Hrvatska je s digitalnom infrastrukturom, posebice 5G i optičkim mrežama, među boljima u EU, ali primjetna je sporost u primjeni digitalnih rješenja i umjetne inteligencije (AI), bez čega nema napretka i povećanja produktivnosti, ističe se u Fokusu tjedna HUP-a.
Na temelju podataka iz izvještaja o digitalnoj ekonomiji u EU “Digital Economy and Society Indicator” (desi) za 2026., iz HUP-a ističu da je Hrvatska nizom pokazatelja digitalnih javnih usluga i infrastrukture oko prosjeka EU ili bolja, ali da poslovno okruženje usporava u široj primjeni digitalnih rješenja, posebice u malim i srednjim poduzećima (MSP).
Prema tom izvještaju, u digitalnim javnim uslugama i infrastrukturi, pristupu elektroničkim zdravstvenim zapisima i otvorenim podacima, kao i pokrivenosti kućanstava optičkom (FTTP) i 5G mrežom, Hrvatska pokazuje dobre rezultate, no u pokrivenosti ruralnih područja optikom zaostaje za prosjekom EU (sa 54 naspram 62,6 posto), što ukazuje, tumači HUP, na “regionalni digitalni jaz”
“Iako je Hrvatska u zadnjih pet godina u širokopojasnoj infrastrukturi rasla brže od prosjeka EU, ipak završetak cjelovite pokrivenosti sve više ovisi o ulaganjima u slabije isplativa područja, ali i u digitalizaciju poduzeća, budući prema izvještaju desi neki od digitalnih sustava koristi samo oko 22 posto tvrtki naspram njih prosječno 46,4 posto u EU”, iznose iz HUP-a.
Nešto manje Hrvatska zaostaje u korištenju clouda u poduzećima, 43,3 naspram 46,7 posto u EU, dok je s korištenjem AI-ja ‘zaostatak’ malo veći, 15,2 posto naspram 20 posto u EU.
To iz HUP-a označuju posebno važnim, jer se primjena AI-ja povezuje s oko 4 posto višom produktivnosti, zbog čega poručuju da je “najveći trošak AI-ja presporo usvajanje”.
“Digitalne platforme i AI šire se presporo, a bez ulaganja i naprednih digitalnih vještina nema snažnijeg rasta produktivnosti”, navode stoga iz HUP-a u Fokusu tjedna, kao i da “AI neće povećati produktivnost bez ljudi i znanja”.
Iako dobar dio tvrtki u Hrvatskoj već koristi razna napredna, digitalna rješenja, HUP upozorava da šira transformacija poslovanja traži stabilnije uvjete poslovanja, više investicija, dostupniju radnu snagu i regulatorni okvir koji će ubrzati taj proces.
AI ne znači univerzalno ukidanje radnih mjesta, može ih i povećati, kao i produktivnost
Oko AI-ja u Fokusu tjedna iz HUP-a iznose i podatke iz analiza MMF-a i drugih da primjenom AI-ja ne dolazi do ukidanja radnih mjesta univerzalno jer najveći ulagači u AI povećavaju broj zaposlenih za oko 10,2 posto tijekom dvije godine. Procjena je da AI u Europi u srednjem roku može podići produktivnost za 1,1 postotni bod godišnje tijekom pet godina.
“Učinci su veći u razvijenijim ekonomijama jer viši troškovi rada jače potiču automatizaciju. Za Hrvatsku to znači da koristi od AI-ja neće doći automatski, nego će ovisiti o širini primjene u sektorima i poslovnim procesima te sposobnosti poduzeća da novu tehnologiju pretvore u rast dodane vrijednosti”, komentiraju iz HUP-a.
Slabije rezultate Hrvatske po pitanju usvajanja AI-ja ne vide samo u ograničenjima u poduzećima, nego i u kapacitetu države da ubrza primjenu AI-ja.
“Regulacija može bitno smanjiti koristi od AI-ja. Prema analizi MMF-a nacionalna regulacija profesija i EU AI Akt smanjuju očekivane dobitke produktivnosti za oko 15 posto, a pravila privatnosti podataka za oko 10 posto, dok njihov ukupni učinak prelazi 30 posto. To je za Hrvatsku posebno važno jer je udio reguliranih profesija relativno visok, oko 24,5 posto, i među najvišima u EU. To povećava rizik sporijeg prelijevanja koristi AI-ja u produktivnost”, naglašava se u Fokusu tjedna HUP-a. (Hina)
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
