Uskrsna košarica – Stiže nam vjesnik vedrine i optimizma

Godinu između dva blagdana Uskrsa obilježila je pandemija koronavirusa, a zahvaljujući sve masovnijem cijepljenju polako možemo početi razmišljati o povratku životu bez stalnog straha od bolesti. Uz obilježavanje blagdana, ovoga se Uskrsa barem u određenoj mjeri možemo veseliti i povratku na staro normalno.

Ususret ovogodišnjem Uskrsu, koji se slavi osam dana ranije nego prošle godine, većina nas vjerojatno osjeća uglavnom olakšanje iz nekoliko razloga. Kao prvo, iza sebe ostavljamo godinu neizvjesnosti čiji se početak otprilike “poklopio” s pripremama za naš prošlogodišnji uskrsni broj. Razdoblje je to koje nam je u velikoj mjeri obilježila pandemija koronavirusa i koje većina nas želi što prije zaboraviti.

Nadalje, približavanje Uskrsa označava i dolazak proljeća, godišnjeg doba uz koje vežemo uglavnom dobro raspoloženje, druženje u prirodi te osjećaj vedrine i optimizma. I kao posljednje, ali sigurno najvažnije, svakim novim danom, zahvaljujući cjepivu koje dopire do sve više građana, sve smo bliži kraju globalne vladavine koronavirusa i povratku životu kakvog smo već pomalo zaboravili.

Zbog restrikcija u radnom vremenu i ograničenja broja kupaca, ali i činjenice da su Uskrs građani prošle godine slavili u najužem obiteljskom krugu, prošle smo godine u vrijeme uskrsnih blagdana potrošili 1,2 milijarde kuna, što je bilo za 14 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2019. Tada su iz Hrvatske gospodarske komore, unatoč skromnijim brojkama, ukazali na to kako je koronakriza donijela i nešto dobra, a to je da su se potrošači više okrenuli hrvatskim proizvodima pa je tako potražnja za jajima iz domaćeg uzgoja u uskrsnom tjednu bila triput veća nego što je to bilo u istom razdoblju godinu prije, a povećane su i narudžbe za suhomesnate proizvode i povrće iz domaće proizvodnje.

“Iako je pad bio osjetan, brojke pokazuju kako gospodarstvo nije stalo unatoč posljedicama zabrane i ograničenja rada zbog koronavirusa. Prema podacima Porezne uprave, od Velikog četvrtka do Uskrsnog ponedjeljka prošle godine ukupno je u trgovini fiskalizirano 976 milijuna kuna, a u trgovini na malo 838,2 milijuna kuna”, napominju u Sektoru trgovine HGK. Za ovu godinu pak za sada ne iznose prognoze već podsjećaju kako će uskrsna potrošnja u najvećoj mjeri ovisiti o epidemiološkoj situaciji u zemlji.

U očekivanju eventualnih novih popuštanja mjera i toliko željenog masovnijeg cijepljenja, valja nam se posvetiti planiranju jelovnika i prisjećanju lijepih starih, ali i nešto novijih običaja tradicionalno vezanih uz Uskrs. Iako su simboli i uskrsni običaji vremenom evoluirali, neki su se ipak održali i stoljećima. Bez obzira na činjenicu da je za kršćane Uskrs slavlje Isusa i temelj vjere, obilježavanje u nekom od danas popularnih oblika u Bibliji se ne spominje. U moderno vrijeme jednog od najzastupljenijih simbola ovog kršćanskog blagdana – uskrsnog zeca – u Sjedinjene Američke Države su, primjerice, donijeli njemački useljenici. No, krenimo redom.

JAJA NAŠA SVAGDANJA
Među običajima koji se u našoj zemlji najviše veže uz Uskrs svakako je bojenje i različito ukrašavanje jaja. Kuhana i bojena jaja ili pisanice karakteristična su i za ostatak Europe, ali i svijeta. Njih odrasli skrivaju kako bi ih djeca, ponegdje s poklonima, uz veselje mogla pronaći. Jaje je od pradavnih vremena simbol plodnosti, obilja, proljeća i novog života pa su ih i mnogo prije pojave kršćanstva ljudi međusobno razmjenjivali kao prigodno obilježje novih početaka. U srednjem vijeku za Uskrs su gospodari darivali svoje sluge običnim jajima, a okrunjene glave svoje su podanike za vjernost nagrađivale jajima ukrašenim zlatnim listićima. Uskrsne se pisanice pojavljuju tek kasnije, a izgleda da su se jaja počela kuhati i bojiti iz vrlo praktičnih razloga.

Među zanimljivostima koje navodi portal koprivničke prehrambene industrije Podravka, činjenica je da se nekad u vrijeme 40-dnevnog posta koji prethodi Uskrsu uz meso, mlijeko i sir, nisu smjela jesti ni jaja. Ljudi su tada ona jaja koja su u tom razdoblju snijele kokoši morali nekako sačuvati za poslije. Stoga su ih, prije nego što su postala neupotrebljiva, skuhali i produžili im vijek trajanja. Da bi ih potom mogli razlikovati od sirovih, u vodu za kuhanje dodavali su biljke koje su ih obojile, primjerice lupinu luka, špinat, ciklu i slično.

U moderno doba tradicija se uvelike nadograđuje i nadopunjava i svatko nastoji uskrsnim običajima dodati novu dimenziju. U Italiji je tako 2011. napravljeno najveće čokoladno jaje čija je težina iznosila impresivnih 7.200 kilograma, a opseg na najširem dijelu bio mu je 19,6 metara. Najveće ukrašeno uskrsno jaje za sada je ono iz Portugala napravljeno 2008. čija je visina dosegla 14,79 metara.

Među najljepše ukrašenim jajima izdvajaju se ukrajinske pysanke. Njih se najprije, kako bi uresi dulje trajali, uranja u vosak, a zatim ih se ukrašava raznim delikatnim tehnikama. Tradicionalni dizajn podrazumijeva geometrijske crteže i religijske alegorije.

USKRSNI ZEC
Već od 12. stoljeća jaja su se tradicionalno počela bojiti na uskrsnu subotu (Veliku subotu) da bi se potom s ostalim namirnicama stavljala u uskrsnu košaricu i nosila u crkvu na posvećenje. Nekoliko stoljeća kasnije pojavio se običaj da djeca na uskrsnu subotu traže obojena jaja koja su odrasli sakrili oko kuće i u vrtovima. U početku se iz tko zna kojih razloga djeci govorilo da jaja u vrtove donose lisice, rode i kukavice, a ne kokoši. Nešto kasnije, u 16. stoljeću, najprije u Njemačkoj ta se važna uloga počela pripisivati uskrsnim zečevima koji su početkom proljeća, sa svojim tek okoćenim brojnim potomcima u potrazi za hranom, neustrašivo jurišali na okućnice i vrtove prepune mladog i slasnog proljetnog zelenila. Naravno, zec je kao životinja koja dobiva potomke i do osam puta godišnje bio simbol života te plodnosti i prije nove ere, primjerice još u starom Egiptu.

Iako Biblija ne spominje ovu dugouhu životinju koja širom svijeta uveseljava djecu donoseći im poklone povodom Uskrsa, zec je ipak postao važna figura u proslavi najvećeg blagdana za kršćanski svijet. Njemački su doseljenici svoju tradiciju povezanu s uskrsnim zecom donijeli u SAD u 18. stoljeću pa su i u Americi djeca počela pripremati gnijezda, a zec im je zauzvrat ostavljao obojena jaja. S vremenom se običaj proširio diljem Novog svijeta, a zec je počeo donositi i čokoladna jaja i svu silu bombona i poklona, dok su gnijezda zamijenile urešene košare. Kao dodatak, djeca su počela ostavljati i mrkve za slučaj da zec ogladni.

Uskrsni običaji u Sjevernoj Americi uključuju i parade dok Norvežani i Danci na Veliku subotu u džepovima nose komadić beskvasnog kruha omotan u bijelo platno kojeg jedu u ponoć, u Finskoj i Švedskoj djeca ukrašavaju cice-mace i, obučena u vještice, hodaju od vrata do vrata i mijenjaju ih za slatkiše. U Nizozemskoj se u sumrak pali uskrsna vatra.

U 19. stoljeću uskrsni zec počinje se pojavljivati i u dječjim slikovnicama te se na njegovu sliku i priliku počinju izrađivati prve igračke i slastice od marcipana i čokolade. Portal specijaliziran za hranu i uživanje u njoj Coolinarika navodi također kako je do tada uskrsni stol bio nezamisliv bez janjetine, ali uz nju se sve više blaguje upravo i zečetina.

Uz Uskrs se također vezuje intenzivna konzumacija slatkiša kojih se u SAD-u primjerice jedino u vrijeme proslave Halloweena proda više nego u doba ovog blagdana. Među najpopularnijima su čokoladna jaja koja porijeklo vuku iz Europe 19. stoljeća te jelly beans (žele bomboni u obliku graha). Unatoč popularnosti konzumacije čokoladnih jaja u SAD-u, kako se vidi iz podataka koje je prikupio švicarski proizvođač čokolade Lindt, upravo stanovnici matične zemlje te tvrtke prednjače u konzumaciji čokolade po stanovniku. U 2017. svaki je Švicarac prosječno pojeo 8,8 kilograma čokolade, a slijede ih Austrijanci s prosječnih 8,1 kilograma po stanovniku. Prema procjenama, u Hrvatskoj je taj prosjek oko 4,2 kilograma po stanovniku godišnje, što nas čini pravim čokoladoljupcima.

PRILAGOĐENA PONUDA
Ovaj mali pregled domaćih i svjetskih običaja vezanih uz Uskrs ne smijemo propustiti završiti pregledom raznovrsne ponude koju kao i svake godine imamo priliku nabaviti u našim trgovinama.

U vinkovačkom lancu Boso pripremaju bogatu ponudu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda pri čemu se ističe i široka lepeza slastičarskih proizvoda koju tradicionalno nadopunjuju tijekom uskrsnih blagdana. Za potrošače su pripremili i novost “Prigodni paket” koji će biti ukrašen u duhu Uskrsa proljetnim i cvjetnim uzorcima, a sadržavat će različite artikle.

“S obzirom na to da smo slavonski trgovački lanac, želja nam je ponuditi što više domaćih, kvalitetnih i svježih proizvoda. Stoga ćemo u suradnji s lokalnim OPG-ovima osim mladog luka, salate i ostalih proizvoda s odjela voća i povrća, kupcima ponuditi i meso s naše farme na koju smo posebno ponosni jer potrošači sve više prepoznaju i priznaju domaću kvalitetu mesa.”

Ove će godine kao i do sada potrošači u njihovim trgovinama po akcijskim cijenama moći pronaći sve što im treba za pripremu uskrsnih delicija – od sira, šunke, jaja do raznog voća i povrća, mesa te kolača. “U suradnji s našim proizvođačima i poslovnim partnerima tijekom cijele godine organiziramo više nagradnih igara. Ove godine odlučili smo nagradnom igrom najaviti početak proljeća, a nagradama razveseliti i najmlađe”, poručuju iz tvrtke Boso.

Pripremama za uskrsne blagdane svake godine dužnu pozornost posvećuju i u kutinskom lancu Lonia, a ponudu prilagođavaju sukladno navikama i potrebama potrošača. Glavninu asortimana i dalje čine tradicionalni proizvodi karakteristični za ovaj blagdan čija se prodajna vrijednost značajno povećava u uskrsnom razdoblju.

“Jaja, šunka i rolana lopatica, bakalar i druga riba, janjetina, majoneza, gotovi kolači, pogače i pince, čokolada za kuhanje, margarin, slatko vrhnje i ostali proizvodi za pripremu slastica i drugih delicija te razna pića najzastupljenije su kategorije, no ne zanemarujemo ni popratni asortiman sredstava za čišćenje, ponajprije sredstava za čišćenje stakla kao i proizvoda za dekoraciju doma i uskrsne trpeze.

Kako uskrsna košarica vrijednosno raste, tako se povećava i udio proizvoda kupljenih na akciji, kao i brendova u odnosu na trgovačke marke. Lonia trgovina zato je i ovih blagdana u suradnji sa svojim dobavljačima pripremila odlične akcijske ponude i sniženja na svim spomenutim kategorijama, s posebnim naglaskom na svježe meso, prvenstveno janjetinu te voće i povrće”, dodaju u tom trgovačkom lancu.

Ove godine ponudu su u većim centrima zaokružili i kvalitetnom svježom ribom, a u cijeloj prodajnoj mreži od početka ožujka vrijedi XXL ponuda koja podrazumijeva kupnju većeg broja artikala ili većeg pakiranja po nižoj cijeni od redovne pojedinačne i to ne samo sad tijekom blagdana, već trajno. Obuhvaća neke od visoko obrtajnih artikala poput brašna, mlijeka, šećera, deterdženta za rublje, tableta za perilicu te drugih i zapravo je dio redovne ponude u svim Lonia prodavaonicama, samo pod posebnim uvjetima.

Ovo su ujedno prvi blagdani tijekom kojih će nagraditi vjernost kupaca koji im se redovito vraćaju s obzirom na to da su u siječnju pokrenuli Lo-Lo program vjernosti koji vlasnike kartice nagrađuje jednim bodom za svakih potrošenih 50 kuna, a vrijednost boda je 1 kuna i njime se može umanjiti već iduća kupnja. Nagrade su, osim za kupce, pripremili i za sve djelatnike Lonia Grupe koju čine Lonia trgovina (prodavaonice Lonije i Sloge), Spuga-k vinarstvo, Gradska pekara i Podravski mlin. Njima će za ovaj blagdan biti isplaćeno po 600 kuna uskrsnice.

MESO I JAJA
Police ovih, ali i drugih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, u velikoj mjeri popunit će proizvodi domaćih proizvođača kao što su Žito grupa ili PIK Vrbovec. Iz Žito grupe, slavonskog proizvođača poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, podsjećaju kako u svom asortimanu imaju osnovne prehrambene proizvode za kojima pred Uskrs tradicionalno raste potražnja. “Osobitu potražnju bilježimo za Žito svježim jajima na što spremno odgovaramo budući da, kao najveći proizvođač u Hrvatskoj, proizvodimo 140 milijuna jaja godišnje. Potražnja je primjetna i za ostalim proizvodima iz našeg asortimana – Tena suncokretovim uljem, Tena brašnom i krupicama te DOBRO trajnim mesnim proizvodima.”

Što se noviteta tiče, na tržište ovog mjeseca izlaze dva nova proizvoda brenda DOBRO. Riječ je o Ajvar i Fajfer salami koje dolaze u pakiranju narezaka od 80 g. Ajvar salama izrađena je, kao što joj i samo ime kaže, s dodatkom ajvara, dok je Fajfer salama napravljena uz dodatak mesa crne slavonske svinje (fajferice), poznatog po svojim vrijednim nutritivnim svojstvima. Povodom Uskrsa su pripremili i prikladnu ponudu poklon paketa.

Mesna industrija PIK Vrbovec godišnje plasira više od 80.000 tona mesa i mesnih prerađevina, a najveću sezonalnost kompanija bilježi tijekom ljetnih mjeseci te oko blagdana Uskrsa i Božića. “U vrijeme Uskrsa raste prodaja redovnih artikala PIK Vrbovca iz kategorije šunki koje se tradicionalno konzumiraju u ovo vrijeme, ali kompanija na tržište stavlja i neke sezonske, prigodne proizvode kao što su Rolana lopatica, Slavonska šunka ili Dimljena lopatica s kosti”, navode iz PIK-a. Tvrtka će upravo u kategoriji šunki i to u razdoblju prije Uskrsa lansirati jedan novi proizvod – PIK Pureća prsa u mrežici, čime proširuje asortiman šunki od bijelog mesa. Riječ je o proizvodu od najkvalitetnijih komada purećih prsa po posebnoj recepturi koji ima malu kalorijsku vrijednost i prirodno je bogat proteinima. Uz to, PIK povodom blagdana izbacuje i dvije blagdanske plate s narescima kako bi potrošači imali više vremena za druženje s obitelji i prijateljima. U kategoriji svježeg mesa, potrošače će na policama dočekati i PIK blagdanska pečenja – kare ili marinirana lopatica, napravljeni od najboljih komada svinjskog mesa.

Proizvodi su odmah spremni za pećnicu, a odlično će se slagati uz krumpir, batat ili pečeno povrće te francusku salatu. Zasigurno je uz ovako bogatu ponudu bitno lakše planirati obiteljsku gozbu. Domaći će se potrošači, ovisno o budžetu s kojim raspolažu, kao i svake godine odlučiti za sebi prihvatljiviju vrstu mesnih delicija. A tu su onda još i neizostavna šunka, jaja, mladi luk, rotkvica, hren, pinca ili sirnica. Zazubice rastu i od samog nabrajanja. Neovisno o gurmanskim preferencijama, i ovaj blagdan treba iskoristiti i za kratki predah te druženje s obitelji i prijateljima u skladu s epidemiološkim mjerama.

Prethodni članakNa Fortenova grupu preneseno 18,53 posto dionica Mercatora
Sljedeći članakUlaganje u edukaciju je ulaganje u budućnost