Pred još jednim korakom u budućnost, na pragu nove 2011. godine, pravo je vrijeme da proučimo najvažnije uloge menadžera u trgovini 21. stoljeća, tj. ekonomiji novoga vremena. To su: ekonomska djelotvornost, vođenje ljudskih potencijala te društveno odgovorno poslovanje (DOP)
Prva uloga, ekonomska (operativna) djelotvornost, odnosi se na postizanje najoptimalnijeg omjera između prihoda i rashoda. Menadžeri su ti koji su u organizacijama najodgovorniji za kontinuirano poboljšanje izvedbe.
Iz te premise proizlaze poticaji za učenje, kreiranje novog organsko-holističkog poslovnog svjetonazora te pronalaženje inovativnih načina i pristupa upravljanju.
Za profitabilnost i konkurentnost trgovaca u uvjetima globalizacije, internacionalizacije i izmijenjenih zahtjeva kupaca, i ubuduće će znakoviti biti koncentracijski procesi (okrupnjavanje), najrazličitiji oblici strateških partnerstava, osmišljavanje doživljaja kupnje i novih maloprodajnih formata (npr. concept-stores, convenience i sl.), upravljanje kategorijama proizvoda i upravljanje odnosima s kupcima podržano IT platformama, ekspanzija privatnih trgovačkih brandova, informacijski sustavi za praćenje i racionalizaciju troškova te drugi poznati i manje poznati poslovni modeli (npr. RFID tehnologija, marketinško oglašavanje putem mrežnog udruživanja…).
Druga uloga je područje učinkovitog vođenja ljudskih potencijala ili u terminologiji sutrašnjice – “vođenja talenata”. Naime, zahtjevi sudionika za profitabilnošću trgovinskog poslovanja mogu rezultirati i neprihvatljivim posljedicama kao što su npr.: sweatshop (krajnja eksploatacija zaposlenih), neplaćanje prekovremenog rada, dvokratno radno vrijeme, mobbing, “siva ekonomija” i dr.
Trend smanjenja broja zaposlenih u hrvatskoj trgovini, uz istodobni porast prodajnih površina, dovodi ne samo do ograničavanja razine usluga, nego i do ugrožavanja kvalitete života zaposlenih.
Zato će etičnost prema ljudima, briga o njihovom motiviranju i nagrađivanju te privlačenju, zadržavanju i razvoju karijere (posebice onih najtalentiranijih), biti iznimno važne zadaće budućeg menadžmenta trgovine. Uloga osoblja jednostavno se ne može prenaglasiti!
Treća uloga, društvena odgovornost poslovanja (DOP), bit će danas-sutra najvažnije područje menadžmenta trgovinskih organizacija. Riječ je o težnji za skladnim odnosom između interesa društvene zajednice, ekonomije i ekologije, kako bismo resurse planete sačuvali i za buduće naraštaje.
Drugim riječima, trgovci moraju biti odgovorni prema vlasnicima, prema zajednici u kojoj djeluju te prema pravima i potrebama zaposlenih.
Primjeri iz prakse
Pozitivnih primjera u trgovinskoj djelatnosti kod nas i u svijetu ima jako mnogo. Želite li nekoga iznenaditi vrhunskom kavom ili nekim od proizvoda zdrave hrane organskog porijekla, možete otići u dućane dm-a koji imaju oznaku Fair-trade (etička trgovina).
Najveći britanski lanac Tesco također je predan načelima društveno odgovornog trgovanja, što je dokazao kroz doprinos od 1,87 posto na bruto plaću svih zaposlenika u 2006. godini. Tako sakupljen iznos uplaćen je u dobrotvorne svrhe lokalnim društvenim zajednicama.
Zaključimo, zelene ekonomije i stilovi življenja u novom tisućljeću možda i jesu konceptualizirani od strane okolišnih vizionara, ali ih mogu oživotvoriti samo organizacije koje će prakticirati društveno odgovoran pristup.
Doduše, nisu još sve dostigle tu razinu, ali mnoge pokušavaju. One koje ne pokušavaju neće dugoročno predstavljati nikakav problem, jednostavno zato jer – neće opstati. To je realnost konkurentnosti trgovine u novoj ekonomiji.
Uz povećane troškove i nedovoljnu informiranost, žestina borbe s rivalima trgovcima ponajviše otežava ostvarenje težnje za održivim poslovanjem koje znatno nadilazi tradicionalno iskazivanje razine dobiti dioničarima.
Naime, ljudi i prirodno okružje barem su jednako dragocjeni, ako ne i vredniji od toga.
