okreću diskonterima koji su u četvrtom tromjesečju porasli za 45%
• Privatne robne marke (Private Label – PL) u Hrvatskoj porastao je 20% tijekom 2022., a FMCG 12%
• U Sloveniji su hipermarketi značajno porasli za 22%
• Udio privatnih robnih marki u Sloveniji iznosi 33% i u stalnom je porastu na ukupnoj godišnjoj razini

Dok se nadamo da ćemo pandemiju ostaviti iza nas, jasno se uočava nekoliko trendova ne samo u jadranskoj regiji, već i diljem Europe, a to se odnosi na Omni, privatne robne marke i diskonte.

Prema NielsenIQ-u (NIQ), potrošači u regiji reagirali su povećanom potrošnjom privatnih robnih marki i povećanom kupnjom u diskontnom kanalu, nastojeći dodatno prilagoditi svoje potrošačke navike pokušavajući jednako tako zadržati ukupnu količinsku potrošnju.

Iako kupci preispituju kako i gdje troše svoj budžet zbog inflatornih pritisaka, koji se, čini se, nastavljaju i u 2023. unatoč očekivanjima da će se rast inflacije stabilizirati, vidimo i neke razlike među samim jadranskim zemljama. Na primjer, Srbija održava pozitivan količinski rast, dok Hrvatska i Slovenija praktički bilježe stagnaciju količinskog rasta. Ipak, ukupno gledano na Jadranu stope rasta volumena znatno su više od onih u ostatku Europe koje su pretežno negativne.

Slovenija se trenutno može pohvaliti najvećim udjelom privatnih robnih marki na FMCG tržištu u istočnoj Europi (33%), dok u jadranskoj regiji privatne robne marke rastu mnogo brže od brendova.

“Potrošači u našoj regiji uvelike su se orijentirali na očuvanje svoje potrošnje na hranu i ostale potrepštine za kućanstvo, pri čemu su privatne robne marke i diskonteri u središtu njihovog rješenja za kućne proračune pod inflatornim pritiskom. PL i diskonti sada privlače šire segmente profila kupaca koji uključuju populaciju s većom kupovnom moći”, napominje Miroslav Tasić, voditelj tržišta NIQ Adriatics.

Tržište Srbije
Sve u svemu, Srbija je zabilježila količinski rast kako u četvrtom tromjesečju, tako i tijekom cijele 2022. U usporedbi s ostalim tržištima u jadranskoj regiji, čini se da stanovništvo djeluje nešto optimističnije i da se ne odriče tako lako svojih potrošačkih navika, posebice na hranu. Samo u četvrtom tromjesečju ukupna prodaja robe široke potrošnje porasla je za 23,5% vrijednosno i 1,6% količinski. Promatramo li odvojeno kategorije prehrane i neprehrane, obje bilježe porast vrijednosne prodaje, no prehrambene kategorije hrane rasle su višom stopom.

Prehrambene kategorije s najvećom vrijednošću u prodaji tijekom četvrtog tromjesečja bile su pivo, gotovi mesni proizvodi, gazirana bezalkoholna pića, mljevena kava i keksi. Ove su kategorije bile vodeće i tijekom 2022. godine. Od navedenih kategorija, najveći skok cijena od 36% zabilježen je kod keksa, pri čemu sve kategorije bilježe količinski rast. Promatrano po svim prehrambenim kategorijama u Srbiji, najveći skok cijena u četvrtom kvartalu zabilježen je kod svježeg mlijeka s 59% i konzervansa za hranu s 53% (toliko su rasli i na razini cijele 2022.), a slijede margarin i prašak za pecivo s više od 30%.

Unutar neprehrambenih kategorija u 2022. godini kao vrijednosno najprodavaniji izdvajaju se toaletni papir, deterdženti za rublje, dječje pelene, omekšivači i mirisi. Toaletni papir i mirisi zadržali su rast volumena. Zanimljivo je da su dezodoransi u četvrtom kvartalu količinski porasli više od 10%, dok su preostale tri vodeće neprehrambene kategorije zabilježile kvantitativni pad. Najveći rast cijena u cijelom segmentu neprehrane imale su kategorije sredstava za poliranje sa 63%, sredstva za deratizaciju s 52% i sredstva za uklanjanje prašine s 48%. Sredstva za uklanjanje prašine su kategorija koja je u 2022. godini zabilježila rast cijena od 76%. Toaletni papir bilježi skok cijene preko 30%.

Hipermarketi u Srbiji u prošlom su kvartalu zabilježili pad od -0,3% i -5,6% na godišnjoj razini, što proizlazi iz činjenice da ih je brojčano manje, a bilježimo trend smanjenja prodajnih površina ove vrste kanala, što je dovelo da se neki od njih prebace u druge vrste kanala. Sve ostale vrste kanala bilježe rast vrijednosti, osim hipermarketa. Najveći rast vrijednosne prodaje bilježi diskontni kanal koji je u četvrtom tromjesečju vrijednosno porastao za 45 posto u odnosu na godinu prije, a slijede ga kiosci s rastom od 39 posto.

Top 10 proizvođača raste po višoj stopi od cijele FMCG industrije, 23% u četvrtom kvartalu, dok se s druge strane istaknuo Private Label s rastom od preko 35%. Udio PL-a u Srbiji iznosi 12% i porastao je za 1,2 postotna boda u odnosu na godinu ranije, što pokazuje usmjerenost potrošača prema diskontnom kanalu, ali i opće zadovoljstvo kvalitetom privatnih brendova u maloprodaji.

Tržište Hrvatske
Nominalni rast FMCG industrije u Hrvatskoj u četvrtom tromjesečju iznosio je 17,7%, a ukupno u 2022. godini 12%. Količinska prodaja zadržala se na gotovo istoj razini bilježeći blagi porast od 0,1% u četvrtom tromjesečju i blagi pad od 0,1% za cijelu godinu. I prehrambene i neprehrambene kategorije bilježe povećanje vrijednosne prodaje, pri čemu kategorije hrane znatno više rastu.

Sljedeće kategorije hrane zabilježile su najveću vrijednost prodaje u Hrvatskoj tijekom četvrtog tromjesečja 2022.: ohlađeno sirovo meso, gotovi mesni proizvodi, pivo, sir i mlijeko. Ove kategorije bile su vodeće tijekom cijele 2022. godine, s tom razlikom što je pivo bilo na drugom mjestu. Od navedenih kategorija najveći skok cijena u četvrtom tromjesečju imao je sir za 30%, a pivo je zabilježilo količinski rast od čak 9%. Promatrajući sve prehrambene kategorije u Hrvatskoj, najveći skok cijena zabilježila su jaja s 45%, hrenovke s 33% i mliječni namazi sa stopom rasta od 30% u četvrtom kvartalu, a na razini cijele 2022. to su bili šećer s rastom od 32%, jestiva ulja s 30% i mlijeko s 27%.

Unutar neprehrambenih kategorija u četvrtom tromjesečju kao vrijednosno najprodavaniji izdvajaju se toaletni papir, deterdženti za rublje, dezodoransi, gelovi za tuširanje i kuhinjske krpe. Dok su toaletni papir, dezodoransi i gelovi za tuširanje zadržali svoj kvantitativni rast, zanimljivo je da je kategorija gelova za tuširanje porasla preko 9% u četvrtom tromjesečju. Najveći rast cijena u cijelom segmentu neprehrane zabilježen je u kategorijama proizvoda za njegu kože oko očiju od 50% te omekšivača vode za pranje rublja i toaletnog papira od 20%. Sredstva za uklanjanje prašine su kategorija koja bilježi najveći rast cijena od 60% na godišnjoj razini.

Svi kanali bilježe rast vrijednosti. Najveći rast od 21% na tromjesečnoj razini i 16% na godišnjoj razini bilježe supermarketi, dok najmanju stopu rasta ostvaruju male trgovine mješovitom robom.

Prvih 10 proizvođača raste u smislu vrijednosti po nešto nižoj stopi od cjelokupne FMCG industrije u četvrtom kvartalu, ali privatne robne marke se ističu s rastom od preko 20%. Udio privatnih robnih marki u Hrvatskoj iznosi 21% i porastao je za 1,1% na godišnjoj razini.

Tržište Slovenije
Slovenija ima najmanji nominalni rast FMCG industrije u usporedbi s druge dvije navedene zemlje jadranske regije. Nominalni rast u četvrtom tromjesečju bio je 15%, a ukupno u 2022. godini 9%. Količinska prodaja zadržala je gotovo nepromijenjen trend, uz blagi pad od 0,4% tijekom kalendarske godine.

Sljedeće prehrambene kategorije zabilježile su najveću vrijednosnu prodaju u Sloveniji tijekom četvrtog tromjesečja: mesni proizvodi u hladnjaku, čokoladni proizvodi, pivo, sirevi i sirovo meso u hladnjaku. Tijekom 2022. godine pivo je zauzelo prvo mjesto među najprodavanijim kategorijama, a sir je imao najveći skok cijene u četvrtom kvartalu od 24%. Promatrajući sve prehrambene kategorije u Sloveniji, najveći skok cijena zabilježio je šećer s čak 49%, slijede jestiva ulja i mlijeko s 34% odnosno 33% u četvrtom tromjesečju, a u 2022. prednjačila je kategorija jestivih ulja s povećanjem od 27 posto.

Unutar neprehrambenih kategorija u četvrtom tromjesečju vrijednosno su se najviše prodavali papirnati proizvodi, deterdženti za rublje, sredstva za pranje posuđa, sredstva za njegu lica i dezodoransi. Dok su proizvodi od papira, njega lica i dezodoransi zadržali količinski rast, zanimljivo je da su proizvodi za njegu lica i dezodoransi u četvrtom tromjesečju količinski porasli za 9% unatoč visokom rastu cijena. U cijelom drugom segmentu najveći rast cijena zabilježila je kategorija insekticida s 49%, a slijedi toaletni papir s 31% na tromjesečnoj razini.

Svi kanali bilježe rast vrijednosti u Sloveniji. Najviše se ističu hipermarketi i drogerije sa stopom rasta vrijednosti od 22% na razini kvartala, dok najmanju stopu rasta imaju velike, male i srednje trgovine mješovitom robom. Udio privatnih robnih marki u Sloveniji je 33% i u stalnom je porastu sa stopom rasta od 22%!

Sve u svemu, ako jednostavno pogledamo brojke, mogli bismo vidjeti pozitivan rast ili nagli porast potrošačkih izdataka. “Glavni faktor koji tome pridonosi je nastavak rata u Ukrajini i priljev izbjeglica koji ulaze u jadransku regiju”, pojašnjava Tasić. Nadalje, pandemija je stvorila nove potrošačke navike koje će ostati: “Veća potrošnja za kućanstvo, povećana priprema i konzumacija hrane kod kuće, rad od kuće i u konačnici provođenje više vremena uz konzumaciju proizvoda kod kuće, ali i kupnju od kuće. Nema novog segmenta Omni shoppera, to su isti profili shoppera koji ne samo da traže informacije od kuće nego i kupuju od kuće, a toga ćemo vrlo brzo vidjeti i u našoj regiji”, zaključuje Tasić.

O NIQ-u
NIQ, vodeća svjetska tvrtka za informiranje potrošača, otkriva nove putove rasta za trgovce na malo i proizvođače robe široke potrošnje. S operacijama u više od 100 zemalja, NIQ pruža najpotpunije i najjasnije razumijevanje kupovnog ponašanja potrošača putem napredne platforme poslovne inteligencije s integriranom prediktivnom analitikom. NIQ pruža Full View.
NIQ je osnovan 1923. godine te je u vlasničkom portfelju Advent Internationala. Za više informacija posjetite www.NIQ.com.