Na sastanku je poseban naglasak stavljen na žurne izmjene važećih Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i zemalja CEFTA-e
Temeljem inicijative Hrvatske gospodarske komore i njenih članica iz prehrambeno-prerađivačkog sektora danas je u Uredu predsjednika RH održan sastanak s predsjednikom RH Ivom Josipovićem, priopćeno je iz HGK.
Na sastanku su bili prisutni predstavnici vodećih prehrambeno-prerađivačkih tvrtki: Agrokora, Adris grupe, Atlantic grupe, Dukata, Kraša, Podravke i Vindije.
Cilj sastanka bio je upoznati predsjednika RH s promjenama u poslovanju prehrambeno-prerađivačkog sektora i mogućim negativnim posljedicama koje će proisteći istupanjem RH iz članstva u Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini (CEFTA) i pristupanjem Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine i dosadašnjim aktivnostima u suradnji s nadležnim tijelima.
Pristupanje RH jedinstvenom europskom tržištu za posljedicu će imati pad carina pri uvozu iz EU, ali i pad brojnih drugih troškova pri uvozu (nema kontrola pri uvozu, roba koja je puštena u promet u jednoj zemlji članici automatski se pušta u promet u svim zemljama članicama, nema troškova certifikata i sl.).
Hrvatska već sada 70% svojih prehrambenih proizvoda uvozi iz EU, a s obzirom na smanjenje troškova pri uvozu, uvoz će i dalje rasti. S druge strane, neće doći do značajnijeg rasta izvoza u EU. Naime, Hrvatska već sada ima gotovo u cijelosti slobodan izvoz prehrambenih proizvoda u EU, a na ovo tržište izvozi se oko 570 milijuna dolara hrane.
Da bi Hrvatska izvezla značajnije količine hrane na EU tržište potrebne su značajne investicije kako u proizvodnju tako i u marketing ovih proizvoda, naglašeno je na sastanku.
Ono što je predstavlja posebnu opasnost jest rast carina pri izvozu na tržište zemalja CEFTA-e. Na ova tržišta Hrvatska godišnje izveze oko 645 milijuna dolara hrane, dakle za 75 milijuna dolara više nego što izvozi u EU.
Kako bi se donekle ublažile negativne posljedice ulaska u EU, potrebno je osigurati izmjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između zemalja članica CEFTA-e i EU najkasnije danom ulaska. Čak i tada će hrvatski proizvodi biti u lošijem položaju nego što su sada jer će se naši proizvodi izvoziti pod jednakim uvjetima s ostalim zemljama članicama EU, a Srbija, koja nam je glavni konkurent na ovim tržištima, zadržat će povoljniji tretman.
Valja naglasiti da su hrvatske prehrambene tvrtke vodeći ulagači u regiju. Ukupno je u zemlje CEFTA-e Hrvatska od 1993. do kraja rujna 2011. godine uložila 1,176 milijarde eura, što je 30% ukupnih hrvatskih ulaganja u inozemstvo. Najviše je uloženo u BiH koja je na drugome mjestu u ukupnim hrvatskim izravnim ulaganjima s 14%, dok je na trećemu mjestu Srbija s udjelom od 13%.
Na sastanku je poseban naglasak stavljen na žurne izmjene važećih Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i zemalja CEFTA-e (Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Srbije) kao i na povećanje diplomatskih aktivnosti prema zemljama članicama Europske unije jer će i one imati interes prilikom ugrađivanja hrvatskih koncesija u sporazume o stabilizaciji i pridruživanju EU s pojedinim zemljama CEFTA-e.
Također je naglašena i spremnost hrvatskog gospodarstva, kao najvećeg ulagača u regiji, u pružanju pomoći zemljama regije radi što bržeg dostizanja standarda koje EU pred njih stavlja, ističe se u priopćenju HGK.
