Ova četiri sastojka, glavne sirovine za dobivanje piva, mogu se spajati i miješati na gotovo bezbroj načina, a rezultat raznih kombinacija je danas poznatih oko 40.000 različitih vrsta piva. U njemu najviše uživaju Česi koji prosječno godišnje po stanovniku popiju 184 litre. Hrvati s popijene 82 litre na desetom su mjestu svjetske ljestvice najvećih pivopija.
Definicija piva kao vjerojatno najstarijeg alkoholnog napitka na svijetu u najširem smislu kaže kako je ono svako alkoholno piće dobiveno fermentacijom žitarica i to uglavnom ječma. Pronalazak toga danas izuzetno popularnog pića možemo zahvaliti Sumeranima i Babiloncima iz vremena od nekoliko tisuća godina prije naše ere. I stari Egipćani poznavali su, dakako, pivo o čemu svjedoče reljefi na grobnicama koji datiraju iz 2400. godine prije nove ere, a prikazuju ječam koji se drobi, miješa s vodom i suši u oblik kolača iz kojeg se u konačnici dobiva napitak koje je krijepio faraone i njihove najbliže podanike, ali jednako tako i graditelje piramida. Uz pronalazak piva veže se i aforizam koji kaže kako je riječ o bez sumnje najvećem izumu u povijesti. “Istina, i kotač je lijep izum, ali on ni izdaleka tako dobro ne paše uz pizzu”, zaključuje nepoznati mudrac, očiti ljubitelj piva.
Osnovne tehnike proizvodnje piva stigle su u Europu s Bliskog istoka. Rimski povjesničari Plinije i Tacit (obojica u 1. stoljeću n. e.) zapisali su kako su Sasi, Kelti te nordijska i germanska plemena pili pivo. Zapravo, mnogi engleski izrazi koji se koriste u pivarstvu (malt, ale, mash, wort), prema pisanju enciklopedije Britannica, anglosaksonskog su porijekla. Tijekom srednjeg vijeka pivarstvo kao zanat očuvali su različiti samostanski redovi, a hmelj koji je danas jedan od četiri temeljna sastojka svakog piva počeo se upotrebljavati u Njemačkoj u 11. stoljeću. Nekoliko stotina godina kasnije preko Nizozemske stigao je i u Britaniju.
Pivo je proizvod alkoholnog vrenja pivske sladovine koja je pak vodeni ekstrakt pivskog slada, odnosno osušenog isklijalog pivskog ječma, nezaslađenih sirovina i hmelja. Dobiva se relativno složenim i dugotrajnim procesom koji počinje mljevenjem i ukomljavanjem ječmenog slada čime nastaje ekstrakt koji služi kao hranjiva podloga za vrenje pomoću kvasca. Nakon toga slijedi kuhanje, hmeljenje, hlađenje i filtriranje sladovine. Zatim slijedi fermentacija, koja je posljedica metabolizma kvasca. Samim vrenjem procesu proizvodnje piva nije kraj. Nakon fermentacije slijedi odležavanje i filtriranje piva koje je tek onda spremno za punjenje u boce, lijepljenje etiketa i distribuciju prema potrošačima.
Opisanim procesom od vode, ječma, hmelja i kvasca nastaje potpuno prirodan proizvod, bez konzervansa, aditiva ili bojila. Ova četiri sastojka, glavne sirovine za dobivanje piva, mogu se spajati i miješati na gotovo bezbroj načina, a rezultat raznih kombinacija je danas poznatih oko 40.000 različitih vrsta piva. Prema proizvodnim principima može se podijeliti u dvije osnovne skupine: ale ili piva gornjeg vrenja poznata i kao engleski tip piva te pivo donjeg vrenja ili kontinentalni tip piva odnosno lager. Kod potonjeg se primjenjuju niske temperature vrenja pa kvasac fermentira na dnu, dok kod ale piva proces proizvodnje podrazumijeva toplu vodu i kvasac koji fermentira na vrhu.
ZANATSKO PIVARSTVO
Zahvaljujući činjenici da proces nastajanja ovog mnogima omiljenog pića omogućava pregršt raznih primamljivih kombinacija, i u Hrvatsku je prije desetak godina stigao trend craft ili zanatskog pivarstva koji se do današnjih dana dodatno razmahao pa sada imamo i više od 120 mikro, mini, srednjih i velikih pivovara. “Danas već daleke 2013. godine u Hrvatskoj je bila tek šačica pivovara, a onda se dogodila craft revolucija koja je donijela zaista ogromnu razliku. Krenulo je sasvim polako, nakon Medvedgrada i Bošnjaka u Zagrebu i okolici niknule su Zmajska, Varionica, Nova Runda i Hold’em Brewery, a onda se probudila Istra i Slavonija, dok Dalmacija tek treba ‘poludjeti’. Sjajan je podatak da craft ide i na selo i u grad, i da ga ima od Vukovara i Vinkovaca, preko Čakovca do cijele Istre te da je vrlo malo pivovara zatvorilo svoje pogone, iako se od crafta još nitko u Lijepoj našoj nije obogatio”, objašnjava pivski sommelier Domagoj Jakopović, poznatiji kao Ribafish, dodajući kako je istovremeno uz rast zanatskog pivarstva ojačala tradicionalna industrija.
Uz porast broja zanatskih pivovara, sve se češće čuje i o kuhanju piva u kućnim uvjetima. “Kućno pivarstvo je svjetski raširen hobi, a kod nas se između ostaloga i zahvaljujući njemu dogodio porast broja malih pivovara jer se nekim homebrewerima učinilo da, osim što mogu zadovoljiti svoje i prohtjeve svojih prijatelja i poznanika, imaju šanse i pokoriti zahtjeve tržišta”, navodi Ribafish ujedno napominjući kako su do prije desetak godina domaći ljubitelji piva uglavnom znali za svijetlo, tamno i rezano pivo. “Danas je stvar opće kulture da znate da postoje lageri i aleovi, kisela, mutna, specijalna piva, WC, EC i NE IPA-e i još puno zanimljivih stvari koje nisu nužne u životu, ali ga mogu učiniti ljepšim. Danas je stoga teško, ali i divno, biti pivski kritičar jer je izbor stvarno velik”, entuzijastično ističe Ribafish zaključujući kako se Hrvatska po broju kvalitetnih craftova pretvorila u regionalnog lidera i proizvodi vrhunska piva, ali da većina ljudi i dalje ipak najviše cijeni kvalitetan lager, dok je njemu osobno najdraži stil India Pale Ale (IPA).
OMILJENI LAGER
Iz nekih od najvećih domaćih industrijskih pivovara potvrđuju kako je među Hrvatima definitivno i dalje omiljeno svijetlo lager pivo. “Ljubitelji piva tijekom ljetnih mjeseci žele uživati u izrazito pitkom pivu koji zadržava pun lager okus pa smo nedavno predstavili Karlovačko Ledeno. Riječ je o pivu filtriranom tik do točke smrzavanja što mu omogućuje savršenu pitkost uz puni okus piva i čini ga savršenim osvježenjem tijekom ljetnih dana na plaži ili večernjih druženja. Iako smo usredotočeni na izgradnju dva naša glavna brenda, Karlovačkog i Heinekena, ne zaboravljamo ni ostatak našeg bogatog portfelja”, poručuju iz Heinekena Hrvatska koji baštini tradiciju dugu gotovo 170 godina, a danas zapošljava 356 djelatnika u pivovari i sjedištu u Karlovcu te regionalnim uredima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.
Da je kod domaćih potrošača definitivno došlo do promjene u preferenciji i navikama ispijanja piva potvrđuje i Vedrana Vlahović, direktorica marketinga Pivovare Daruvar, koja poručuje da je najzastupljeniji i dalje ipak lager kao uvjerljivi predvodnik mainstream segmenta pivske industrije. “Danas više nije dovoljno da je pivo hladno i gazirano. Treba biti i gorko, kiselo, voćno… gotovo sve što možete zamisliti od arome, okusa i mirisa danas se nalazi u pivu. Pivo lokalne pivovare može se naći u svakom većem gradu, a broj brendova se višestruko povećao. Jednom riječju, pivski raj”, naglašava Vlahović te nadodaje kako je pivo danas gotovo ušlo u “vinsku” sferu s bezbroj okusa, aroma i mirisa. U ovom trenutku asortiman Pivovare Daruvar vezan je za tri brenda: Staročeško pivo pozicionirano je u mainstream segmentu, Desetka se nalazi u economy segmentu, a 5th Element smjestio se u craft segment.
Prema posljednjim podacima iz 2022. godine, tržišni lider Zagrebačka pivovara zapošljava više od 600 djelatnika, a ta je tvrtka prošle godine proizvela više od 1,7 milijuna hektolitara piva. “Najpoznatiji naš brend je zasigurno Ožujsko pivo, a među brendovima koje distribuiramo na domaće tržište su i Beck’s, Corona, Staropramen, Stella Artois, Guinness, Kilkenny i mnogi drugi”, poručuju iz Zagrebačke pivovare naglašavajući kako proizvodnja svake godine bilježi značajan skok u ljetnim mjesecima kada se u prosjeku dnevno istoči više od 1,5 milijuna litara piva u različita pakiranja. Kontinuiranim ulaganjem u inovacije i proizvodne procese trude se povećavati proizvodnju i održavati pozitivan rast pa su tako prošle godine predstavili nove linije za punjenje i pakiranje limenki, a daljnju investiciju u modernizaciju linije za punjenje povratnih staklenih boca vrijednu 7,5 milijuna eura planiraju započeti u idućoj godini.
DOPRINOS GOSPODARSTVU
S obzirom na raznoliku ponudu, ili pak baš zbog nje, nije ni čudo da se Hrvati nalaze na listi najvećih konzumenata ovog pića. Na prvom su mjestu, očekivano, Česi koji godišnje po stanovniku, prema najnovijim podacima za 2021. godinu, koje je objavio japanski proizvođač pića Kirin Group, popiju 184 litre, slijede Austrijanci (98 litara), a nakon njih stanovnici Litve, Rumunjske, Poljske, Estonije, Njemačke, Španjolske i Namibije. Na 10. mjestu, s 82 litre godišnje, smjestili su se Hrvati. Iz podataka koje nam je ustupila Hrvatska gospodarska komora vidljivo je kako se potrošnja nakon pada u 2020., uzrokovanog već gotovo zaboravljenom pandemijom i zatvaranjem kafića i restorana, u 2021. počela oporavljati da bi prošle godine ponovno premašila tri milijuna hektolitara.
Popularnost među konzumentima pivarsku industriju i pivo općenito prati i jednako vrijedan doprinos domaćem gospodarstvu. Studija socioekonomskog utjecaja proizvođača piva na gospodarstvo Republike Hrvatske, koju je u suradnji s Udruženjem proizvođača piva, slada i hmelja izradio Ekonomski institut, Zagreb, ocijenila je ukupni utjecaj, uključujući izravne, neizravne i inducirane učinke, koji je sektor proizvođača piva ostvario u nacionalnom gospodarstvu od 2015. do 2020. godine.
“Ponosni smo što je Studija potvrdila značajnu ulogu koju industrija piva ima u nacionalnom gospodarstvu. Sektor piva je u navedenom razdoblju u prosjeku stvorio 1,3 posto svih radnih mjesta, generirao je 1,7 posto ukupne bruto dodane vrijednosti (računa se kao bruto domaći proizvod BDP uvećan za subvencije te umanjen za poreze na pojedine proizvode) te u Državni proračun uplatio 1,81 posto svih poreznih prihoda. Ovi pozitivni rezultati upućuju na stabilnost sektora koji je, unatoč tome što je pretrpio znatno veću poslovnu štetu uslijed COVID-19 krize u odnosu na prosjek hrvatskog gospodarstva, nastavio štititi radna mjesta”, istaknuo je svojedobno Pero Ivanković, predsjednik Udruženja proizvođača piva, slada i hmelja HGK.
U promatranom petogodišnjem razdoblju za industriju piva 2020. godina, obilježena pojavom globalne pandemije COVID-19 virusa, bila je posebice teška, poglavito zbog jake pogođenosti turističkog i ugostiteljskog sektora, koji čini vrlo značajan distribucijski kanal industrije. Ipak, industrija piva je u 2020. godini, unatoč pandemiji, izravno i neizravno pridonijela ukupnim poreznim prihodima u iznosu od oko 2,8 milijardi kuna.
“Rezultati Studije pokazali su da je proizvodnja piva nesumnjivo značajna za hrvatsko gospodarstvo, posebice za sektore turizma i ugostiteljstva, a prema produktivnosti pivarska industrija je iznad hrvatskoga prosjeka te ostvaruje 487 tisuća kuna bruto dodane vrijednosti po zaposlenom, dok je prosjek za hrvatsko gospodarstvo 226 tisuća kuna po zaposlenom”, istaknula je tom prilikom dr.sc. Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta, Zagreb.
Strastvenim pivopijama sigurno nije potrebno posebno objašnjavati značaj tog pića. Znalci, kao i oni koji će to tek postati, zadovoljni su, a kako i ne bi bili, i dosadašnjim bogatim izborom za svačiji ukus. Uzdravlje!
