Proizvođači hrane moraju se udruživati zbog ulaska u EU

Ulazak Hrvatske u EU predstavlja veliki izazov za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje će biti suočena s velikom konkurencijom, a jedan od načina kako se tome oduprijeti je povezivanje i udruživanje proizvođača u zadruge ili klastere, rečeno je na okruglom stolu “Tržište hrane nakon ulaska Hrvatske u EU”, održanom u organizaciji Zbora agrarnih novinara Hrvatskog novinarskog društva (HND).

Zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol istaknula je kako proizvođači moraju postati svjesni da se moraju udruživati, jer samo tako mogu smanjiti troškove i biti konkurentniji.

Direktor Croatiastočara Branko Bobetić kazao je kako je ulazak u EU veliki izazov za kompletnu prehrambenu industriju, s jedne strane pruža se mogućnost otvaranjem velikog tržišta, a s druge strane pretrpjet ćemo gubitke u plasmanu u zemljama CEFTA-e.

Važno je pritom raditi na održanju proizvodnje i jačanju konkurentnosti i poduzetnici stoga moraju racionalizirati troškove, povećati proizvodnost, pripremiti se za korištenje EU fondova, nastaviti s investicijskim ciklusima, biti inovativni i kreativni kako u asortimanu, tako i u tehnološkim procesima, istaknuo je Bobetić.

Ukazao je i na problem PDV-a, koji je u Hrvatskoj viši u odnosu na prosjek EU-a, zbog čega je potrošačka košarica kod nas skuplja, povećava se prekogranična potrošnja koja će biti još veća kad uđemo u EU, a raste i sivo tržište.

Hrvatska prehrambena industrija ubrzano se priprema za ulazak Hrvatske u EU jer će uvjeti na tržištu biti pooštreni zbog velike konkurencije i naši proizvođači su u velikim pripremama, kazala je savjetnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić.

Ističe kako se ne slaže s tvrdnjama da se ulaskom u EU gubi tržište CEFTA-e jer su naši proizvođači tamo prisutni, snaga brendova je jaka, tvrtke su uložile napore na tom tržištu, a i Europska komisija još vodi pregovore s članicama oko uvjeta poslovanja nakon ulaska Hrvatske u EU.

Frane Ivković iz Hrvatske voćarske zajednice kazao je kako se hrvatski voćari ne boje konkurencije, no problem su male površine pod voćnjacima.

Problem je što Hrvatska nema strategije razvoja voćarstva, niti jedna vlada do sada to nije napravila, kazao je Ivković napominjući kako Hrvatskoj treba 45 tisuća hektara novih voćnjaka i tada bi mogla proizvoditi voća u vrijednosti od milijarde eura i izvoziti u vrijednosti 250 do 300 milijuna eura.

Direktorica Žitozajednice Nada Barišić rekla je kako su predstavnici pekarske industrije već ušli na tržište EU, otvaraju pekare u Sloveniji i Mađarskoj, i što se pekarske industrije tiče ona spremno dočekuje konkurenciju.

Što se pak tiče tržišta žitarica napominje kako je pšenicom zasijano na 20 posto više površina nego lani i očekuje se urod od nekih milijun tona pšenice, što znači da će biti problema s cijenom zbog viškova na domaćem tržištu, ali i u okruženju. I Barišić je istaknula problem PDV-a koji opterećuje pekare. (H)

Prethodni članakEva sardine s češnjakom i peršinom
Sljedeći članakOčekivanja njemačkih potrošača stabilna na pragu travnja