Kupce proizvoda trgovačkih marki najviše nalazimo među osobama srednje životne dobi između 40 i 59 godina, te na području sjeverne Hrvatske. Jako često pripadaju cjenovno osjetljivima, ali se i vezuju uz marke, te su skloniji vjerovati više domaćim nego stranim proizvodima.
Trgovačke marke u posljednjih par godina iz statusa niskokvalitetnih i prije svega jeftinih proizvoda evoluirale su u cjenovno prihvatljivije proizvode koji svojom kvalitetom mogu parirati i proizvodima poznatih proizvođača. Iako očekivano i dalje vrijedi dominacija proizvođačkih marki, trgovačke su marke napravile korak dalje te za kupce koji traže veću kvalitetu ponudile premium proizvode. Tako možemo reći da među trgovačkim markama ne pronalazimo samo proizvode koji ciljaju cjenovno osjetljive potrošače, već upravo suprotno – potrošače koji traže i veću kvalitetu posežući za premium kvalitetom. Analiza koju ćemo predstaviti obuhvaća one potrošače koji radije kupuju jeftinije proizvode trgovačkih marki nego skuplje proizvode poznatih proizvođača, no pritom naravno ne isključujemo mogućnost da ti isti potrošači ne kupuju i proizvode poznatih proizvođača. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u drugoj polovini 2020. godine na području Hrvatske.
ANALIZA POTROŠAČA
Ukupno 33% potrošača u dobi od 16 do 64 godine na području Hrvatske radije kupuje jeftinije proizvode trgovačkih marki nego skuplje proizvode poznatih proizvođača. Njih najviše nalazimo među osobama srednje životne dobi između 40 i 59 godina te na području sjeverne Hrvatske. Ako pogledamo njihove prihode, najčešće spadaju u srednje i niže prihodovne razrede. Pogledamo li bračni status u postotku ih najviše nalazimo među onima u bračnoj zajednici, no s druge strane iznadprosječno pripadaju rastavljenima, udovcima/udovicama i onima koji žive u izvanbračnim zajednicama.
Očekivano, dio ovih potrošača gledajući prihodovne razrede pripada segmentu cjenovno osjetljivih, odnosno kod odabira proizvoda najveći naglasak je na njegovoj povoljnoj cijeni. Ostale karakteristike kao što su kvaliteta i poznata marka neće privući ove potrošače. S druge pak strane, dio analizirane grupe potrošača ne pokazuje cjenovnu osjetljivost već kupnjom proizvoda nastoji posredovati identitet gdje je cjelokupan imidž koji proizvod prenosi bitan, ali sagledava se i kvaliteta i marka. Upravo su ova dva potpuno različita obrasca ponašanja dokaz da među potrošačima trgovačkih marki imamo pregršt profila ljudi koji ne moraju nužno biti cjenovno osjetljivi, već jednostavno kupuju trgovačke marke bilo radi praktičnosti, prihvatljive cijene ili nekog trećeg razloga.
Nadalje, ovi potrošači često koriste kartice lojalnosti, iznadprosječno planiraju svoju kupnju na temelju tiskanih kataloga, a gotovo dvije trećine kad god je u mogućnosti radije kupuje domaće nego strane proizvode. Kad pogledamo životne stilove, u visokom postotku i iznad prosjeka Hrvatske nalazimo ih u segmentu obiteljskih tradicionalista kojima je u središtu pažnje briga za kućanstvo i drugi kućanski poslovi, ali i održavanje obiteljske harmonije. Tradicionalne vrijednosti su izraženije te su rijetko kompetitivne osobe. Jako često pripadaju cjenovno osjetljivima, ali se i vezuju uz marke, te su skloniji vjerovati više domaćim nego stranim proizvodima. Ekološka osviještenost je kod njih relativna, a zanimanje za političkim zbivanjima tek prosječno.
