Hrvatska poljoprivreda u dvije je godine ostala bez 660 milijuna eura koji umjesto na računima naših poljoprivrednika i investicijama još uvijek stoje u Bruxellesu.
Poznavatelji ove problematike tvrde da smo jedina zemlja koja nije još ni eura povukla iz EU fonda za ruralni razvoj.
Podsjetimo, Hrvatska poljoprivreda iz Programa ruralnog razvoja RH od 2014. na raspolaganju ima 330 milijuna eura svake godine u razdoblju do 2020.
To je prema procjenama poljoprivrednih analitičara 50 % sredstava koje naša poljoprivreda treba da bi podigla konkurentnost.
Naime, kako pojedini od njih navode hrvatska poljoprivredna proizvodnja iz godine u godinu smanjuje se, a pad za 2014. iznosio je 7 %, a u ovoj, 2015. godini, procjenjuje na približno 10 %, i jedan je to od razloga što, kako mnogi smatraju, naša proizvodnja ne može biti konkurentna bez ovih sredstava (50 % potpore), koji su namijenjeni jednim dijelom za investicije, diverzifikaciju proizvodnji, razvoju novih proizvoda, marketingu, i potpori dohotku kroz različite oblike.
SELA VAPE ZA INVESTICIJAMA
Veliki broj prijava na prvi natječaj za Mjeru 4 dokazao je koliko hrvatska sela vape za investicijama, razvojem te željom da rade i stvaraju.
Kako će se natječaj na kraju završiti ne može nitko niti pretpostaviti niti koliko će se poljoprivrednika osjećati prevarenim ovakvom politikom, ali je posve jasno svima da bez ciljeva i vizije kakvu poljoprivredu želimo, usmjeravanja naših poljoprivrednika prema tim projektima ostaje samo populistička politika kratkoga daha.
Prema podacima koje je nakon završetka natječaja objavio sam ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, na natječaj za Mjeru 4 pristiglo je 1280 zahtjeva za potporu u iznosu od 2,7 milijardi kuna.
Iz analiza prijava vidljivo je, a kada bi se gledalo pojedinačno prema broju projekata, da ih je za opremu i mehanizaciju 975, odnosno 99 % ulaganja (projekata) u opremu i mehanizaciju. Posebno tu valja napomenuti da je vrlo problematično što je jako malo prijava za gradnju novih proizvodnih objekata i podizanja dugogodišnjih nasada.
Koliko je poznato još nije potpisan ni jedan ugovor za korištenje sredstava PRR-a, a kamoli da bi bila povučena sredstva.
No, u Ministarstvu poljoprivrede nisu zbog toga uopće zabrinuti. Dapače, u odgovoru na pitanja o ovoj problematici navode da se zbog provedbe PRR-a već naziru mnogi pozitivni trendovi u hrvatskoj poljoprivredi i da je investicijski zamah pokrenut. Pri tome očito zaboravljaju da su sve te investicije financirane što iz vlastitih, a što iz kreditnih sredstava, a ne fondova EU-a.
NOVI NATJEČAJ ZA NOVOG MINISTRA
Kada će se ove lijepe želje početi osjećati u ruralnom području, resornom ministarstvu očito nije ni važni, i hoće li oni koji trebaju dobiti taj novac to i dočekati, a moglo bi se postaviti i pitanje nečije odgovornosti za takav rad. Naime, provedbu natječaja pratile su razne priče uglavnom zbog netransparentnosti i dvojbenim kriterijima.
Jedna od primjedbi odnosi se na to što je ministarstvo nakon završetka natječaja, obrade, provjere i bodovanja projekata od strane APPRRR-a te stvaranja rang-liste promijenilo ključni dio završenog natječaja, odnosno ukupni iznos novca za pojedinu operaciju.
Natječaj za Mjeru 4 još nije završen, a objavljene su liste korisnika koji bi trebali sredstva dobiti pa onda poslije naveli da ih ne bi trebali dobiti, a napetosti i priče samo se množe. Ovih dana poništen je predizborni natječaj za Mjeru 4.1.2, a navodno se priprema i poništenje operacije 4.1.1 koji su objavljeni 4. studenoga, i u kojima su primjenjivani potpuno drugi kriteriji nego u prvom natječaju, iako je pravilnik za njihovu provedbu isti.
U drugom natječaju nema više mogućnosti zajedničkih projekata, provjeravaju se povezanost i veličina poduzeća i samo je fokusiran na sektore voća, povrća i svinjogojstva. Konfuzija koja je snašla Ministarstvo ponovno potvrđuje da se uopće ne snalaze u RR-u. Na kraju vjerojatno će sudbina prvog natječaja dočekati novu ekipu Ministarstva poljoprivrede za koju se poljoprivrednici nadaju da će bar znati (ili možda ipak i ne), što je uopće Program ruralnog razvoja RH i kakav našoj poljoprivredi treba. (glas-slavonije.hr)
