Hrvatska je sa 72 kilograma bačene hrane po stanovniku druga po redu u EU-u s najmanje bačene hrane, dok je prosjek EU-a 131 kg po stanovniku
Uoči Svjetskog dana hrane, koji se obilježava 16. listopada, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) organizirali su edukativnu kulinarsku radionicu pod vodstvom poznatog hrvatskog chefa Melkiora Bašića. Radionica je održana kao dio EFSA-ine kampanje Safe2Eat, s ciljem educiranja potrošača o sigurnom rukovanju hranom i smanjenju bacanja hrane, a sudionici su učili kako pripremiti ukusna jela od ostataka hrane.
Prema posljednjim podacima Eurostata, u Hrvatskoj se na godišnjoj razini baci oko 280.000 tona hrane, odnosno oko 72 kilograma hrane po stanovniku. S obzirom na to, Hrvatska stoji bolje od europskog prosjeka od 131 kilograma, pozicionirajući se kao druga zemlja EU-a s najmanje otpada od hrane po stanovniku, odmah nakon Slovenije.
Međutim, od ukupne količine otpada od hrane na godišnjoj razini u Hrvatskoj, čak 76% dolazi iz kućanstava – znatno više u usporedbi s prosjekom EU-a od 54%. To Hrvatsku smješta na vrh ljestvice po udjelu hrane bačene u domaćinstvima.
Tržišna vrijednost hrane bačene u EU-u procjenjuje se na ukupno 132 milijarde eura.
Hrana se prema istraživanjima najviše baca zbog lošeg planiranja kupnje, pripreme preobilnih obroka, isteka rokova trajnosti te nepoznavanja razlike između oznaka “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do”. Najčešće se bacaju namirnice s kratkim rokovima trajnosti poput svježeg mlijeka, mesa i ribe, zatim voće i povrće te pekarski proizvodi.
Potaknuta ovim statistikama, ideja je kulinarske radionice bila educirati sudionike kako smanjiti bacanje hrane primjenjujući jednostavne savjete poput planiranja obroka, pravilnog skladištenja i korištenja ostataka. Uz vodstvo poznatog hrvatskog chefa Melkiora Bašića i pratnju stručne savjetnice iz HAPIH-ovog Centra za sigurnost hrane, Vlatke Buzjak Služek, sudionici su učili o iskoristivosti ostataka od hrane, ali i o pravilima sigurnosti hrane kojih se treba pridržavati prilikom pripreme obroka.
U radionici su sudjelovale osobe iz javnog života, food blogeri i influenceri, uključujući Doris Pinčić, Moranu Zibar, Luciju Lugomer, Nanu Nadarević, Milu Butorca, Sandru Rončević, Maju Jalšovec, Sonju Švajhler, Slađanu Ostić i Igora Jadana. Učili su kako pripremiti ukusna jela od ostataka hrane, poput arancina di rosi u umaku od rajčice, club sendviča i riblje paštete, ali i kako ispravno rukovati hranom, pripremati je i skladištiti, a sve s ciljem da opremljeni novim znanjima i vještinama nastave educirati građane koji na društvenim mrežama prate njihov kulinarski i drugi sadržaj.
“Svijest o sigurnosti hrane ključna je za zdravlje svakoga od nas. Zato putem ove radionice, kao i drugih aktivnosti u okviru kampanje ‘Safe2Eat’, želimo osnažiti pojedince da prepoznaju i primijene najbolje metode očuvanja kvalitete i sigurnosti svoje hrane te osigurati da pravilne prakse postanu norma u svakom kućanstvu”, istaknuo je izv. prof. dr. sc. Krunoslav Karalić, v.d. ravnatelja HAPIH-a.
Fokus je radionice bio na smanjenju bacanja hrane i pripremi obroka od ostataka koje mnogi bace u otpad, iako je ta hrana iskoristiva.
“Previše hrane se nepotrebno baca, ali uz malo kreativnosti svaku namirnicu možemo iskoristiti do maksimuma te ostatke hrane transformirati u ukusne obroke. Preporuke su jednostavne, i njih se svi možemo pridržavati – kupite što vam treba i koliko vam treba, poslužite manje količine hrane, svi ostaci se mogu pohraniti u hladnjak i iskoristiti drugi dan, zamrzavajte ostatke hrane, pretvorite ostatke u kompost i naučite značenje datuma ‘upotrijebiti do’ i ‘najbolje upotrijebiti do’. Ovo je prilika da promijenimo naše navike i pokažemo kako svaki komadić hrane ima svoju vrijednost”, rekao je chef Melkior Bašić.
Cilj je edukativne kampanje “Safe2Eat” povećati informiranost potrošača o sigurnosti hrane koju konzumiraju, potaknuti ih da kritički o njoj promišljaju te ojačati njihovo povjerenje u sustav sigurnosti hrane Europske unije, koji je među najstrožima na svijetu te jamči da je hrana u Hrvatskoj i cijelom EU-u sigurna za konzumaciju. U svojoj četvrtoj godini kampanja se bavi razumijevanjem oznaka na hrani, rukovanjem hranom, bolestima koje se njome prenose, recikliranjem hrane te promicanjem praksi kojima se može smanjiti bacanje hrane. Osim u Hrvatskoj, kampanja se provodi u još 16 država članica EU-a.
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
