Vina imaju važnu ulogu u promociji Hrvatske te postaju prepoznatljiva diljem svijeta, što potvrđuje i časopis USA Today prema kojem je Hrvatska svrstana na visoko peto mjesto najboljih vinskih regija u svijetu
Stručnjaci kažu kako je mnogo parametara koji karakteriziraju dobro vino te je potrebno puno znanja i iskustva da bi se samo pomoću okusa i mirisa prepoznalo ono najbolje.
Ipak, mnogi od njih se slažu kako je najbolje vino upravo ono koje najbolje odgovara baš vašem nepcu. No, Hrvati, čini se, ipak nisu veliki ljubitelji vina, barem ako ćemo vjerovati podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Naime, prema zadnjim dostupnim podacima za 2011. godinu, Hrvati su prosječno potrošili 503 kune na vino, odnosno prosječan Hrvat je u godini dana popio 10,1 litru vina.
Zanimljivo je kako je, prema podacima Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV), iste godine ta količina u Hrvatskoj iznosila 34,53 litre vina po glavi stanovnika, dok je za Francusku taj iznos bio znatno veći te je iznosio čak 46,45 litara, u Italiji 37,92 litre, Španjolskoj 21,30 litara, a u SAD-u tek 9,08 litara po glavi stanovnika.
No, kako je razlika između službenih podataka DZS-a i OIV-a značajna, a nismo uspjeli doznati po kojim kriterijima su oni došli do te količine, ove podatke o prosječnoj konzumaciji vina OIV-a treba uzeti s rezervom.
STANJE NA TRŽIŠTU
Ipak, stara kineska poslovica kaže kako nekoliko čaša vina sklopi stotinu poslova. No, ako je suditi tu poslovicu po podacima o uvozu i izvozu vina iz Hrvatske, izgleda kako se vino kod nas slabo pije.
Naime, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju porast izvoza domaćih vina jedva da je osjetan pa najave, ili možda bolje reći optimistična vjerovanja kako će domaća vina otvaranjem tržišta pronaći svoje mjesto u tuđem dvorištu, za sada padaju u vodu.
To potvrđuju i privremeni podaci DZS-a prema kojima smo u prvoj polovici 2014. godine iz Hrvatske izvezli vina u vrijednosti od 4,8 milijuna eura, dok smo ga uvezli u vrijednosti od čak 11,3 milijuna eura.
Situacija nije bila pretjerano bolja niti 2011. kada smo izvezli vina u vrijednosti od 10,2 milijuna eura, a uvezli u vrijednosti od 15,8 milijuna eura.
Uz to, razlog za pretjerani optimizam radi širenja tržišta ne pružaju niti lanjski podaci prema kojima smo izvezli neznatno više vina i to u vrijednosti od 10,4 milijuna eura, ali smo zato imali i povećanje kod uvoza pa smo uvezli vina u vrijednosti od 16,5 milijuna eura.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK), značajniji utjecaj na ovu izvoznu statistiku imali su već dobro poznati igrači iz ovog sektora: Kutjevo, Badel 1862, Dingač, Zlatan otok i Erdutski vinogradi, ali i tvrtke iz Agrokorova portfelja (Agrolaguna, Iločki podrumi i Jamnica), kao i Pošip, Istravino, Rizman, PZ Vrbnik, Dubrovački podrumi, Vinoplod-vinarija, Vinoline, Grgić vina te Jako vino.
Ono što je pomalo neobično je da su u 20 najvećih domaćih izvoznika ušli i Jamnica te dubrovačka i splitska zračna luka.
Pojašnjenje smo dobili iz Jamnice iz koje su nam rekli kako ta tvrtka izvozi sva vina iz Agrokorova koncerna (Belje, Mladina, Iločki podrumi, Agrolaguna i Istravino) u zemlje regije, odnosno u Bosnu i Hercegovinu, Crnu goru, Sloveniju i Srbiju pa to objašnjava zašto na popisu iz HGK nisu zastupljene navedene tvrtke iz njihova vinskog asortimana, već samo Jamnica koja uopće ne proizvodi vino.
Što se tiče Zračnih luka Dubrovnik i Split, one su na ovom popisu zahvaljujući duty free shopu pa se njihova prodaja bilježi kao izvoz, a kada znamo da kroz njih u sezoni dnevno prođe i nekoliko desetaka tisuća putnika taj podatak i ne čudi.
No, kako domaći vinari imaju uistinu impresivnu konkurenciju, ovi podaci o izvozu i nisu toliko obeshrabrujući.
SVJETSKI LIDERI
Da se hrvatski vinari bore s najvećima za tržište dokazuju i podaci OIV-a prema kojima je u Europi 2011. proizvedeno 176,4 milijuna hektolitara vina, od čega je Hrvatska proizvela tek 1,4 milijuna hektolitara.
Prema istom izvoru, vodeće zemlje po proizvodnji vina su dobro poznata vinska četvorka: Francuska koja je 2011. godine proizvela čak 50,8 milijuna hektolitara vina, Italija s 42,8 milijuna hektolitara, Španjolska s proizvodnjom od 33,4 milijuna hektolitara i Sjedinjenje Američke Države s proizvedenih 19,2 milijuna hektolitara vina.
Kako je u svijetu proizvedeno ukupno 267,4 milijuna hektolitara vina jasno je da su navedena četiri lidera s ovog područja zauzela više od polovice ukupne svjetske proizvodnje ovog sektora.
Također, isti podaci pokazuju i kako je Europa vodeći proizvođač vina u svijetu pa i ne čudi veliki ugled koji ova vina uživaju na globalnoj razini.
Što se pak tiče domaćeg tržišta, prema novijim podacima HGK za 2013. godinu u nešto više od 83 tisuće vinograda 41.361 vinar je proizveo nešto više od 1,2 milijuna hektolitara vina iz čega se, uspoređujući s podacima OIV-a, osjeti smanjenje u proizvodnji.
No, ako u obzir pri tome uzmemo izazove s kojima se domaći vinari sada suočavaju, kao što su borba za tržištem, povećanje kvalitete, nedovoljna podrška mjerodavnih institucija i smanjenje cijene radi pritiska strane, također kvalitetne konkurencije, to smanjenje u dvije godine i nije toliko značajno.
Uz to, na umu treba imati i kako najcjenjenija vina dolaze upravo iz Europe pa je jasno da se domaći vinari nalaze na jednom od najzahtjevnijih tržišta.
Ipak, ne treba niti zanemariti podatak kako se od navedene količine vina u Hrvatskoj proizvodi 260 sorti, od čega je oko 120 do 130 autohtonih, dok je od svih vinara u Hrvatskoj samo 1.337 njih u sustavu zaštite kontroliranog zemljopisnog podrijetla s 4.859 vina.
ULOGA MARKETINGA
Dobra vijest je kako su takva vina prepoznata u Europskoj uniji, ali i u SAD-u pa su domaći vinari u posljednje vrijeme zakoračili i na ta tržišta.
Ipak, ako gledamo podatke o izvozu, domaća vina su najbolje prihvaćena u susjednoj nam Bosni i Hercegovini pa smo tako lani, prema podacima DZS-a, najviše vina, i to u vrijednosti od 4 milijuna eura, izvezli upravo tamo, ali i u Njemačku u vrijednosti od 2,1 milijun eura.
S druge strane, najviše vina smo uvezli iz Makedonije (u vrijednosti od 5,6 milijuna eura) te iz Francuske (u vrijednosti od 2,6 milijuna eura). Slijedom toga, mnogi stručnjaci domaćim vinima zamjeraju cijenu, ali i nedovoljno ulaganje u marketing.
Naime, kako je nemala količina vina uvezena na naše tržište koje već ima kvalitetna vina mnogi će rado posegnuti za uvoznim koje je također kvalitetno, bolje brendirano, ali i jeftinije.
No, na formiranje cijene utječu brojni čimbenici među kojima su i promjene koje su stigle ulaskom u EU. Zato su cijene većine stranih vina pojeftinile, čime su ta vina postala još povoljnija našim kupcima, dok su cijene većih hrvatskih vinara koji prodaju vina u srednjem i nižem cjenovnom rangu morale rasti.
Ipak, trgovci vjeruju kako su domaća vina dovoljno konkurentna. “Osobno mislim da smo u totalu za omjer cijene i kvalitete ‘best buy’, a i kupci to prepoznaju”, kaže Tomislav Brajević, direktor nabave suhe prehrane Metro Cash & Carryja u Hrvatskoj.
No, neovisno o cijenama, na stranom tržištu hrvatska vina su vrlo dobro prihvaćena. Gotovo gdje god da se pojave osvoje, u najmanju ruku, srebrnu medalju.
Tako su u rujnu Vina Laguna na prestižnom natjecanju Mundus Vini 2014. – Spring tasting u Njemačkoj osvojila čak tri zlatne medalje i jednu srebrnu, a na natjecanju AWC Vienna International Wine Challenge u Austriji dvije zlatne i šest srebrnih medalja.
Ipak, ovo je samo jedan od primjera koji pokazuju kako su hrvatska vina jednako kvalitetna, ako ne i kvalitetnija, od konkurentskih iza kojih stoji puno veći marketing i duža tradicija.
Imajući na umu da je Hrvatska u ozbiljniju i kvalitetniju proizvodnju krenula tek nakon devedesetih godina prošlog stoljeća, moramo biti zadovoljni učinjenim.
“U Hrvatskoj već imamo uglednu ekipu vrhunskih vinara čija vina mogu parirati onima iz različitih dijelova svijeta. No, naši konkurenti lakše dolaze do stranih tržišta upravo zato što su njihove regije puno poznatije i popularnije u svijetu”, naglašava Nikola Benvenuti, predsjednik udruge vinogradara i vinara Istre, Vinistra.
POTEŠKOĆE DOMAĆIH VINARA
Upravo zato što su, pojedinačnim djelovanjem, mali vinari iz Hrvatske često presitni gospodarski subjekti da bi mogli ravnopravno i uspješno sudjelovati na tržištu, potrebno je uložiti mnogo rada i truda da bi bili konkurentni. Taj posao im dijelom olakšavaju zadruge i udruge poput Vinistre.
“Vinistra okuplja i prezentira istarske proizvođače vina u zemlji i inozemstvu te putem naše udruge oni nastupaju na domaćim i inozemnim smotrama i sajmovima pa im se tako pomaže u prezentiranju i plasiranju njihovih proizvoda”, rekao nam je Benvenuti.
Istarski vinari, zahvaljujući udruživanju i kvalitetnom proizvodu, snažno su zastupljeni na domaćem tržištu, kako kod trgovaca, tako i u restoranima i drugim ugostiteljskim objektima, a najpopularnija su mlada, svježa vina koja se pune godinu za godinom, među kojima svakako prednjači malvazija.
To potvrđuju i u Metro Cash & Carryju Hrvatska koji trenutno nudi više od 600 vinskih marki iz cijelog svijeta, od čega je gotovo 380 marki iz Hrvatske čiji udio čini čak 80 posto prodaje vina.
“Nakon Hrvatske, drugo mjesto u udjelu prodaje zauzimaju makedonska vina. Kao pravi ljubitelji ‘dobre kapljice’, Hrvati biraju kvalitetno vino, ali pritom paze i na budžet, a među najprodavanijim vinima ističu se bijela i to posebice graševina i malvazija”, dijeli s nama svoja zapažanja Brajević.
NOVE PRILIKE
S obzirom da ovaj segment čini vrlo važan dio nabave i prodaje Metroa, očito je kako kod nas postoji snažna kultura ispijanja vina i pjenušavih vina. Suradnja s hrvatskim dobavljačima, kažu iz Metroa, za njih je iznimno važna.
“Jedan od naših ciljeva je doprinijeti razvoju malog i srednjeg poduzetništva. To želimo postići tako što prepoznajemo proizvođače kojima pomažemo u plasiranju njihovih proizvoda na domaće i na strana tržišta gdje Metro posluje”, napominje Brajević.
Metro u Hrvatskoj, ali i diljem svijeta, njeguje odlične odnose s domaćim vinarima pa je jedan od boljih primjera trgovaca na našem području koji uključuju domaće vinare u svoj rad.
U Hrvatskoj su ostvarili sjajnu suradnju s velikim brojem vinara, a nekolicini su otvorili put i na tržišta diljem svijeta.
Tako su vina Skaramuča uvrštena u austrijski asortiman, a u listopadu se očekuje i plasman hrvatskih vina Plenković/Zlatan otok i Cattunar na police veleprodajnih centara Metroa u Srbiji, a trenutno pregovaraju o plasiranju tih proizvoda i na druga tržišta Metro grupe.
No, ne treba zanemariti ni kako vina, uz navedeno, imaju i važnu ulogu u promociji Hrvatske te postaju prepoznatljiva diljem svijeta, što potvrđuje i časopis USA Today prema kojem je Hrvatska svrstana na visoko peto mjesto najboljih vinskih regija u svijetu.
Uz to, u zadnje vrijeme sve se češće na vinu može uočiti eko oznaka koja podrazumijeva jamstvo da se prilikom uzgoja vinove loze vodi računa o održavanju prirodnog ekološkog sustava vinograda, što znači da se ne koriste nikakva kemijska ili sintetička sredstva za zaštitu loze kao ni umjetna gnojiva. Ipak, Hrvatska još uvijek nije dovoljno razvijeno tržište za prodaju velikih količina organskih vina, odnosno da slijedi ovaj trend.
Međutim, i kod nas ima vinara koji se polako okreću ili su već krenuli prema takvom načinu proizvodnje.
“Nijemci su primjerice veoma ekološki osviješteni te se Njemačka nalazi na samom vrhu svjetske ljestvice po pitanju ekološke proizvodnje vina, s otprilike pet posto ukupne površine vinograda”, uspoređuje Benvenuti.
U svijetu, po tom pitanju prednjače Italija, Grčka i Francuska, a ispred njih je Austrija s oko osam posto ukupne površine vinograda u rukama ekoloških vinogradara.
No, računajući na kvalitetu koju hrvatski vinari imaju, sve veću prepoznatljivost u svijetu i polagani, ali siguran proboj na strana tržišta, zasigurno nećemo ostati nezamijećeni niti na ovom području.
