Potrošačke cijene u Hrvatskoj u lipnju su pale za 0,2 posto u odnosu na isti mjesec lani, zabilježivši tako pad već treći mjesec zaredom, iako po sporijoj stopi nego mjesec dana ranije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). U svibnju su, naime, na godišnjoj razini potrošačke cijene pale za 0,6 posto, a u travnju za 0,2 posto, što je bio njihov prvi međugodišnji pad od kraja 2016. godine.
Padu cijena na godišnjoj razini u lipnju prvenstveno su pridonijele cijene u kategoriji prijevoza, koje u strukturi potrošačke košarice čine nešto više od 15 posto, pokazuju podaci DZS-a, objavljeni u četvrtak. “Unutar te kategorije, pad cijena je prije svega podržan u potkategoriji goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva, s padom za 13 posto, koja u ukupnoj strukturi sudjeluje sa 6,9 posto. Posljedica je to prelijevanja snažnog pada cijena sirove nafte na globalnim robnim tržištima”, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).
U odnosu na lipanj 2019., znatniji pad bilježe i cijene odjeće i obuće, za 2,1 posto, te cijene u kategoriji stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 1,6 posto. Najznačajniji godišnji rast, pak, zabilježen je u kategorijama alkoholna pića i duhan, za 4,5 posto, te hrana i bezalkoholna pića, za 2 posto.
Na mjesečnoj razini cijene porasle 0,1 posto
Na mjesečnoj su razini, pak, u lipnju potrošačke cijene porasle za 0,1 posto. U odnosu na svibanj, najviše su porasle cijene prijevoza, u prosjeku za 3,2 posto, potom cijene u restoranima i hotelima, za 0,9 posto, te rekreacije i kulture, za 0,8 posto. Najviše su, pak, na mjesečnoj razini pale cijene odjeće i obuće, za 6,2 posto.
Zahvaljujući inflatornim pritiscima s početka godine, u razdoblju od siječnja do lipnja potrošačke cijene su u prosjeku bile više 0,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
“Druga polovina godine trebala bi, prema našim očekivanjima, donijeti nastavak pada prosječnih potrošačkih cijena na godišnjoj razini, pa bi u osnovnom scenariju u odnosu na 2019. u ovoj godini trebali zabilježiti stagnaciju potrošačkih cijena. Međutim, šok ponude i zamjetno niža potražnja sugeriraju da su ove procjene izložene negativnim rizicima. Konvergencija cijena usluga k europskom prosjeku blago će usporiti, dok će razina cijena energije i dalje biti na zamjetno nižim razinama u odnosu na 2019. S oporavkom gospodarstva 2021. očekujemo povratak umjerenog rasta cijena. Temeljna inflacija, koja ne uključuje cijene poljoprivrednih proizvoda, energije ni administrativne cijene i dalje će se kretati oko 1,5 posto”, ističu iz RBA. (Hina)
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
