Europska komisija provodi prilagodbu međunarodnih sporazuma kako bi se u obzir uzela tradicionalna povlaštena trgovina između Hrvatske i trećih zemalja i osigurao nastavak trgovine, odgovorio je povjerenik za trgovinu Karel de Gucht na pitanje eurozastupnika Tonina Picule o posljedicama izlaska Hrvatske iz CEFTA-e.
Europska komisija odgovorila je Piculi na pitanje koje mjere planira poduzeti kako bi se sačuvao trgovinski opseg razmjene između EU-a i CEFTA-e nakon pristupanja Hrvatske Uniji, odnosno olakšao plasman hrvatskih proizvoda na tržišta zemalja koje su do sada bile izuzetno važan trgovački partner, priopćeno je u nedjelju iz ureda zastupnika Picule.
Kako je priopćeno, europski povjerenik za trgovinu Karel de Gucht odgovorio je da je Europska komisija svjesna poteškoća s kojima je suočena hrvatska prehrambena industrija zbog različitih uvjeta u trgovini poljoprivrednim proizvodima između CEFTA-e i tržišta EU-a.
Tvrdi da će Hrvatskoj koristiti prilagodba međunarodnih sporazuma koje je EU potpisao, a koju Komisija provodi kako bi se u obzir uzela tradicionalna povlaštena trgovina između Hrvatske i trećih zemalja. To se posebno odnosi na povećanje carinskih kvota za poljoprivredne proizvode, prerađene poljoprivredne proizvode te ribu i ribarske proizvode s iznosa u okvirima EU 27 na iznose u EU 28.
“Konačan cilj je osigurati da se povlaštena koncesija utemeljena na tradicionalnoj trgovini između Hrvatske i njezinih partnera iz CEFTA-e, prenese u sporazume koje EU potpisuje sa zemljama zapadnog Balkana”, stoji u odgovoru povjerenika De Guchta.
“Premda se mišljenja partnera iz EU-a razilaze u pogledu toga je li navedena prilagodba isključivo tehničke naravi, Komisija je odlučna u provedbi prilagodbe kako bi se osigurao nastavak tradicionalnog tijeka trgovanja između Hrvatske i njezinih prijašnjih partnera iz CEFTA-e”, kaže se.
Picula je to pitanje Komisiji postavio još u kolovozu.
Naime, pristupanjem Europskoj uniji Hrvatska je preuzela ugovorne i trgovinske odnose koje Unija ima s trećim zemljama. Za Hrvatsku je svakako najznačajniji ugovorni i trgovinski odnos koji je na snazi između Europske unije i zemalja potpisnica Ugovora o izmjeni, dopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini (CEFTA). Pristupanjem EU-u Hrvatska se povukla iz Ugovora CEFTA 2006, a upravo su zemlje članice CEFTA-e, nakon zemalja EU-a, drugi najveći trgovinski partner Hrvatske. No, pristupanjem Uniji, Hrvatska je privremeno izgubila pravo na povlaštene carine i uvjete za izvoz u zemlje članice CEFTA-e.
Time su najviše pogođene domaća prehrambena industrija i poljoprivreda koje na to tržište izvoze 45 posto svoje ukupne proizvodnje, a predviđanja su da bi hrvatska poljoprivreda već u prvoj godini izlaska iz CEFTA-e mogla izgubiti oko 220 milijuna dolara i 0,5 posto BDP-a, kaže se u priopćenju. (SEEbiz / Hina)
