BiH – najvažnije hrvatsko izvozno tržište – ne želi popustiti EU oko ukidanja carina
Hrvatska prehrambena industrija definitivno će pretrpjeti velike gubitke nakon 1. srpnja, odnosno ulaska Hrvatske u Europsku uniju, koji će istodobno značiti istupanje iz CEFTA-e (Sporazum o zoni slobodne trgovine u srednjoj Europi).
Premda se o tom problemu govori već duže, određene nade hrvatska je prehrambena industrija polagala u Europsku komisiju, koja je sa zemljama CEFTA-e trebala ispregovarati bolje pozicije za hrvatske proizvode izmjenama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa svakom pojedinačnom zemljom.
Međutim, pozitivni pomaci nisu se dogodili, posebice ne u odnosima s Bosnom i Hercegovinom, najvažnijim izvoznim tržištem za hrvatske prehrambene proizvode. Potvrdio je to ovih dana Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kazavši da BiH neće dati nikakve ustupke EU u pregovorima o trgovinskom režimu s Hrvatskom.
Kako prenosi Al Jazeera, Šarović je rekao da “Hrvatska traži dodatnu liberalizaciju za oko 300 svojih proizvoda, no BiH je u poziciji da to neće dopustiti”. Rekao je da BiH ionako ima najniže stope carinske zaštite u regiji pa si ne može dopustiti odluke koje bi značile dodatno ugrožavanje domaće proizvodnje.
Eventualni ustupci, kazao je, bit će mogući tek na temelju reciprociteta, a odluke o tome donosit će Vijeće ministara BiH, pri čemu je “interes BiH osigurati dodatni plasman svog šećera, ribe i vina na tržište EU”.
Šarović je to izjavio nakon što je Vijeće ministara BiH dobilo pismo Stefana Sannina, glavnog ravnatelja Opće uprave Europske komisije za proširenje, u kojem je Sannino za zemlje EU od 1. srpnja zatražio bescarinski izvoz na tržište BiH.
Hrvatski prehrambeni proizvođači, dakle, pretrpjet će dva udara – prvi na domaće tržište, koje se od 1. srpnja potpuno otvara za sve proizvode iz EU, na koje se pri uvozu u Hrvatsku naplaćuju uvozne carine.
Drugi udar dogodit će im se na izvoznim tržištima zemalja CEFTA-e (Srbija, BiH, Crna Gora, Makedonija, Kosovo, Albanija i Moldavija), jer će hrvatski prehrambeni proizvodi od 1. srpnja pri uvozu biti opterećeni carinama.
Na policama trgovina bit će manje konkurentni, što će značiti i gubitak stečenih tržišnih pozicija. Te gubitke, dobro je poznato, tržište Europske unije teško može nadoknaditi, jer zbog konkurencije u zemljama EU hrvatski prehrambeni proizvodi imaju vrlo male ili nikakve šanse.
A koliko je Hrvatskoj važno tržište BiH, dokazuje podatak da je prošle godine u tu zemlju iz Hrvatske izvezeno hrane u vrijednosti 450 milijuna dolara.
Direktor Kondina Stipan Bilić napominje da će u prehrambenoj industriji nakon 1. srpnja najgore proći konditori.
“Hrvatski konditori godišnje proizvode 60 tisuća tona proizvoda, od čega polovina završava u izvozu, a u tom izvozu čak do 20 tisuća tona plasiraju na tržišta zemalja CEFTA-e. Kada im poskupe proizvodi na tim tržištima, pretrpjet će ogromne štete. Kolike – to ni gatajući u kavu ne možemo znati. Problem je što konditori, za razliku od nekih drugih proizvodnji, ne mogu, s druge strane, profitirati od ulaska u EU na način da će im biti jeftinija sirovina”, napominje Bilić.
On ističe da će smanjeni izvoz konditorskih proizvoda osjetiti i druge proizvodnje, jer u svojim proizvodima konditori izvoze hrvatski šećer, brašno, ulje, mliječne masnoće i drugo.
Kako bi ipak zadržale konkurentnost u zemljama CEFTA-e, mnoge tvrtke odlučile su dio svoje proizvodnje premjestiti u BiH ili Srbiju. Takve planove već duže ima, recimo, Kraš, koji je vlasnik tvornice Mira u Prijedoru. Zagrebački Franck ima svoju tvornicu u Grudama u Hercegovini, a o selidbi navodno razmišlja i TDR, za čije će cigarete carine biti znatno više na važnim tržištima Srbije i BiH.
Hrvatska bi pritom mogla izgubiti i nekoliko tisuća radnih mjesta, a izlazak iz CEFTA-e, prema procjenama Ekonomskog instituta iz Zagreba, mogao bi sniziti hrvatski BDP za 0,4 posto. (Glas Slavonije)
