Ukupna potrošnja neoporezovanih duhanskih proizvoda je u Hrvatskoj i dalje, zahvaljujući kvalitetnom radu državnih institucija na čelu s Ministarstvom financija i Carinskom upravom te Ministarstvom unutarnjih poslova, u padu. Primjetan je značajan udio potrošnje neoporezovanog rezanog duhana kojeg koristi čak 67 posto korisnika rezanog duhana u Hrvatskoj, istaknuto je na prezentaciji četvrtog po redu opsežnog istraživanja tržišta duhanskih proizvoda koje Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) provodi s agencijom Ipsos.
Istraživanje je provedeno u razdoblju 2022/23. u Hrvatskoj i regiji (Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Kosovo i Albanija) na reprezentativnom uzorku članova kućanstva u dobi od 19+ godina.
Pri prezentaciji Ipsos istraživanja navedeno je da pristup hrvatskih institucija u suzbijanju ilegalnog tržišta duhanskih proizvoda tržišta predstavlja primjer uspješne i koordinirane borbe protiv ilegalne prodaje duhanskih proizvoda u čitavoj regiji. Kontinuiran pad ilegalne trgovine cigaretama postignut je uvođenjem sustava sljedivosti i praćenja duhanskih proizvoda, povećanih zapljena od strane nadležnih institucija, kao i smanjenjem količine dozvoljenog unosa duhanskih proizvoda iz država koje nisu članice EU na dvije kutijice. Hrvatska se danas uzima kao model za druge EU zemlje i kao jedna od rijetkih zemalja koja je uvela ograničenja vezano za sirovi duhan. Prema posljednjoj procjeni Ipsosa, udio ukupne potrošnje neoporezovanih duhanskih proizvoda u Hrvatskoj kreće se između 11 i 20 posto.
Incidencija pušenja rezanog duhana u Hrvatskoj prema rezultatima Ipsosa iznosi 5,6 posto, a korisnici rezanog duhana se prema ovom istraživanju sve više okreću neoporezovanim proizvodima, i to kupnjom takvih proizvoda u Hrvatskoj (86 posto ispitanika), susjednoj BiH (12 posto ispitanika) i u nekoj od drugih zemalja (2 posto ispitanika). Problem potrošnje neoporezovanog duhana je značajan u ovoj regiji. Najmanji udio neoporezovanog rezanog duhana koristi se u Sloveniji, 24 posto, dok primjerice u susjednoj BiH čak 95 posto korisnika rezanog duhana koristi neoporezovane proizvode. U Srbiji je taj udio 85 posto, na Kosovu 94 posto, a u Sjevernoj Makedoniji 83 posto, a u Albaniji 76 posto.
“Carinska uprava kontinuirano kroz ciljane mjere carinskog nadzora, usmjerava svoje operativno djelovanje na otkrivanje, sprječavanje i suzbijanje nezakonite trgovine i prometa duhanskim prerađevinama. Otkrivačka i operativna sposobnost carinske službe posebno je došla do izražaja ulaskom RH u EU, a onda i nedavno u Schengenski prostor, gdje je prestao ‘klasičan’ sustav kontrola na graničnim prijelazima, a čime su se postupanje i posebne mjere nadzora prometa i roba intenzivnije, usmjerili na vanjsku granicu te unutrašnjost: na važne cestovne pravce, skladišne i proizvodne prostore i slično. Tome u prilog govore i podaci o količinama zaplijenjenih količina duhanskih proizvoda. U 2022. godini carinska služba oduzela je više od 3,8 milijuna komada različitih vrsta cigareta te više od 77 tona duhana, dok je u prva četiri mjeseca 2023. godine oduzeto ukupno 5,3 milijuna komada cigareta i više od 9 tona duhana. Osim količine oduzetih duhanskih proizvoda, a koji bi, da su plasirani na ilegalno tržište, donijeli i značajan financijski gubitak s aspekta prihoda državnog proračuna, ne samo RH već i EU-a, poseban izazov predstavljaju i specifični pojavni oblici nezakonitog postupanja s duhanskim proizvodima koji se neprestano mijenjaju i naravno, neprestano ‘inoviraju’. Upravo zato, stalnim praćenjem trendova, između ostalih, i ovih koji su danas prezentirani, kao i rezultata sličnih stručnih i relevantnih istraživanja, nadograđuju se analitički alati koje carinska služba koristi za unaprjeđenje otkrivačkih kapaciteta i bolje usmjeravanje operativnog rada u cilju suzbijanja i suženja prostora za ilegalnu trgovinu duhanskim proizvodima. Stoga , u duhu dobre dosadašnje prakse i suradnje s HUP-om, te razmjenom informacija s drugim dionicima: industrijom duhanskih proizvoda, poslovnim i drugim udruženjima u ovoj specifičnoj gospodarskoj djelatnosti, kao i s drugim nadležnim tijelima državne uprave, nastavljamo suradnju i nastojimo najoptimalnije iskoristiti sinergijske efekte zajedničkih zalaganja u borbi protiv ilegalne trgovine duhanskim proizvodima, što i nadalje ostaje jedan od glavnih prioriteta u radu Carinske uprave”, naglasile su predstavnice Carinske uprave, Ministarstva financija RH.
“Kvalitetno regulatorno i porezno okruženje presudni su za stabilnost poslovanja svih sudionika duhanskog tržišta koje ostvaruje značajan gospodarski doprinos i ima značajan utjecaj na državni proračun. S obzirom na značajan udio korištenja neoporezovanih duhanskih proizvoda u zemljama s kojima graničimo, vrlo je važno nastaviti uspješan rad domaćih institucija na suzbijanju tog tržišta u Hrvatskoj, kao i na kontinuiranom podešavanju domaćeg regulatornog okvira s ciljem smanjenja trgovine takvim proizvodima. Ulozi su veliki. U državni proračun je od trošarina na duhanske proizvode u 2022. godini uplaćeno 868,2 milijuna eura, i taj broj posljednjih godina kontinuirano raste. Kada se tom iznosi pribroji i iznos PDV-a na te proizvode, možemo reći da državni proračun od potrošnje duhanskih proizvoda prikupi preko 1 milijardu eura godišnje, što je preko 7 posto ukupnih poreznih prihoda. Pritom industrija generira i značajne investicije, zapošljava velik broj ljudi i postavlja visoke standarde korporativnog upravljanja”, izjavio je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca.
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
