Prema osnovnim projekcijama iz PwC-ova izvješća Global Data Centre Outlook, globalna ulaganja u infrastrukturu umjetne inteligencije dosegnut će rekordnih 31,6 bilijuna USD do 2050.
Na godišnjoj razini predviđa se rast kapitalnih ulaganja u podatkovne centre s približno 800 milijardi USD godišnje u 2026. na 1,8 bilijuna USD godišnje u 2050.
Očekuje se da će SAD, koji ima središnju ulogu u ekosustavu naprednih čipova, privući gotovo polovicu (48%) tih ulaganja, odnosno 15,1 bilijun USD. Očekuje se da će azijsko-pacifička regija ostvariti kumulativna kapitalna ulaganja od 8,2 bilijuna USD, predvođena Kinom i Indijom, dok strategije suverene umjetne inteligencije ubrzavaju ulaganja u Europi i na Bliskom istoku.
Za razliku od tradicionalnih infrastrukturnih uzleta, koji usporavaju nakon početne izgradnje, očekuje se ubrzavanje ulaganja u infrastrukturu umjetne inteligencije jer čipove i drugu ICT opremu treba nadograđivati svakih nekoliko godina. Udio ICT opreme u ulaganjima povećat će se sa sadašnjih 70% na 93% do 2050.
Pristup energiji ključan je za širenje podatkovnih centara
Izvješće navodi pet čimbenika koji će usmjeravati globalne tokove ulaganja. Najvažnija je električna energija jer je mnogim tržištima najteže osigurati cjenovno pristupačnu, pouzdanu i niskougljičnu električnu energiju u potrebnom opsegu. Na odredište ulaganja utjecat će i povezivost, sigurnost, predvidivost politika i prihvaćenost u lokalnoj zajednici, kao i pristup grafičkim procesorima (GPU-ima).Clara Cutajar, globalna voditeljica usluga za sektor infrastrukture, PwC Australija, izjavila je: “Infrastruktura umjetne inteligencije postaje jedan od ključnih izazova raspodjele kapitala za sljedeću generaciju. Obuhvaća tehnologiju, energetiku, nekretnine, opskrbne lance, regulativu i financiranje. To mijenja način na koji infrastrukturni investitori trebaju promišljati kapitalne potrebe, rizike i prinose.”
Dodatno, Damir Kecko, partner u Odjelu transakcija u PwC-u Hrvatska, istaknuo je kako globalni val ulaganja u infrastrukturu povezanom s umjetnom inteligencijom stvara značajne prilike za zemlje koje mogu osigurati ključne preduvjete za razvoj podatkovnih centara. “Nalazi ovog izvješća pokazuju da dostupnost pouzdanih izvora (održive) električne energije postaje jedan od najvažnijih čimbenika konkurentnosti u privlačenju ulaganja. Za Hrvatsku i širu regiju to znači da su ulaganja u energetsku i digitalnu infrastrukturu, kao i predvidljiv regulatorni okvir, važni preduvjeti za jačanje pozicije u europskom digitalnom ekosustavu. Kako organizacije ubrzano uvode umjetnu inteligenciju u svoje poslovanje, očekujemo da će pitanja kapaciteta, sigurnosti i digitalne suverenosti postajati sve važnija i za poslovne lidere i za donositelje politika.”
Kontrole izvoza i digitalna suverenost oblikuju okruženje kapitalnih ulaganja
Analizom su ispitana i dva scenarija kako bi se procijenilo na koji bi način promjene trgovinske politike, kontrole izvoza i digitalna suverenost mogle utjecati na globalna ulaganja u infrastrukturu umjetne inteligencije.
U prvom scenariju strože kontrole izvoza remete globalne lance opskrbe čipovima. Godišnja ulaganja do 2030. padaju na približno polovicu središnje prognoze, a zatim se postupno oporavljaju kako se opskrbni lanci prilagođavaju. Čak i uz taj oporavak, predviđa se da će kumulativna globalna ulaganja do 2050. iznositi oko 25,5 bilijuna USD, približno 6 bilijuna USD manje od središnje prognoze od 31,6 bilijuna USD.
Drugi scenarij prikazuje drukčiju sliku. Umjesto znatnog smanjenja ukupnih ulaganja, veći naglasak na digitalnoj suverenosti i pouzdanoj domaćoj infrastrukturi mijenja mjesta u koja se kapital ulaže. Ukupna globalna potrošnja smanjuje se tek neznatno, ali se ulaganja premještaju prema državama sa snažnom domaćom potražnjom i relativno nerazvijenim kapacitetima podatkovnih centara jer vlade i regulirane industrije daju prednost lokalnoj infrastrukturi.
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
