Istraživanja su pokazala da mladi potrošači jako puno koriste pametne tehnologije, ali nisu svjesni svih opasnosti koje se mogu desiti niti su baš upoznati sa svojim pravima, a još manje kome se mogu obratiti za zaštitu svojih prava. Sve to nameće potrebu bolje informiranosti i edukacije potrošača.

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača provodila je tijekom ove godine dva projekta kojima je financijsku podršku dalo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Nazivi projekta su “Kako s pametnim uređajima i što o istima morate znati” i “#znano #neznano o pravima potrošača u eri #digitalne platformizacije”. Partneri na projektima bili su Visoka škola za informatičke tehnologije u Zagrebu i Ekonomski fakultet u Zagrebu. Cilj ovih projekata bio je ukazati mladim potrošačima na sve izazove i opasnosti korištenja pametnih tehnologija i poučiti ih digitalnim pravima. Svjedoci smo da su pametni uređaji postali nezaobilazni u našem svakidašnjem životu pa se osim za komuniciranje sve više koriste za kupovinu, bankarenje, zabavu, putovanja, igre, učenje, usluge e-građani, e-zdravlje i sl. Na početku ovih projekata provedena je anketa na uzorku od 2.274 studenata i učenika srednjih škola koji su odgovorili na 32 pitanja.

Svrha anketnog istraživanja bila je identificirati učestalost i intenzitet korištenja pametnih tehnologija među mladim korisnicima, poznavanje njihovih potrošačkih prava prilikom e-kupovine i korištenja transportnih usluga u okvirima ekonomije dijeljenja.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Pokazalo se da ovi mladi potrošači svakodnevno koriste više raznih uređaja pametne tehnologije. Dominantan broj ispitanika koristi mobitel i računalo, dok tablet koristi gotovo polovina ispitanika. Pored spomenutih uređaja, ispitanici kao preostale IT uređaje koje učestalo koriste navode pametni televizor, pametni sat, dron i igraće konzole.

Gotovo svi ispitanici koriste internet svakodnevno. Svrha njihova korištenja interneta višestruka je, pri čemu dominira pregledavanje društvenih mreža i zabavnih sadržaja, poput glazbe i filmova, te informiranje. Slijede ih preuzimanje sadržaja radi učenja te kupovina. Od preostalih razloga, ispitanici navode igranje igrica, komunikaciju, sudjelovanje u forumima i obavljanje posla.
Gotovo svi ispitanici koriste YouTube i to na dnevnoj bazi i po nekoliko sati, a kao najčešće razloge navode slušanje glazbe i pregledavanje videa, edukaciju, praćenje tzv. Youtubera i pregledavanje sportskog i zabavnog sadržaja.

Svega 60 od ukupnog broja ispitanika nema otvoren profil na društvenim mrežama. Od preostale većine, više od polovice ispitanika broji između 101 i 500 prijatelja odnosno pratitelja, dok ih tek nekolicina ima više od 1.501 prijatelja odnosno pratitelja. Većina ispitanika kupuje putem interneta i čini to povremeno ili na mjesečnoj bazi, a tek manji broj ispitanika kupuje svaki dan ili na tjednoj bazi. Preferirani način plaćanja ispitanika u internet trgovini je bankovna kartica i plaćanje pouzećem. Daleko manje zastupljeno je autorizirano plaćanje putem bankovnog računa, dok tek nekolicina ispitanika koristi digitalni novac. Većina ispitanika internet kupovinu obavlja putem webshopova i trgovačkih platformi poput Amazona, eBaya, AliExpressa itd. Kupovina putem mobilnih aplikacija i društvenih mreža nešto je slabije zastupljena, dok kupovinu putem e-maila primjenjuje tek neznatan broj ispitanika.

SIGURNOST NA INTERNETU I PRAVA POTROŠAČA
Osnovni problem jest što većina ispitanika ne zna na koji način trgovci u internet trgovini jamče da je web stranica sigurna za kupovinu. Od svih ispitanika koji kupuju putem interneta, njih samo 372 smatra da zna prepoznati sigurnu web stranicu. Velika većina ispitanika nije upoznata ni s činjenicom da postoje određene posljedice za kupnju krivotvorenih proizvoda. Većina ispitanika nikad ne mijenja lozinke na web stranicama koje koriste ili ih mijenjaju tek povremeno, iako je većina ispitanika (90%) upoznata sa cyber kriminalom i mogućim posljedicama, poput financijskih prijevara i krađe osobnih podataka.

Velika vjera u sigurnost internet kupovine opravdana je saznanjem da se 88% ispitanika nikad nije susrelo s pokušajem prijevare. Oni ispitanici koji su imali manje sreće, kao primjere prijevara navode financijsku prijevaru, odnosno neisporuku naručene i plaćene robe, kupovanje u lažnim webshopovima, naplaćivanje neautorizirane kupovine, kupovinu neispravne robe, kupovinu robe za koju je naknadno utvrđeno da je ukradena, te pokušaj krađe osobnih podataka i hakiranja profila na društvenim mrežama. Manje od pola ispitanika koji kupuju putem interneta zna da ima pravo na otkazivanje ugovora i povrat proizvoda u roku od 14 dana. Čak 78% ispitanika koji kupuju putem interneta ne zna kome se treba obratiti u slučaju povrede prava potrošača. Najmanje važnosti i pažnje ispitanici pridaju zaštiti osobnih podataka. Rezultati pokazuju da ispitanici nisu zabrinuti glede cyber kriminala i moguće krađe osobnih podataka.

EKONOMIJA DIJELJENJA
Gotovo 70% ispitanika koristilo je usluge Ubera i/ili Bolta u prijevozu, bilo da su aplikaciju koristili samostalno ili su se vozili Uberom ili Boltom s drugima. Najveći broj ispitanika koristi Uber ili Bolt tek nekoliko puta godišnje, gotovo trećina ispitanika koristi ih jednom ili dva puta mjesečno, približno podjednak broj ispitanika koristi ih samo vikendom i nekoliko puta tjedno. Tek neznatan broj ispitanika koristi Uber ili Bolt svakodnevno. Visok udio od 87% ispitanika nikada nije imao problema prilikom korištenja usluga Ubera ili Bolta.

EPC, PREDAVANJA I BROŠURE
Većina ispitanika se izjasnila da ne zna što je Europski potrošački centar (EPC), dio ispitanika ponudilo je djelomično ili potpuno točan opis djelatnosti Europskog potrošačkog centra, dok je 17 ispitanika pogrešno navelo da je riječ o centru koji prati potrošnju stanovništva u Europi. Većina ispitanika točno je odgovorila da se EPC nalazi u Zagrebu.

Nakon provedene ankete i obrade rezultata održana su predavanja u nekim srednjim školama, na Ekonomskom fakultetu i na Visokoj školi za informatičke tehnologije. Zbog korona pandemije i epidemioloških razloga većina predavanja održana je virtualno pa se nije moglo u neposrednoj komunikaciji više razgovarati o ovim problemima. Predavanja na Visokoj školi za informatičke tehnologije održana su uživo, snimljena su i bit će stavljena na YouTube kanal.

Projekti su završili tiskanjem brošura u kojima su prikazani rezultati anketa i sadržaj prezentacija, a sve će biti stavljeno i na web stranicu Hrvatske udruge za zaštitu potrošača kako bi bilo dostupno svim potrošačima.

HRVATSKA NA ZADNJEM MJESTU EU-A
Potrošači bi morali znati odakle i od koga kupuju i trebali bi jasno razumjeti svoja prava. Ocjene i recenzije potrošača trebale bi biti istinite i transparentne. Na tim pitanjima će EU više raditi u zaštiti potrošačkih prava. Naša su istraživanja pokazala da mladi potrošači jako puno koriste pametne tehnologije, ali nisu svjesni svih opasnosti koje se mogu desiti niti su baš upoznati sa svojim pravima, a još manje kome se mogu obratiti za zaštitu svojih prava.

Prema podacima Consumers Internationala, međunarodne udruge potrošača, čiji je član i Hrvatska udruga za zaštitu potrošača, u Sjedinjenim Američkim Državama se svakog dana ukrade 25.000 identiteta, a prema podacima našeg Ministarstva unutarnjih poslova svaki 13 korisnik interneta u RH doživio je pokušaj prijevare ili prijevaru. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da je 70% lijekova ili dodataka prehrani (razni vitamini i minerali) krivotvoreno. Prema tome, sigurnost na internetu jako je bitna i svaki korisnik interneta trebao bi znati kako provjeriti sigurnost i kako se zaštititi.

Svi pametni uređaji su dio šireg povezanog sustava i mreža. To omogućuje hakerima pristup svim podacima kroz uređaje potrošača i zbog toga osobne informacije i sigurnost potrošača na internetu postaju riskantni. Važno je znati da sve što se upiše i objavi na internetu ostaje zauvijek negdje zapisano. Hrvatski potrošači već četiri godine zauzimaju posljednje mjesto u EU-u po informiranosti i educiranosti o svojim pravima. Stoga bi se informatička pismenost i kultura trebali učiti od malih nogu. O svim pravima potrošača više se može saznati na posebnom portalu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja “Sve za potrošače” – www.szp.hr.