Nacionalna studija o nefinacijskom izvješćivanju za 2019. i 2020. godinu, koja je obuhvatila oko 96 tvrtki, pokazala je među ostalim evidentan napredak poduzeća u uključivanju ciljeva održivog razvoja u izvješća.

Naime, usporedba rezultata prošle studije koja je analizirala nefinancijska izvješća poduzeća za 2017. i 2018. te analiza nefinacijskih izvješća 2019. i 2020. pokazala je da se 46 posto tvrtki izjasnilo kako im je poslovanje povezano s ciljevima održivog razvoja, u usporedbi s 18 posto koliko ih se izjasnilo prije dvije godine.

Studija je pokazala i da je broj obveznika nefinancijskog izvješćivanja u razdoblju od 2017. do 2020. rastao – 2017. ih je bilo 67, godinu kasnije 69, 2019. ih je bilo 71, a 2020. njih 76.

Broj dobrovoljno objavljenih nefinancijskih izvješća porastao je za 23 posto – u 2017. i 2018. godini 13 poduzeća dobrovoljno je prihvatilo obvezu nefinancijskog izvješćivanja, a u periodu 2019. i 2020. godine 16 poduzeća dobrovoljno izvještava o utjecaju na društvo i okoliš.

I u 2019./2020. se nastavlja trend transparentne objave opisa politika i postupaka analize nefinancijskih tema, rezultata politika koji se provode i nefinancijskih pokazatelja vezanih za te nefinancijske teme.

Značajan porast u 2019./2020., kako je rečeno, zabilježen je u objavi opisa poslovnog modela gdje 67 posto analiziranih izvješća transparentno opisuje poslovni ESG model, za razliku od samo 33 posto izvješća iz 2017./2018. godine.

Manji dio poduzetnika, njih 34 posto, čiji su izvještaji analizirani su prepoznali i analizirali izloženost osnovnim okolišnim, društvenim i upravljačkim rizicima koji na njihovo poslovanje mogu imati negativne utjecaje.

Rezultati izvješća su pokazali da je 42 posto poduzetnika opisalo proces definiranja materijalnih tema u cilju definiranja sadržaja nefinancijskog izvješća.

Njih 47 posto navodi i opisuje vrstu dijaloga koje provode s ključnim dionicima tijekom poslovanja, dok ih 38 posto opisuje provedeni proces dijaloga u postupku procjene materijalnosti i definiranja sadržaja nefinancijskog izvješća.

Očekuje se da će poduzetnici sve veći naglasak stavljati na postavljanje okolišnih, društvenih i upravljačkih ciljeva te definiranje materijalnih tema za potrebe definiranja sadržaja nefinancijskog izvješća.

Kao područja za napredak izdvojena su minimiziranje rizika, prilagođena komunikacija s dionicima, edukacija, nadzor procesa, poboljšanje ‘osjetljivih’ procesa i poticanje transparentnosti u djelovanju.

Nefinancijsko izvješćivanje je od 1. siječnja 2017. prema Zakonu o računovodstvu postalo zakonska obveza određenim poslovnim entitetima.

Prema zakonskim odredbama, obveznici sastavljanja nefinancijskog izvješća su subjekti od javnog interesa koji su ujedno i veliki poduzetnici i imaju više od 500 zaposlenika.

Prema novoj EU direktivi, koja je u raspravi, biti će povećan krug obveznika izvješćivanja. Tako će izvješće o održivosti izrađivati svi veliki poduzetnici neovisno o tome jesu li im vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište.

Kreditne institucije i društva za osiguranje izrađivat će izvješće o održivosti neovisno o veličini.

U izvješćivanje će biti uključeni mali i srednji poduzetnici čiji vrijednosni papiri su uvršteni na uređeno tržište, dok su mikro poduzetnici isključeni od obveze izrade izvješća.

Društva kćer i dalje su izuzeta od obveze izrade izvješća.

Novina je i ta da je proširen sadržaj izvješća pa je tako primjerice predloženo uvođenje novih informacija od poduzetnika o njihovoj strategiji, ciljevima, ulozi odbora i uprave itd. (Hina)

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!