Agencija za marketinško savjetovanje i istraživanje VALICON d.o.o. tijekom veljače provela je istraživanje stavova građana RH o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

U kontekstu aktualnih rasprava i debata o potrebi, mogućnostima i poželjnosti uvođenja eura, strategijama za njegovo uvođenje, potencijalnim koristima i rizicima uvođenja eura kao službene valute, proveli smo kratko anketno istraživanje o ovoj aktualnoj tematici.

Anketirani su punoljetni građani RH s ciljem saznavanja njihovih stavova o uvođenju eura kao službene valute, te njihove percepcije posljedica uvođenja eura, a s ciljem detektiranja dominantnih stavova te uočavanja nekih osnovnih socio-demografskih karakteristika pristalica i oponenata implementacije eura.

Metoda istraživanja: telefonsko anketiranje (CATI metoda)
Uzorak: građani Republike Hrvatske 18 – 75 godina
Veličina uzorka: n=537
Reprezentativnost uzorka: podaci iz uzorka ponderirani su po spolnoj i dobnoj strukturi, obrazovnom statusu te regionalnoj pripadnosti ispitanih, kako bi se udjeli ispitivanog uzorka ujednačili s populacijskim parametrima
Razdoblje istraživanja: 08.02.-18.02.2018.

Stavovi prema uvođenju eura kao slubžene valute u RH

Najveći broj ispitanih građana, njih 56%, smatra kako Vlada Republike Hrvatske treba  uvesti euro kao službeno sredstvo plaćanja. S druge strane, njih 35% se protivi uvođenju  eura, dok 9% ispitanih nije moglo procijeniti treba li se u Hrvatsku uvesti euro kao  službeno sredstvo plaćanja. Od ispitanih koji podržavaju uvođenje eura, približnotrećina ih smatra kako je euro potrebno uvesti što prije, a najkasnije do 2020. godine, dok nešto  više od 2/3 smatra kako se ne treba žuriti s uvođenjem eura, iako bi ga trebali uvesti  najkasnije do 2025. godine.

Socio-demografske razlike u stavovima prema uvođenju eura u RH

  • Iako među spolnim skupinama nije utvrđena razlika u općoj sklonosti uvođenja eura u  RH, muškarcisu skloniji toj ideji i čine većinu (68%) onih koji sezalažu za što skorije uvođenje eura, dok su žene sklonije smatrati kako ne trebamo žuriti s uvođenjem eura i čine blagu većinu (57%) međuzagovornicima ovog pristupa.
  • Razlike s obzirom na dob na prvi pogled su neočekivane –naime, među mlađim ispitanicima nalazimo manje onih koji se zalažu za uvođenje eura, nego u starijim dobnim skupinama. Tako je u dobnoj skupini od 18 do 29 godina taj omjer pola-pola, a slično je i u dobnoj skupini od 30 do 44 godine, dok se postotak onih koji su za uvođenje eura u  starijim dobnim skupinama penje i na 70%.
  • Ipak, kad je riječ o dobi, treba imati na umu da postoje značajne razlike u stavovima prema uvođenju eura unutar same skupine mladih od 18 do 29 godina, pri čemu su uvođenju eura skloniji oni koji su još u fazi školovanja, dakle učenici i studenti, dok su oni koji su zaposleni ili još traže posao u manjoj mjeri skloni uvođenju eura.
  • Zapravo, najpozitivniji stav prema uvođenju eura imaju oni koji su izvan tržišta radne snage, pa tako pored studenata i učenika, to su i umirovljenici, dok su uvođenju eura najmanje skloni oni koji su na tržištu rada –zaposleni i nezaposleni. Na stav prema uvođenju eura važan utjecaj imaju i prihodi, pa su tako osobe s višim prihodima sklonije uvođenju eura od onih s nižim prihodima ili onih koji su bez osobnih prihoda.
  • Iako među ispitanicima nije utvrđena značajna razlika u općoj sklonosti prema uvođenju eura kao valute u RH s obzirom na to iz koje su regije, primjetne su ipak određene razlike s obzirom na dinamiku uvođenja -tako su stanovnici Dalmacije te Istre i Primorja sa zaleđem, u većoj mjeri skloni ideji što skorijeg uvođenje eura, dok građani iz ostalih regija RH iako jesu za njegovo uvođenje, smatraju kako ne trebamo žuriti s tim, tj. da bi 2025. bila očekivani rok.

Utjecaj uvođenja eura na gospodarstvo te standard građana RH

  • Očekivanja građana RH su da će uvođenje eura imati pozitivniji utjecaj na gospodarstvo nego na životni standard. Naime, njih 41% očekuje da će taj utjecaj biti uglavnom ili isključivo pozitivan kada je riječ o gospodarstvu, no kad je riječ o standardu građana samo 21% njih ima takav optimističan stav.
  • Unatoč činjenici da ih više od polovice podržava uvođenje eura, njih 54% očekuje da će posljedice tog uvođenja biti negativne po životni standard. Jasno da su takva očekivanja izrazitija među protivnicima uvođenja eura, ali i među onima koji ga zagovaraju nalazimo čak 43% onih koji misle da će standard građana biti oslabljen nakon što prihvatimo novu zajedničku EU valutu.

Socio-demografske razlike u percepciji posljedica uvođenja eura na gospodarstvo te standard građana RH

  • Muškarci i žene u Hrvatskoj se ne razlikuju u percepciji utjecaja uvođenja eura na poslovanje hrvatskih tvrtki i gospodarsku situaciju uopće, ali se razlikuju kada je riječ o tome što misle kako će to utjecati na standard hrvatskih građana. Muškarci su nešto optimističniji od žena,pa tako 32% muškaraca smatra kako će uvođenje eura imati uglavnom ili isključivo pozitivne posljedice na standard hrvatskih građana, a to mišljenje ima tek 12% ispitanih žena.
  • Dob i ovdje igra važnu ulogu -osobe u dobi od 30-44 godine najmanje su optimistične, odnosno, u većoj mjeri očekuju negativne posljedice koje će uvođenje eura imati na životni standard, točnije njih 69% misli da će posljedice bit uglavnom ili isključivo negativne. Zanimljivo da najpozitivnija očekivanja imaju pripadnici dobne skupine 60-75 među kojima nalazimo 29% onih koji misle da će te posljedice biti uglavnom ili isključivo pozitivne.
  • Obzirom na radni status, učenici/studenti te umirovljenici najoptimističniji su i kada je riječ o posljedicama uvođenja eura na životni standard građana RH te na poslovanje hrvatskih tvrtki i gospodarsku situaciju uopće u RH, dok su najmanje optimistični nezaposleni.
  • Među ispitanicima različitog obrazovnog statusa te različite regionalne pripadnosti, nije utvrđena značajna razlika u percepciji posljedica uvođenja eura na gospodarstvo ili standard građana RH.

Utjecaj uvođenja eura na cijene odabranih životnih aspekata u RH

  • Kada je riječ o konkretnim promjenama koje će uvođenje eura imati na pojedine aspekte života, pokazalo se da građani očekuju prvenstveno porast cijena. Tako više od ¾ ispitanih smatra kako bi uvođenje eura dovelo do rasta cijena u trgovinama, ali i u kafićima i restoranima.
  • Nešto više optimizma prisutno je kad je riječ o kamatama na kredite, budući da 20% naših sugrađana očekuje da će doći do njihova pada, ali i dalje ima više onih (37%) koji misle da će kamate porasti. Što se tiče utjecaja na plaće građana, većina (52%) ih misli da se neće ništa promijeniti, a približno je podjednak udio onih koji su uvjereni kako će to dovesti do povećanja plaća (19%) i onih koji misle da će se one smanjiti (22%).

Socio-demografske razlike u percepciji posljedica uvođenja eura na cijene odabranih životnih aspekata u RH

  • Iako među spolnim skupinama nije utvrđena razlika u percepciji uvođenja eura na cijene u trgovinama te u restoranima i kafićima, muškarci su ponovno optimističniji u svojim procjenama od žena, kada je riječ o padu kamatnih kreditnih stopa te rastu plaća zaposlenih. Tako čak 45% žena misli da će kamate rasti naspram 29% muškaraca, odnosno 26% muškaraca misli kako će plaće rasti nakon uvođenja eura, s čime se slaže samo 18% žena.

Utjecaj uvođenja eura na životni standard građana u ostalim državama EU

Više od trećine ispitanih smatra kako je uvođenje eura u ostalim državama EU imalo negativni utjecaj na životni standard građana.

  • Muškarci više nego žene (32%vs. 25%)procjenjuju kako je uvođenje eura u ostalim državama EU imalo pozitivan utjecaj na životni standard građana.
  • Pripadnici najmlađe (18-29) te najstarije (60+) dobne skupine, odnosnoučenici/studenti te umirovljenici, najpozitvniji su u kontekstu ispitivane tematike. Naime, u ove dvije skupine više je onih koji misle da je uvođenje eura u ostalim državama EU imalo pozitivne nego onih koji misle da je imalo negativne posljedice na životni standard građana, dok je percepcija građana srednje životne dobi suprotna, prednjače oni koji misle da su posljedice bile negativne.

POVEZANI ČLANCI