Rezultati novog vala istraživanja GfK Barometar pokazali su porast optimizma među hrvatskim građanima u pogledu svojih financija i razvoja gospodarstva u zemlji, priopćeno je iz GfK centra za istraživanje tržišta.
U lipnju ove godine mjerenje potrošačke klime među hrvatskim građanima po prvi puta je pokazalo lagani rast optimizma.
Razlog tome, ocjenjuje GfK, vjerojatno leži u ulasku Hrvatske u Europsku uniju i polaganja nade u ovu instituciju. No taj optimizam nije se pokazao tek kao trenutno raspoloženje građana budući da i najnoviji rezultati iz rujna pokazuju isti smjer kretanja.
U odnosu na prosinac prošle godine povećao se broj građana čije je financijsko stanje jednako onom od prije godinu dana. Polovica hrvatskih građana ima nepromijenjenu financijsku situaciju, dok je takvih prije deset mjeseci bilo 36%.
Istovremeno se smanjio broj onih kojima se financijsko stanje pogoršalo: s 58% prije deset mjeseci na 42%. Na osnovu dobivenih rezultata možemo se nadati naznakama stabilizacije u zemlji, te da je dotaknuto dno uvjetovano posljedicama krize iza nas, zaključuju u GfK-u.
U odnosu na prethodno mjereno razdoblje, smanjuje se broj građana koji očekuju pogoršanje svoje financijske situacije u narednoj godini (prosinac 2012. – 42%; rujan 2013. – 29%), dok je veći broj onih koji očekuju da će im financijska situacija u narednoj godini biti jednaka sadašnjoj.
Najveći broj građana u Hrvatskoj i dalje očekuje rast cijena u narednih 12 mjeseci (njih 85%). Međutim, ipak se povećava broj onih koji smatraju da će cijene ostati iste ili će rasti sporije nego do sada.
S obzirom da je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj dosegla svoj maksimum u odnosu na prethodne godine te u prvih osam mjeseci prosječno iznosi 20,2%, vjerojatno se i hrvatski građani nadaju i vjeruju da bi to trebale biti najviše zabilježene brojke. Zaključak proizlazi iz rezultata koji govore da se povećava broj onih koji smatraju da će nezaposlenost u narednoj godini biti jednaka sadašnjoj (prosinac 2012. – 16%; rujan 2013. – 29%), dok se smanjuje broj onih koji očekuju povećanje nezaposlenosti (prosinac 2012. – 78%; rujan 2013. – 65%).
U odnosu na prosinac, veći je broj građana koji će na trajna dobra u narednoj godini trošiti kao i do sada (njih 50%), dok se smanjio broj onih koji planiraju trošiti manje nego do sada i to s 50% u lanjskom prosincu na 37% u rujnu ove godine.
Iako se povećava optimizam među hrvatskim građanima u pogledu njihovih financija u narednih godinu dana, ipak još uvijek najveći dio hrvatskih građana jedva spaja kraj s krajem (njih 48%), što je povećanje od 2 postotna boda u odnosu na prosinac. Nepromijenjena je situacija i u pogledu mogućnosti štednje (rujan 2013 – 27%; prosinac 2012. – 24%), te u potrebi za zaduživanjem – 12%.
Oko polovice građana prognozira lošije gospodarsko stanje u Hrvatskoj u narednih godinu dana. Takvih je prije deset mjeseci bilo 69%. Povećao se pak broj onih koji predviđaju istu gospodarsku situaciju u narednih godinu dana (prosinac 2012. – 23%; rujan 2013. – 37%), dok svaki deseti građanin Hrvatske očekuje poboljšanje.
