Organski uzgoj poljoprivrednih proizvoda u Europskoj uniji se krajem 2015. odvijao na više od 11 milijuna hektara, što je 21 posto više nego u 2010., podaci su Eurostata, koji pokazuju i da je najveći porast tih površina u tome razdoblju ostvarila Hrvatska
U 2010. u Hrvatskoj se organski uzgoj hrane odvijao na 16.000 hektara, a u 2015. na gotovo 76.000 hektara ili čak 377 posto više.
Znatan rast površina pod organskim uzgojem hrane zbio se u tom razdoblju i u Bugarskoj, za 362 posto, potom u Francuskoj, za 61 posto, Irskoj, za 53 posto, Litvi, za 49 posto i Cipru, 48 posto.
Područje pod organskim uzgojem hrane povećano je u svim zemljama članicama izuzev Britanije, gdje su te površine smanjene za 29 posto te u Nizozemskoj, za četiri posto.
Organska poljoprivreda u EU-u obavljala se u 2015. na 6,2 posto ukupnih korištenih poljoprivrednih površina.
Najveći udjel poljoprivrednog zemljišta na kojem se odvija organski uzgoj hrane je u Austriji, 20 posto od ukupnih poljoprivrednih površina ili 552.000 hektara.
Slijedi Švedska s udjelom od 17 posto ili 519.000 hektara te Estonija, 16 posto ili na 156.000 hektara.
U Hrvatskoj je taj udjel krajem 2015. iznosio 4,9 posto, a krajem 2010 iznosio je svega 1,2 posto.
Najmanji udjel površina na kojima se odvija organska poljoprivreda zabilježen je na Malti, svega 0,3 posto ili 30 hektara, potom u Irskoj, 1,6 posto ili na 73.000 hektara i Rumunjskoj, 1,8 posto ili na 246.000 hektara.
U Eurostatu napominju da je organski uzgoj općenito manje zastupljen u ravnicama gdje prevladava intenzivniji sustav poljoprivrede. (tportal.hr/Hina)
